Poreklo prezimena, selo Gradac (Sjenica)

12. mart 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Gradac, opština Sjenica. Prema studiji „Sela sjeničkog kraja antropogeografska proučavanja“ Mile A. Pavlović iz 2009. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Gradac se nalazi 8 km jugoistočno od Sjenice, u visinskom pojasu 1.000-1.040 m, između brda Kozarice i Crnog vrha, na obodu Sjeničke kotline. Svrstava se u seoska naselja razbijenog tipa i smešteno je u izvorišnom delu reke Vape, južno od magistralnog puta Sjenica – Novi Pazar. U okviru sela izdvajaju se zaseoci Gradina i Javor. U popisu 1921. godine pominje se kao zaselak sa 19 domova i 204 stanovnika. Statutom opštine Sjenica iz 1964. godine postaje samostalno naselje. Seoski atar, površine 687 ha, pripada Katastarskoj opštini Dragojloviće. Po popisu 2002. godine Gradac je imao 150 stanovnika.

Od pojedinačnih i neobičnih oblika reljefa u Gracu se može izdvojiti Šiljata stena.

U ataru sela su vrela Vape, od kojih postaje reka Vapa. Vrela Vape se javljaju na 1.300 m nadmorske visine. Ova vrela hrane i stalno održavaju tok Vape, i u narodu su poznata kao “Vrela Vape” ili “Glava Vape”. Voda ovog vrela se javlja i u koritu i obali Kamešničke reke, pri sastavku sa Dragojlovića rekom. U blizini vrela nalazi se nekad najpoznatiji ribnjak, koji je na početku XXI veka napušten mada ima naznaka da se obnovi. Vapska ravnica poznata je po livadama.

Selo se ubraja u stara naselja jer su u njegovom ataru pronađeni značajni tragovi koji govore o davnoj naseljenosti (stara grčka groblja, zidovi crkve itd). Naziv sela se vezuje za stari grad “Gradinu”, koji potiče iz doba Nemanjića i koji se pominje 1348. godine. Smatra se da su crkvu Cvetnicu podigli Nemanjići, a selo Gradac se spominje kao jedno od mesta u Sjeničkom kraju gde su Nemanjići imali svoje letnjikovce. Borivoje Ž. Milojević smatra: „Ova su utrvrđena naselja iz preturskog vremena, po svoj prilici iz doba srpske srednjovekovne države. Možda je utvrđenje u Gracu bilo letnje boravište cara Uroša, o kome se iz istorijskih podataka zna daje leto provodio u Sjenici.” (Milojević, 1921, 86)

Lokalitet “Crkvina” ili “Nemanjića crkva” nalazi se u okviru današnjeg seoskog groblja. Meštani su delimično nadzidali zidove crkve kamenom u suhozidu, tako da njihova visina sada u proseku iznosi 1,5 m. Unutrašnjost crkve je raščišćena i vide se kamene ploče kojima je popločai pod. Iznad sastava Brnjičke i Kamešničke reke i izvorišta reke Vape diže se strmo stenovito brdo, na čijem se gornjem platou nalazi lokalitet “Gradina”. Na ovom lokalitetu su ostaci utvrđenja nepravilnog oblika, sa ostacima bedema. Bedem je najuočljiviji na jugoistočnoj strani utvrđenja gde se, preko širokog sedla, plato nadovezuje na padine Crnog Vrha. Tačno vreme postanka utvrđenja nije poznato mada se, na osnovu delova keramike koji su nađeni i položaja utvrđenja, može pretpostaviti da je srednjevekovno jer su ovakva utvrđenja karakteristična za srednjevekovne gradove [Premović-Aleksić, 1989, 88-90].

Na desnoj obali Vape, istočno od ribnjaka, nalazi se prostor koji meštani nazivaju “Livnica”. Na tom prostoru podignuta je jedna kuća, a prilikom njene izgradnje nailazilo se na ostatke prerade metala – šljaku.

