Poreklo prezimena, selo Cerje (Kraljevo)

Poreklo stanovništva sela Cerje, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Topografske prilike.

Kuće ovog sela su na nekolikim zaravnicma pored Ibra, Leskovačke Reke, Potoka Bukovca i Popove Reke.
Brda su: Gradina, Vesovac, Golo Brdo, Orlovac, Papratnica, Katunište, Krsta, Radovac, Dubočka Glavice, Kruševak, Čuke, Brez, Brezovac, Glavica, Jabučevlje, Ajdučko Brdo, Bovane i Rožac.

Vode.

Reke: Ibar i Brezanska Reka.
Potoci: Bukovac, Gajovićka Reka, Drenjački Potok, Duboki Potok, Leskovačka Reka, Popova Reka, Sečanica, Ajdučki Potok i Radovac.
Izvori: Belac, Buban, Radojevski, Miljenac, Vlaseniti Izvor, Grnčići, Savićki Izvor, , Mladenovićki Izvor, Izvor u Dolu, Izvor u Vranjevu i Izvor na Vitlovu Ravan.

Zemlje i šume.

Njive su na mestima: Selište, Orakčić i Njive u Gajevima.
Livade su na mestima: Bunušice, Dugi Do, Zavojice, Zagrađe, Vranjevo, Ilinjača, Jagnjilo, Jelenjak, Kašila, Kruševlje, Lokva, Luke, Odmenjski Zimovnik, Pusto Polje, Radojevska Luka i Široko Do.
Šume su na mestima: Na Rošcu i na Planinici.
Utrine: Brdo, Breg, Brez, Brezovvac, Katunište, Lokvice, Medveđa, Papratnica, Vitlova Ravan, Planinica, Radovac, Rebreta, Orničko Brdo i Čuke.
Bačije su na mestima: Na Vitlovu Ravan, Katunište, Lokvice, Papratnica i Radovac.

Tip sela.

Selo je podeljeno na zaseoke: Žarče, Seoce, Gornje Selo (ili Malo Cerje) i Donje Selo (ili Veliko Cerje). Zaselak Žarče je podeljen na dva kraja: Gornje i Donje Žarče. Selo ima 12 rodova i 78 kuća.

Ostali podaci o selu.

Groblja: U Donjem Selu groblja su pored Leskovačke reke i kod Savića kuća; u Gornjem Selu kod ušća Popove Reke u Ibar (u Zečevićima); u Seocu je više kuća Đokovića; u Gornjem Žarču odmah više kuće Pavla Žarčanina.
Nemanja je darovao svojoj zadužbini, manastiru Studenici i „selo Cere“ (na staroslovenskom). Na Langerovoj karti je zabeleženo mesto Zeric.
Seoska zavetina je Beli Četvrtak.

Starine u selu.

Mnogobrojni ostaci starijeg života su se sačuvali u nazivima i narodnom predanju. Na brdu Tradini je u staro vreme bio neki grad. Postoje i dve crkvine. Jedna je bezimena, do Krstate Stene i zove se prosto Crkvina; a druga je „Crkvina u Brezu“.
Ispod Brda, niže Zečevića kuća postoji mesto, koje se zove Selište a u blizini su mesta pod nazivom Crkvište i Latinsko Groblje.
Na mestu koje se zove Turkačin Grob ukopan je neki Turčin koji je tu poginuo.
Na pomenutim mestima nema nikakvih ostataka od starina; vreme i plug su utrli sve tragove osim u Latinskom Groblju, gde ima mali nadgrobni spomenik u obliku paralelopipeda.
Na Studenoj Planini, na Katuništu, ima „duvarina od bir-zemana“. Tu ima ostataka temelja od nekih građevina, zidanih od lomljenog kamena. Prema narodnom predanju – tu je bilo „neko naselje mnogo davno“.
Na mestu koje se zove Krst, više Zečevića kuća ima sličnih temelja neke građevine. Neki kažu, na osnovu naziva mesta, da je ovde bila crkva dok drugi veruju da se to mesto zove što je tu raskrsnica dveju planinskih staza.

Poreklo porodica.

Negdašnji rodovi:
Izumrli:
-Đaurovići, slavili Nikoljdan, u Donjem Žarču, poreklom iz Vrha na Ibru.
-Mijailovići, Jovanjdan, u Donjem Žarču. Oni su od Mijailovića (starinaca Jovanjčana) iz Predola.
Odseljeni:
-Jablanovići, Aranđelovdan, doseljeni od Deževe u Donje Selo. Iselili su se pre 40-50 godina u Kruševicu i u Gotovac. Njihovo imanje su kupili Savići – „Jablanovići“ – od ovdašnjih Novakovića(Savića).
-Nikići i Milanovići, Nikoljdan;
-Milosavljevići (Gluvčevići), Jovanjdan i;
-Đokovići (Kučuci), Đurđic su se iselili iz Gornjeg Sela u Gružu.

Današnji rodovi, starinci i doseljeni do 1850. godine:

-Žarčani i Pavlovići su starinci, slave Jovanjdan – prekađuju letnji Jovanjdan, su u Žarču.
-Lopaćani, Jovanjdan – prekađuju Jovanjdan letnji, su se doselili krajem 17. veka iz Lopata u Vasojevićima. Poznatiji su pod prezimenima:
-Radojevići, Krunci, Vidojevići, Novakovići (Savići), Savići („Jablanovići“), Despotovići, Markovići, Anđelkovići i Gajovići.
Ima ih skoro u svim selima u Podibru a u Gruži iu Kragujevcu ih je preko 30 kuća.
-Zečevići, Jovanjdan – prekada Jovanjda letnji. Predak Stevan se doselio iz Konjskog u Ibru. Broje šesto koleno od doseljenja.
-Vučinići (Bežanci), Mitrovdan. Ahmet, seoski spahija, naselio je oko 1780. godine njihove pretke iz Dražinića u Studeničkom srezu i dao im baštinu od iseljenih Vidojevića.
-Đokovići i Mladenovići, Tomindan. Za Vučinićima su se doselila braća Đoko i Mladen iz Deževe.
-Gmitrovići (Kosovci), Jovanjdan – prekada Jovanjdan letnji, su od Kosovaca (Jovanjčana) iz Jošaničke Banje na Ibru.
-Radovanovići, Petrovdan, su se doselili pre 100 godina iz Muhova u Sjeničkom srezu. Rod su im Jemuovići u Kruševici.

Doseljeni u periodu od 1850. do 1918. godine:

-Kuzmanci i Jovanovići, Đurđic – prekada Đurđevdan, su od Kuzmanaca iz susednih Predola.
-Moravčići, Stevanjdan, su od Moravčića iz Brezne, doselili se najpre u u Predole (Međurečje) pa se otuda se iselili i nastanili u Gornjem Žarču.
-Vukenići, Pantelijevdan, su od Lužnjana iz Jošaničke Banje na Ibru. Daljim poreklom su iz Debelog Luga u Dobriču kod Prokuplja a starinom su iz Kuča „od Prokletija“.
-Žojići, Jovanjdan, su iz Savova na Ibru.
-Romčevići, Sv. Vrači – prekađuju Jovanjdan letnji, su iz Prćana u Studeničkom srezu.

IZVOR: Prema knjizi Radosava LJ. Pavlovića „Podibar i Gokčanica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.