Poreklo prezimena, selo Mironić (Aerodrom-Kragujevac)

30. april 2015.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Mironić, Gradska opština Aerodrom, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Mironić je na levoj strani Zreočkog Potoka koji utiči se leve strane u Kutlovsku Reku.

Vode.

Selo ima četiri bunara-izvora sa živom vodom i tri kopana đerma. Bunari su: Buban u Gornjem a Stublina, Pantelićki i Rankov Bunar u Donjem Kraju.
Zreočki Potok teče dubokom jaružicom te, kao takav, nije opasan za seoska polja.

Zemlje i šume.

Polja i zabrani su oko sela. Do najdaljih treba pešačiti skoro 50 minuta. Mesta na kojima su njive, livade i zabrani imaju ove nazive: Arunovac, Brdo, Buban, Velika Livada, Vinogradi, Vrbica, Vrbički Potok, Golo Brdo, Grabor, Dugačko Polje, Dužnica, Dumača, Jabuka, Jaruga, Kalemi, Krušar, Krčevina, Luka, Male Livade, Markove Livade, Obori, Ornica, Oskoruša, Parlog, Plandište, Poljanice, Polje, Porta, Potočnjak, Reka, Sastavci, Slatina, Stari Mironić, Staro Groblje, Strana, Tabori, Tuprešača, Ćuprija, Cigani i Crkvina.
Pod njivama je 190 hektara, livadama 30 i pod šumom 32 hektara.

Tip sela.

Mironić je podeljen na dva kraja, Gornji i Donji i jednu mahalu – Cigansku Malu koja se nalazi ispod Poljanice. Kuće Gornjeg i Donjeg Kraja mešaju se. One su podignute sa obe strane puta, koji vodi iz Pajazitova kroz Mironić za Malu Vrbicu. Ciganska Mala je odvojena od oba kraja poljima.
Krajevi su sastavljeni od mahala, koje su međusobno udaljene 8 do 12 minuta pešačkog hoda. U Gornjem Kraju su dve gupe kuća, Kusurići i Pantelići. U Donjem Kraju su takođe dve, opet Kusurići i Pantelići. U Ciganskoj Mali su kuće sasvim zbijene, jer oni, zbog bezbednosti, najradije žive u društvu.

Ime selu.

Postanak imena ovog sela, Pajazitova, Velikog i Malog Šenja tumači se u ovom kraju naročitom pričom. Kada je turski car Bajazit upao sa vojskom sa vojskom u Srbiju i došao do Šumadije, on se utaborio na kosi zvanoj Taborište. Pošto je sišao sa te kose zaustavio se u metu Bajazitovo, gde je danas Pajazitovo. Odatle je krenuo dalje i kada je došao u Mironić, tu ga stignu srpski izaslanici, sa kojima je sklopio mir, otuda se najpre mesto a zatim i selo nazvalo Mironić. U čast izmirenja Turci su napravili veliki a Srbi mali šenluk (veselje) na obližnjim mestima, koja su po tome nazvana Veliki i Mali Šenj.
Mironi je bio zaselak Pajazitova, od koga se odvojio u zasebno selo. Ciganska Mala je postala od čerge.

Starine u selu.

Staro Groblje je na mestu zvanom Luka. Tu je do skora bio temelj neke stare crkve, koji su meštani razneli za svoje građevine, ali se pomen o njoj zadržao u nazivu mesta gde je ona bila – Crkvina. Ove starine su verovatno iz našeg srednjovekovnog vremena.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo su osnovala tri roda – Vilipovići, Kusurići i Pantelići za vreme Prvog ustanka. Od njih danas ima 24 kuće ili 4/7 od ukupnog broja kuća u selu. Posle 1815. godine doseljeno je 9 rodova.
Mironić je unesen u Upisnik 1818. godine i u Naznačeniu 1819. godine kao Mironići. Posle tog vremena ne pominje se više ni u jednom popisu po spisku mesta sve do 1890. godine. U popisu od 31. decembra pomenute godine naziva se Mironiće.
Na Ruskoj karti iz 1831. godine zapisan je kao Mironiti.
Selo je dobilo svoje stanovništvo iz pet oblasti. Najviše rodova dala je Stara Srbija – pet, zatim Jasenica -3, Lepenica -2. Po jedan rod doselio se iz Gruže i Hercegovine.
Tri roda su došla u Mironić u zbegove, dva roda kao kovači, dva roda kao dovoci, i po jedan rod kao doseljaci, sluge, uljezi, usinjenik i nadničar.