U periodu od 1952. do 1971. godine u selu je postojala četvororazredna osnovna škola, koja je zatvorena zbog nedostatka đaka. Škola je zatvorena školske 1971/72. godine na polugodištu. Đaci četvororazrednu školu pohađaju u Dragojlovićima, a osmorazrednu u Štavlju. Selo je struju dobilo 1971, a telefon 1991. godine. Planirano je da se deo izvorišta Vape kaptira i da se izgradi vodovod, a stanovništvo se vodom snabdeva individualno (individualnim vodovodima). Selo ima asfaltni put od 2006. godine.

Glavna zanimanja stanovništva su stočarstvo, ratarstvo i rudarstvo (meštani rade u rudniku uglja “Štavalj “).

U organizaciji Unije za organsku poljoprivredu “Ekocentar” iz Beograda u Gracu je 16. jula 2003. formirana Ekološka zadruga “Gradac”. Istog dana je usvojena i “Ekološka deklaracija”, kojom se građani – zadrugari obavezuju da će se posvetiti proizvodnji zdrave hrane. Zadruga nikada nije počela sa radom.

Dnevne migrante čine 3 učenika srednje i 7 učenika osnovne škole.

Anketne listove za selo Gradac popunila je Bojana Pavlović, radnik osnovne škole u Štavlju. Podatke za domaćinstva Pavlovići, Pantovići, Krsmanovići, Obradovići i Mijajlovići, kao i za iseljenike, dobili smo od Ljubiše Pavlovića, diplomiranog ekonomiste iz Sjenice.

Gradac je u periodu od 1948 do 1961. ostvario porast broja stanovnika (15%) da bi do 1991. bio zabeležen pad za 54%, a u periodu 1991-2002. godine neznatan porast za 6%. Brojno kretanje domaćinstava nije bilo u skladu sa populacionim kretanjem jer je broj domaćinstava od 1948. do 1981. uvećan 73%, a zatim do 2002. godine smanjen 18%. Prosečan broj članova u domaćinstvu bio je u funkciji populacionih kretanja i brojnog kretanja domaćinstava. Nelogično je što se broj domaćinstava sa 5 i više članova u periodu 1991-2002. godine povećao sa 7 na 11 ili 57%.

Broj stanovnika i domaćinstava sa prosečnim brojem članova u domaćinstvu            

Godina        Broj stanovnika       Broj domaćinstava      Srednji broj članova u domaćinstvu

  1.            264                              33                                      8,00
  2.             318                              43                                      7,39
  3.            304                              42                                       7,23
  4.            282                              52                                       5,42
  5.            237                               57                                       4,15
  6.             141                              49                                       2,87
  7.            150                              47                                        3,19

Domaćinstva u selu Gradac:

  1. Mijajlović Miroljub

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala sa sanitarnim uređajima i vodom. Oba člana porodice su zaposlena van teritorije Sjeničkog kraja. Dodatni izvor prihoda je uzgoj goveda.

Poreklo: Familija potiče od stare porodice Braunovića, iz plemena Sasa. Mihajlo Braunović se doselio u Gradac 1844. godine sa 7 sinova. Trojica od njih su se iselila u Kuršumliju, a četvorica su ostala u Gracu, gde se bratstvo razvijalo.

Rod: Po očevoj strani – Slavkovići iz Vrsjenica. Familija se gasi, kao što je nestala i familija Svrakići, pre Mijajlovića.

Napomena: Podaci o poreklu i rodu familije Mijajlović dobijeni su anketom na terenu.

  1. Mijajlović Kristivoje

Jednočlano domaćinstvo. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala ali nema sanitarne uređaje i vodu. Bavi se uzgojem goveda.

Poreklo: Poreklo familije je isto kao i kod domaćinstva Miroljuba Mijajlovića, kao i rod. Domaćinstvo je do 1960. brojalo 11 članova, a u prvoj deceniji XXI veka domaćinstvo ima samo jednog člana.

