Poreklo novinara Dragana Babića

21. mart 2015.

komentara: 0

Dragan Babić (foto: Ljubinko Kožul)
Dragan Babić (foto: Ljubinko Kožul)

ROĐEN: U Kruševcu, 3. septembra 1937. godine

PREMINUO: U Vranju, 23. jula 2013. godine

RODITELJI: Otac Slobodan, rođen u Petrovčiću u Sremu. Preselio se u Kruševac oko 1930. godine; majka Vera.

KRSNA SLAVA: Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan (Babići)

O BABIĆIMA: Familija Babić  naseljava se  u  Petrovčiću  krajem 18. veka. Prvi upis u  matične knjige je 1800. godine. Po predanju,  poreklom su iz Like. Porodična  zadruga  familije  Babić, tokom 19. veka je stanovala  na  adresi  kućni  br.4, današnja adresa ulica Braće Ljubinković  br.49  i  51. Staro  kumstvo  su  im familija Nedeljković iz Deča, Đak i Georgijević iz Petrovčića.

PRECI:

Marko ( ?-1829), rodonačelnik Babića iz Petrovčića. Supruga mu se zvala Anđelija.

Nasledni sin Marka:

Radovan (1800-1848), supruga Kosana (1801-1863), imali su dve kćerke i četiri sina.

Nasledni sin Radovana:

Grigorije (1844-1897), supruga Jovanka (1850-1891) rođena Vukasović iz Petrovčića, imali su tri sina.

Nasledni sin Grigorija:

Ivan (1883-1914), supruga Dafina rođena Grujić iz Deča, imali su sina.

Nasledni sin Ivana:

Slobodan (1909-1943), supruga Vera, otac i majka Dragana Babića. Slobodan je streljan od Nemaca u Kruševcu za vreme Drugog svetskog rata.

Bliži i dalji rođaci Dragana Babića, pored Petrovčića su i u Zemunu, Šimanovcima, Jakovu i Boljevcima.

Dragan ima kćerku Stašu i sina Damjana.

BIOGRAFIJA: Osnovnu školu završio je u Kruševcu. Gimnaziju je završio u Beogradu, a potom apsolvirao engleski jezik i književnost. Najpre se pojavio u književnoj javnosti, pričama u NIN-u, a potom je pisao u književnom časopisu “Delo”. U njegov literarni opus spadaju i knjige “Putovanje na kraj jezika”, “Ti možda misliš drugačije” i dokumentarni roman “Kao mehur od sapunice”. Autor je nekih od najboljih televizijskih emisija i serija, među koje spada i neponovljivi Dvogled s početka njegove televizijske karijere, koji je bio namenjen deci i emitovan je u više ciklusa. Njegova uspešna televizijska ostvarenja su i Kino-oko, To sam ja, Umijeće življenja, Kraj epohe, U senci, Nacionalna geografija… Njegovi intervjui na televiziji predstavljali su poseban događaj – razgovarao je sa Džonom Hjustonom, Lijem Strazbergom, Glendom Džekson, Šeli Vinters, Ingmarom Bergmanom, Erlandom Jozefsonom, Liv Ulman…

Bio je prvi novinar iz nekadašnje Jugoslavije koji je dobio poziv da radi na Bi-Bi-Siju, ali je umesto ponuđenih pet godina ostao samo pola godine i vratio se, jer se susreo sa administracijom kojoj nije bio vičan, pošto ga je zanimao autorski, a ne činovnički posao. Ceo radni vek je proveo u Televiziji Beograd, gde je najpre otišao na prinudni odmor, a tokom bombardovanja dobio je otkaz i otišao u penziju.

NAPISAO: Miroslav Prokopljević iz Petrovčića

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.