Poreklo prezimena, selo Trmbas (Pivara-Kragujevac)

22. maj 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Trmbas, Gradska opština Pivara, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Trmbas

Položaj sela.

Trmbas je severno od brda Žeželja, na obema stranama Trmbaškog Potoka.

Vode.

Od svih lepeničkihnaselja Trmbas je najbogatiji u živoj vodi, koja u obimu i kvalittu zauzima prvo mesto u celoj Lepenici. Posebno se ističe Trbaška Češma ili Trmbas, najjača živa voda u selu i u ispitivanoj oblasti. Sa nje se vodom snabdevaju sve imućnije kragujevačke kuće. Češma je ozidana od kamena i do pre tri godine tekla je iz dve lule.. Sada teče na jednu, ali je vodeni mlaz 4 santimetra u prečniku. Ona potpada po Orašane i odmah je do samoga puta pod brdom Orašjem. U Srednjoj Mali je Kamena Češma, takođe ozidana od kamena i teče na jednu lulu, ali znatno slabija od Trmbasa. U Starom Selu su: Ajdučica, Buban, Kapovac i Stublina. Na kraju, u Orašanima je i Vasiljevski Izvor, koji zovu Bunarom. Svi ovi izvori otiču isstoimenim potočićima.
Trmbaški Potok nanosi poljima znatne štete jer ih, kada nadođe, zasipa peskom i šljunkom. Svi potočići koji se u njega staču, imaju u svojim koritima malo vode, ali za vreme bujnih kiša jako narastu, izlivaju se iz korita i nanose dosta štete seoskim imanjima.

Zemlje i šume.

Njive i livade su delom između pojedinih mahala, ali ih je mnogo više van naselja na udaljenosti od 45 minuta hoda od krajnjih seoksih kuća. Šumarica ima dosta oko sela. Osobito se ističu šume u Trmbaškom Gaju, na Žeželju, u Adi i u Divljem Polju.
Atar sela Trmbasa zauzima prostor veličine 887 hektara, i to: njive 400, livade 167 i šume 320 hektara.
U ataru ovoga sela svojih imanja nemaju meštani okolnih naselja a ni Trmbašani nemaju svojih zemalja u atarim drugih sela.
Tip sela.

Selo ima tri mahale, koje su idući Kragujevcu poređane ovako: Orašani, Srednja Mala i Staro Selo. Orašani su pod Žeželjom, sa obe strane puta koji vodi u Kragujevac. Ispod Orašana je Srednja Mala ili Selo. Među njima je brdo Crkvica. Kuće ove mahale su rasturene na nekoliko brda koja zatvaraju dolinu, na čijem dnu ima nekoliko kuća sa obe strane Trmbaškog Potoka. Više ove mahale je Staro Selo pod brdima Ajdučicom i Radojkovim Kotarom. I njegove kuće su sa obe strane seoskog potoka.
U Orašanima su dve kućne grupe – Đurići i Vasiljevići; Selo ima tri – Matiće, Vučkoviće i Rakoviće a Staro Selo samo Rakoviće.

Ime selu.

Selo je dobilo svoje ime po česmi Trmbasu, kome su to ime nadenuli kragujevački Turci.
Orašani su dobili naziv na kome su zasnovani i gde je za vreme turske vladavine bio gust orahov lug. Tu su nejpre bila seoska trla. Srednja Mala im centralni položaj među seoskim delovima, otud to ime. Ona se zove i Selo, jer je u njoj glavni deo sela. Staro Selo je najstariji deo sela, iz koga se ostali deo Trmbasa naselio.

Starine u selu.

U ataru Trmbasa su tri starine: Grobljišta, Crkvina i Selište. Crkvina je na brdu istog imena između Orašana i Srednje Male. Tu su se do pre dvadesetak godina raspoznavali tragovi neke stare crkve, gde se sada drže molitve naMladence. Grobljišta su u vrhu Selišta. Ni tu nema nikakvih tragova od groblja osim samog imena mesta. Dva imena polja, Odžine Livade i Spaine Livade podsećaju na tursku vladavinu.