Rod: Slavkovići iz Vrsjenica.

3.Mijajlović Drago

Domaćinstvo ima 2 člana. Domaćinstvo je udaljeno od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i ima vodu. Oba člana su penzioneri. Bave se uzgojem goveda.

4.Mijajlović Đorđe

Domaćinstvo ima 4 člana. Udaljeno je od osnovne škole 2 km, a od autobuske stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i ima vodu. Dva lica su zaposlena u Sjenici, jedno lice traži posao, a jedno je student. Pet članova ovog domaćinstva se iselilo i zaposleno je van teritorije Sjeničkog kraja. Bave se uzgojem goveda.

Poreklo: Poreklo je isto kao i kod prethodna 2 domaćinstava. Familiji preti gašenje jer se član domaćinstva koji studira verovatno neće vratiti u selo.

Rod: Po očevoj strani – Kanjevci iz Stupa.

5.Mijajlović Radovan

Jednočlano domaćinstvo. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i ima vodu. Domaćin je zaposlen u rudniku uglja „Štavalj”. Dva člana ovog domaćinstva žive i rade u Sjenici, a 5 se iselilo i zaposleno je van teritorije Sjeničkog kraja. Posle smrti majke i oca, vlasnik domaćinstva živi sam i nije oženjen.

Poreklo: Familija potiče od stare porodice Braunovića, iz plemena Sasa. Mihajlo Braunović se doselio u Gradac 1844. sa 7 sinova. Trojica od njih su se iselila u Kuršumliju, a četvorica su ostala u Gracu, gde se bratstvo razvijalo.

Rod: Nišavići iz sela Stupa.

6.Obradović Radeta

Domaćinstvo ima 4 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2,5 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je sazidana od tvrdog materijala, ima uvedenu vodu i opremljena sanitarnim uređajima. U domaćinstvu su 2 lica zaposlena u susednom selu. Jedno lice je učenik osnovne škole, a jedno srednje škole. Bave se i uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove plasiraju na tržište. Jedno od mlađih i perspektivnijih domaćinstava u selu.

Poreklo: Objašnjenje je dato u tekstu.

Rod: Vukovići iz Vrsjenice, Pantovići i Krsmanovići iz Graca.

7.Obradović Stojna

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2,5 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je sazidana od tvrdog materijala, ima uvedenu vodu i opremljena je sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je porodični penzioner, 1 član radi u susednom selu, a 1 u Sjenici. Bave se i uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove plasiraju na tržište. Predstavlja jedno od mlađih i boljih domaćinstava u selu.

8.Krsmanović Grozdana

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je zidana od tvrdog materijala, sa sanitarnim uređajima i vodom. Udaljena je od osnovne škole 2 km, a od autobuske stanice 1 km. Devet lica iz ovog domaćinstva se iselilo i zaposleno je van teritorije Sjeničkog kraja. Domaćica se bavi uzgojem stoke.

Poreklo: Isto kao za domaćinstvo Obradović Miša.

Napomena: Od ove, nekada brojne i ugledne familije, u selu više niko ne živi. Poslednji žitelj ove familije u selu, Grozdana, rođena 1926, umrla je, a kuća je 2009. godine „zaključana”.

9.Pantović Miladin

Domaćinstvo ima 7 članova. Udaljeno je od osnovne škole 2 km, a od autobuske stanice 1,5 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, opremljena je sanitarnim uređajima i ima vodu. Struju su dobili 1971. godine. Nema zaposlenih lica, a 2 radno sposobna člana traže posao. U domaćinstvu je 1 učenik srednje škole i 2 studenta. Bave se uzgojem goveda i živine.

Poreklo: Objašnjenje je dato dalje u tekstu.

Rod: Pavlovići iz Vape, Obradovići i Krsmanovići iz Graca.

