Poreklo prezimena, selo Bošnjane (Rača)

24. marta 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bošnjane, opština Rača – Šumadijski okrug. Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

Položaj sela.

Bošnjane se prostire sa obeju strana potoka Starog Sela, koji se odmah ispod sela naziva Bošnjački Potok. Ono je desno od druma Velika Plana-Rača na odstojanju čas i četvrt hoda prema severozapadu.
Na desnoj strani potoka su krajevi: Gornji, Nenadići i Reonski a na levoj Potočari (Potočani) i Donji Kraj. U vrhu potoka je, sa njegove desne strane i više svih pomenutih krajeva, kraj Trnovča, udaljen od ostalog sela skoro pola sata pešačenja. Na istoj strani i na istom odstojanju je kraj Kupusina u polju Kupusini i kraj Krušar u polju istog imena. Nenadićki Kraj je na obema stranama Dolovskog a Reonski na levoj strani Liparskog Potoka.

Vode.

U Bošnjanu su tri vrlo jaka izvora, kojima su se do skora služile sve seoske kuće. To su: Stari Bunar u Potočarima, Reonski u Reonskom i Jajovac u Gornjem Kraju. Kako su se, zbog deobe i raspadanja zadruga, zadruga seoske kuće rasturile te im ovi izvori postali vrlo udaljeni, meštani su počeli kopati đermove, kojih do sada ima devet. Seoski potoci su siromašni vodom te ne plave imanje osim Bošnjačkog Potoka, koji retko plavi Donji Kraj.

Zemlje i šume.

Polja su van sela ili u samom selu između pojedinih krajeva. Šuma je u Kupusini, Petkovici, Zelenoj Gori, na Brdu i Liparu.
U Starom Selu ime nešto seoske utrine a u Luci je je seoska livada. U Kragujeviću je zajednička šuma, a u Reci na Vašarištu zajednička utrina za ovo selo, zaselak Adrovac i varošicu Rača.
Bošnjački atar ima u prostoru 230 hektara od čega je pod njivama 150, pod livadama 50 i pod šumom 30 hektara. Sva ziratna zemlja je u drugom ziratnom redu, sva šuma je u drugom šumskom redu, što znači da su zemlje vrlo dobrog kvaliteta. Niko u ataru ovog sela nema svoga imanja sa strane niti meštani Bošnjana imaju imanja u atarima drugih sela.

Ime selu.

Meštani kažu da je njihovo selo dobilo ime otuda, što su ga zasnovali Bošnjaci Tatovići. Ono se u početku zvalo Bošnjaci, pa Bošnjak. Tako je zapisano i u prvom popisu sela Srbije. Neki ga zovu Bošnjani. U tom obliku ubeleženo je u Naznavčenu 1819. godine i u Popisniku 1822. godine. Ovo selo je uneto u Vukov spisak 1827. godine i u Pirhovo 1829. godine, na oba mesta kao Bošnjaci; u Pirhovom originalu Boschniazi. U istom obliku ubeleženo je u Rusku kartu 1831. i u Milenkovićevu 1850. godine.

Starine u selu.

U seoskom ataru imaju tri srednjovekovne srpske starine: Staro Selo, Staro Groblje i Crkvina. Na mestu Crkvina bila je nekada crkva, čiji su se temelji do skora poznavali. Na tursku vladavinu opominje ime Karaula odakle je straža pazila na drum.

Tip sela.

Bošnjane je razbijeno u osam krajeva, od kojih su Kupusina i Krušar zapravo trla, na kojima su se od skora stalno naselili neki seoski rodovi. Ostali krajevi su međusobno rastavljeni seoskim imanjima i udaljeni jedan od drugog po 7 do 8 minuta pešačkog hoda. Sasvim su odvojeni od sela Trnovča, Kupusina i Krušar, koji su međusobno udaljeni kao i od ostalih seoskih krajeva 20 do 30 minuta pešačenja.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo i njegove krajeve na glavnom potoku postali su od zbegova a Trnovča, Kupusina i Krušar od privremenih, letnjih naselja, trla.
Bošnjane su osnovali pre 115 godina Tatovići, Reonići, Domanovići, Milivojevići i Milići. Za Domanoviće, Hercegoce, zna se, da su najpre došlu u Užice, odatle u gružansko selo Pretoke iz koga su se rasturili na nekoliko strana.
Selo je raslo poglavito novim doseljavanjima, zatim rađanjem i deobom zadruga. Od 5 rodova doseljenih u vreme Prvo ustanka u njemu ima danas 20 domova a od 18 rodova, koji su došli posle 1815. godine sada ima 22 kuće.
Bošnjane je skoro do kraja 18. veka biulo blizu mesta, koje se zove Staro Selo, gde su i danas polja seoska. Odatle je premešteno zbog čume.

Poreklo porodica:

Redni broj–prezime (ogranci)-odakle su doseljeni-Krsna slava.

Doseljeni u periodu od 1737. do 1787. godine:

-113, Domanovići, Hercegovina, Sv. Vrači.

Doseljeni u periodu od 1788. do 1804. godine:

-397, Milivojevići (Vulovići), Sjenica, Ignjatijevdan.
-481, Reonići, Hercegovina, Savindan.
-521, Tatovići (Obradovići, Nenadići, Vučetići, Mićovići, Vaskovići, Mališići, Miloševići, Novičići, Todorovići, Vuletići, Novićevići, Glišovići, Gosići – Todorovići, Lazarevići, Milići, Milosavljevići, Petrovići i Srećkovići), Osat (Bosna), Sv. Vasilije.

Doseljeni od 1804. do 1814. godine:

-602, Vasići, Hrvatska, Đurđevdan.
-636, Gagulići, Sjenica, Đurđevdan.
-673, Đokovići, Dragačevo, Aranđelovdan.
-751, Jovičići (Milenkovići), Sjenica, Stevanjdan.

Doseljeni u periodu od 1815. do 1903. godine:

-1375, Miljkovići (Pešići), okolina Niša, Nikoljdan.
-1415, Milojevići, Markovac (Jasenica), Nikoljdan.
-1421, Jankovići, trn. Klisura (Sjenica), Nikoljdan.
-1467, Nikići (Milutinovići), Crna Gora, Lučindan.
-1494, Grujići, Pirot, Nikoljdan.
-1568, Đorđevići, nepoznato (Miraševac), Alimpijevdan.
-1620, Markovići, Užice, Sv. Vrače.
-1672, Radojkovići, Sepci (Jasenica), Sv. Petka.
-1733, Jankovići, Knjaževac, Nikoljdan.
-1827, Jovanovići, Staro Korito (Timok), Aranđelovdan.
-2101, Stevanovići, Resava, Đurđevdan.
-2216, Jovanovići (Romi), Sarajevo, doseljeni 1823. godine, Sv. Petka.

Ostali podaci o selu.

Selo je 1903. godine imalo 23 roda u 125 kuća sa 797 stanovnika. Jedan rod, sa 3 doma, je ciganski-romski. Godine 1910. u Bošnjanu je bilo 152 kuća sa 1026 stanovnika, a 1921. godine broj stanovnika je opao na 921.
Današnje groblje više Luke, gotovo u sredini sela. Tu u blizinaima i jedna trpezara.
Litija se nosi u Beli (trojički) Petak. Zavetina je o Vaskrsu u sva tri dana a osim toga i na Mladence i Bele Poklade.

IZVOR: Prema knjigama Todora Radivojevića „Naselja u Lepenici“ i „Lepenica“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.