Postanak sela i porekklo stanovništva.

Trmbas je osnovan posle Druge seobe, oko 1750. godine. Osnivački rodovi, Đerići i Matići, imaju danas u selu 12 kuća od ukupno 52 kuće u selu.
Ovo selo je uneseno u Upisnik 1818. godine kao Trmbasi, u Naznačeniu 1819. godine i Popisniku iz 1822. godine je zapisano pravilno. U Vukovoj Danici 1827. godine i Pirhovom Putovanju 1829. godine naziva se Trmbasi (Trmbassi) a kod Gavrilovića Trmbasđ. Na jednom mestu u neobjavljenim aktima Državne arhive ovo selo je zapisano 25 jula 1853. godine kao Stari Trmbasi.
Na Ruskoj karti od 10 vrsta, koja je objavljena 1831. godine, zabeleženo je po tadašnjem pravopisu, kao Trmbasđ.
Trmbas je rastao razgranjavanjem rodova i novim doseljavanjima. Oko 1790. godine – u vreme Kočine Krajine on je dobio tri roda, 1809. godine ovamo je doseljeno 3 roda a posle 1815. godine 5 rodova.
Selo je naseljeno iz sedam oblasti. Po tri roda su došla sa Kosova i iz Lepenice, po dva roda iz Stare Srbije i Vranjske Pčinje a po jedan rod iz Toplice, Nišave i Bugarske.
Osam rodova dobegla je u Trmbas u zbegove, tri roda su došl na ženino imanje i po jedan rod kao nadničari i u službu.
Prvo trbaško naselje bilo je u Selištu, u vrhu današnjeg Starog Sela, na temenu Kosice. Docnije se odatle pomerilo u Srednju Malu. To je učinjeno po naredbi kneza Miloša radi sašoravnja. Kako se šor nije mogao održati, neke se kuće vratiše na prvobitno mesto, drugi pređoše u Srednju Malu a treći odoše u Orašane.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1737. do 1787. godine.

-115, Đerići (Ilići, Milovanovići, Milojevići i Radojevići), Vranje, Đurđevdan.
-149, Matići (Matići, Vasovići-Vasići; i Mijailovići), Lazarevac (Toplica), Đurđic i Đurđevdan.

Doseljeni u periodu od 1788. do 1803. godine:

-261, Vasiljevići (Milojevići i Vasiljevići), Kosovo, Lazarevdan.
-278, Vučkovići (Lukovići, Milutinovići i Pavlovići), Peć, Sv. Petka.
-314, Đuđići (Jovanovići, Radivojevići, Zdravkovići i Todorovići), Mitrovica (Kosovo), Jovanjdan.

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-639, Gajovići (Nikolići i Kostići), Peć, Jovanjdan.
-997, Rakići (Milisavljevići, Obradovići, Radosavljevići, Vučićevići, Milutinovići i Petrovići), Mitrovica (Kosovo), Aranđelovdan.
-1083, Ćosići (Milosavljevići), Vranje, Aranđelovdan.

Doseljeni u periodu od 1867. do 1903. godine:

-1673, Ristići, Vidin (Bugarska), Nikoljdan.
-1718, Pantelići (Pantovići), nepoznato (Teferič), Aranđelovdan.
-1788, Mirkovići (Mirčetići), nepoznato (Korman), Jovanjdan.
-1833, Aranđelovići, Pirot, Mitrovdan.
-2046, Milovanovići, nepoznato (Grošnica), Đurđevdan.

Ostali podaci o selu.

U Trmbasu je 1903. godine bilo 13 rodovau 52 doma u kojima je živelo 270 stanovnika. Prema popisu od 31. decembra 1910. godine Trmbas je imao 103 kuće sa 634 stanovnika a na dan 31. januara 1921. godine u selu je živelo 320 stanovnika.
Vinogradsk zavetina su Mladenci a poljska vaskršnji Beli Četvrtak.
Litija se nosi na Veliku Gospojinu.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.