10.Pavlović Vladimir

Domaćinstvo ima 12 članova. Udaljeno je od Sjenice 10 km, od osnovne škole 1 km, a od autobuske stanice 2 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, ali nema sanitarne uređaje i vodu. Struju su dobili 1971. Četiri lica su zaposlena (3 u rodnom selu i jedno u Sjenici), dok 2 člana traže posao. Bave se uzgojem goveda i ovaca. Domaćinstvo živi u zaseoku Gradina.

Poreklo: Familija potiče iz Crne Gore, od Bjelopavlića. Prvo su se doselili u Vapu, a zatim u Gradac.

Rod: Pavlovići iz Vape.

11.Pantović Milutin

Jednočlano domaćinstvo. Udaljeno je od Sjenice 10 km, od osnovne škole 5 km, a od autobuske stanice 1,5 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, sa sanitarnim uređajima, vodom i strujom (od 1971 godine). Jedan član domaćinstva je učenik osnovne škole. Domaćinstvo gaji goveda i ovce.

Poreklo: Familija je promenila prezime u vreme turske vladavine. Ranije su se prezivali Petrovići.

12.Obradović Ljubo

Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno je od Sjenice 10 km, od osnovne škole i autobuske stanice 1,5 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i ima vodu. Struju su dobili 1971. godine. U domaćinstvu nema zaposlenih lica. Glavni izvor prihoda je stočarstvo – uzgoj ovaca i goveda.

Poreklo: Za vreme turske vladavine prezivali su se Petrovići, a zatim su uzeli prezime Obradovići.

13.Pantović Dragić

Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno je od osnovne škole 3 km, a od autobuske stanice 2 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, sa sanitarnim uređajima i vodom. Jedno lice je zaposleno u rodnom selu, a jedno traži posao. Dva člana domaćinstva pohađaju osnovnu školu.

14.Pantović Stojadin

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 2 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1971. godine. Jedan član domaćinstva je do propasti PIK „Pešter” radio na ribnjaku. Bave se uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira čije viškove iznose na tržište.

15.Pantović Mihailo

Domaćinstvo ima 5 članova. Kuća je opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Jedno lice je zaposleno van teritorije Sjeničkog kraja, a jedno traži posao. Bave se poljoprivredom.

16.Pantović Danko

Domaćinstvo ima 4 člana. Od Sjenice je udaljeno 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Dva lica pohađaju osnovnu školu. Nosilac domaćinstva je autoprevoznik. Bave se i uzgojem krava. Jedno od mlađih i uspešnijih domaćinstava u selu.

17.Pantović Velizar

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Nekada je bila najbolja kuća u selu i služila kao škola od 1952. do 1958. godine. Nosilac domaćinstva je penzioner. Bave se uzgojem krava.

18.Pantović Miloje

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je penzioner i bave se uzgojem krava.

19.Pantović Milorad

Domaćinstvo ima 3 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Jedan član domaćinstva traži posao, 1 je penzioner i 1 je poljoprivredni penzioner (supruga). Bave se uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira čije viškove plasiraju na tržište.

20.Pantović Radoslav

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je penzioner. Bave se uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove plasiraju na tržište.

21.Pantović Aleksandar

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je penzioner i bavi se uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove plasira na tržište.

22.Pantović Stanimirka

Jednočlano domaćinstvo. Kuća poseduje vodu. Jedini član domaćinstva je penzioner.

23.Pantović Momčilo

Jednočlano domaćinstvo. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Jedini član domaćinstva je penzioner i bavi se uzgojem goveda.

24.Pantović Rosa

Jednočlano domaćinstvo. Od Sjenice je udaljeno 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Jedini član domaćinstva je u poodmaklom je životnom dobu, ali i dalje drži krave i bavi se proizvodnjom sira, koji prodaje njen sin, koji živi u Kragujevcu.

25.Pantović Dragovan

Domaćinstvo ima 3 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Struju je dobilo 1971. godine. Jedan član domaćinstva traži posao, a 2 člana su penzioneri. Bave se uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove iznose na tržište.