Poreklo porodica.

Redni broj, prezime (ogranci), odakle su doseljeni, Krsna slava:

Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine.

-615, Vilipovići (Đorđevići), Sjenica, Đurđevdan.
-741, Jovanovići (Kusurići: Arunovići – Radosavljevići; Milanovići, Pavlovići, Stevanovići, Jovanovići i Spasojevići), Sjenica, Nikoljdan.
-928, Pantelići (Đorđevići, Ilići, Markovići, Pavlovići, Pantelići, Radovanovići i Radojevići), Sjenica, Sv. Petka.

Doseljeni u periodu od 1854. do 1903. godine:

-1480, Nikolići, nepoznato (Kragujevac), Nikoljdan.
-1524, Nikolići, Novi Pazar, Đurđevdan.
-1572, Milutinovići, Hercegovina, Savindan.
-1746, Radovanovići, nepoznato (Grbice), Nikoljdan.
-1875, Milojevići, Sjenica, Jovanjdan.
-1957, Živanovići, Božurnja (kragujevačka Jasenica), Jovanjdan.
-2230, Jovanovići (Romi), Palanka, doseljeni 1857. godine, Sv. Petka.
-2231, Petrovići (Romi), Palanka, 1857, Sv. Petka.

Ostali podaci o selu.

U Mironiću je 1903. godine bilo 12 rodova sa 42 doma i 243 stanovnika. Godine 1910. selo nije zasebno popisano. A na dan 31. januara 1921. godine broj stanovnika iznosio 246.
Seoska zavetina su Mladenci a litija se nosi u nedelju pred Trojice.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Lepenica“ i „Naselja u Lepenici“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Nikolić Svetlana

    Nikolić je moje devojačko prezime,rođena sam u selu Pnuće(Deževska dolina,u blizini Petrove Crkve)Tu i danas moja porodica živi.Moj otac se zvao Dragomir(Drago),deda Mirko,bio pazarski zanatlija-opančar,preminuo je 1930.-e god.Pradeda Petar je preminuo u Deževi 1943.-e godine.Na ovo imanje(u Pnuću) su doseljeni 1921.-e g.iz sela Postenje,gde je pradeda Petar radio u vodenici porodice Nićiforović i oženio se Stanislavom(Stakom)Ristović iz Prćenove.Kao dete,slušala sam priče da je pradeda Petar imao osmoricu braće.Takođe da je jedan imao nadimak”Dudule”,i da se u porodici desila tragedija da je u noći iz nehata,čuvajući ovce,Petrov brat ubio rođenog brata.Najstariji sahranjen na porodičnom groblju u selu Postenje(pored reke Raške) je moj pradeda Petar.Slavimo i zimskog i letnjeg Svetog Nikolu.Ne znamo odakle smo,ne znamo gde je mogao da ode deo mnogobrojne porodice?Molim saradnike omiljene strane”Poreklo prezimena”da mi pomogne!P.S.:Petar Ž.Petrović je zapisao 1948.-e da je porodica u Pnuću,jedna kuća,doseljena iz Prizrena,,,ali ne znam od koga je mogao da dobije taj podatak,otac je bio u vojsci,prababa Staka i baba Jana(rođena Kuliza) nisu imale nikakvo saznanje,brat i ja smo rođeni,one su bile žive još godina.Hvala,srdačan pozdrav!

    • Vladan Drmanic

      U Pnuču i dalje postoji kuća Nikoloća doseljenih iz Postenja njegovi naslednici žive u Beogradu ta kuća je odmah iza Petrova Crkve sa bogatom okućnicom koja sei sada održava i gaji.Koliko sam čuo pre Postenja su žIveli u Prćenovi ali to morate proveriti od srodnika ove familije

  2. Milodan

    Nikolić Svetlana !

    Pogledao sam Raški okrug i Grad Novi Pazar, tamo nema sela Pnuće. Budući da je blizu Petrove Crkve, za koju znam gde je, smatram da je Pnuće odavno u sastavu Novog Pazara, ali to ne piše, tako da Vam u ovom trenutku ne mogu pomoći. Pitanje je da li postoje zapisi sa tih prostora u knjigama biblioteke portala Poreklo, ili nekim drugim.
    Žao mi je.
    Pozdrav!
    Milodan.