Poreklo prezimena, selo-zaseok Ždraljica (Pivara-Kragujevac)

13. april 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela-zaseoka Ždraljica, Gradska opština Pivara, Grad Kragujevac – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Ždraljica,-reka

Položaj sela.

Ždraljica je zaselak Trmbasa od kojeg ga deli jedna žeželjska kosa, koja se postepeno spušta do Lepenice. Na temenu ove kose je seoski put, koji od Trmbasa vodi u Kragujevac. Zaselak-selo je ispod samog Žeželja, na njegovoj severozapadnoj strani. On je podignut na pomenutoj kosi i u dolinskoj ravni rečice Ždraljice, na njenoj desnoj strani izuzev četiri kuće koje su na suprotnoj strani rečice. Zaselak ima vanredno lep položaj, jer je na samom ulazi u živopisnu Sabanačku Klisuru, sa leve strane Jagodinskog Druma idući Kragujevcu.

Vode.

U Ždraljici ima jedan jak izvor pod Žeželjem. Zove se Duboki Potok i otiče pod istim imenom. Pošto je udaljen od seoskih kuća Ždraljičani su počeli kopati bunare, kojih do sada ima četiri.
Rečica Ždraljica spada u najbujnije lepeničke pritoke. Kada nabuja i pobesni svi meštani, koji imaju polja u samoj rečnoj ravni, ostaju bez žetve i senokosa. Njena desna pritoka Duboki Potok, i kada se izlije, ne šteti seoska imanja.

Zemlje i šume.

Polja i šume ovog zaseoka nisu odvojeno popisana, već zajedno sa trmbaskim – te će se podaci o tome prikazati u okviru sela Trmbasa.

Tip sela-zaseoka.

Gotovo sredinom zaseoka vodi vijugava ulica na čijim obema stranama su podignute kuće, te neselje ima uglavnom drumski karakter. U njemu su tri veće kućne grupe: Vuksanovići, Veljkovići i Ćosići.

Ime selu-zaseoku.

Zaselak je dobio ime od reke Ždraljice na kojoj je podignut. Reka je, kako meštani pričaju, nazvana po ždralovima, kojih je nekada bilo mnogo u Sabanačkoj Klisuri.

Postanak sela-zaseoka i poreklo stanovništva.

Ždraljicu su osnovala dva roda pre 160 godina. To su Veljkovići i Vuksanovići. Oni danas imaju u zaseoku 29 domova, skoro ¾ od ukupnog broja kuća.
Ovaj zaselak prvi put se pominje u popisu stanovništva 31. decembra 1895. godine.
Naselje je raslo poglavito rađanjem i deobom zadruga a manje novim doseljavanjem. U doba Prvog ustanka ono je dobilo samo jedan rod a posle 1815. godine u selo su se doselila svega tri roda.
Ždraljica je naseljane iz četiri oblasti, od kojih su po dva roda iz Vranjske Pčinje i Lepenice a po jedan rod iz Stare Srbije i Kosova.
Tri roda su ovamo dobegla u zbegove a po jedan rod došao je u službu, na kupljeno imanje i na tetkovo imanje.

Poreklo porodica:

Redni broj–prezime (ogranci)-odakle su doseljeni-Krsna slava.
Doseljeni u periodu od 1804. do 1814. godine:

-1083, Ćosići (Nikolići i Aranđelovići), Vranje, Aranđelovdan.

Doseljeni u periodu od 1851. do 1903. godine.

-1430, Vujičići, nepoznato (Baljkovac), Nikoljdan.
-1860, Đorđevići, Vranje, Aranđelovdan.
-2121, Milovanovići, nepoznato Beloševac, Sv. Petka i Đurđevdan.
*Poreklo osnivača zaseoka – Veljkoviće i Vuksanoviće nisam uspeo da pronađem ni kod starinaca ni u selu Trmbas, op Milodan.

Ostali podaci o selu-zaseoku.

Ukupan broj odova iznosio je 1903. godine šest a domova 39 u kojima je 1900. godine živelo 195 stanovnika. Zaselak nije posebno popisivan 1910. godine već je uračunat u Trmbas a 31. jaunara 1921. godine uzet je kao zasebno naselje i u njemu je te godine živelo 238 stanovnika.
Vinogradska je zavetina Sv. Tivun a litija se nosi na Veliku Gospojinu.
Ždraljica je zasebno naselje. Tako je smatraju i sami Trmbašani i nazivaju je zaseokom. U administrativnom pogledu nije zasebna jedinica, jer nema svog predstavnika – kmeta – u opšinskom sudu. Osim ovoga Ždraljica sa Trmbasom nema nikakve veze, ni školske ni crkvene, jer Ždraljičani idu u školu i crkvu u Kragujevac te iz tih razloga nema nikakvih prepreka da se ovaj zaselak proglasi zasebnim selom.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.