26.Pantović Rajka

Jednočlano domaćinstvo. Kuća je zidana od tvrdog materijala i poseduje vodu. Jedini član domaćinstva je domaćica.

27.Obradović Radoman-Mišo

Domaćinstvo ima 6 članova. Od Sjenice je udaljeno 9 km, od osnovne škole 2,5 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je sazidana od tvrdog materijala, uvedena voda i opremljena sanitarnim uređajima. Tri lica su zaposlena kao radnici na teritoriji Sjeničkog kraja. Dvoje dece je predškolskog uzrasta. Bave se i uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira čije ,viškove plasiraju na tržište. Jedno od mlađih i uspešnijih domaćinstava u selu.

Poreklo: Obradovići su poreklom Petrovići iz Petrova polja kod Duge Poljane, gde su se doselili pre ili posle pogibije Karađorđa 1817. godine. Braća Obrad, Panto i Krsman Petrović dobili su prezimena od age – po svom imenu. Obradovići, Pantovići i Krsmanovići su od tri brata, a četvrti se odselio u Banat i promenio prezime u Petrović.

Rod: Pantovići i Krsmanovići u Gracu i Petrovići, koji su se odselili u Banat.

Napomena: Podaci za poreklo i rod dobijeni su sprovedenom anketom na terenu. Drugačija verzija porekla Obradovića, Pangovića i Krsmanovića data su u tekstu i dobijena su od Ljubiše Pavlovića.

28.Obradović Vladeta

Domaćinstvo ima 3 člana. Kuća je opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Dva lica su zaposlena kao radnici na teritoriji Sjeničkog kraja.

29.Obradović Milomir

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća je opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Jedno lice je zaposleno na teritoriji Sjeničkog kraja, a jedno lice je penzioner.

30.Obradović Zoran

Domaćinstvo ima 6 članova. Kuća ne poseduje sanitarne uređaje i vodu. Jedno lice je zaposleno kao radnik na teritoriji Sjeničkog kraja, a jedno lice traži posao.

31.Obradović Radisav

Domaćinstvo ima 3 člana. Od Sjenice je udaljeno 9 km, od osnovne škole 2 km a od autobuska stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, uvedena voda i opremljena sanitarnim i električnim uređajima. U domaćinstvu nema zaposlenih lica. Iako su u poodmaklim godinama, gaje nekoliko krava.

32.Obradović Novak

Domaćinstvo ima 6 članova. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km a od autobuska stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, uvedena voda i opremljena sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je do propasti PIK „Pešter” radio na ribnjaku u rodnom selu, dok 2 člana domaćinstva traže posao, a 1 je učenik srednje škole. Bave se uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira čije viškove iznose na tržište. Jedno od mlađih i potencijalno uspešnih domaćinstava u selu.

33.Obradović Dragija

Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km a od autobuska stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, uvedena voda i opremljena sanitarnim uređajima. Jedno lice je zaposleno na teritoriji Sjeničkog kraja, a jedno traži posao. Bave se uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove iznose na tržište. Jedno od jačih poljoprivrednih domaćinstava u selu.

34.Obradović Jordan

Domaćinstvo ima 6 članova. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km a od autobuska stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, uvedena voda i opremljena sanitarnim uređajima. Dva lica su zaposlena na teritoriji Sjeničkog kraja. Jedan član domaćinstva pohađa srednju, a 1 osnovnu školu. Bave se uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove iznose na tržište. Jedno od uspešnijih domaćinstva u selu.

35.Obradović Milinko

Domaćinstvo ima 4 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2,5 km a od autobuska stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, uvedena voda i opremljena sanitarnim i električnim uređajima. Jedno lice je zaposleno na teritoriji Sjeničkog kraja, a jedno traži posao. Nosilac domaćinstva je penzioner iz radnog odnosa. Jedno od mlađih i perspektivnih domaćinstava u selu.

36.Obradović Dragić

Domaćinstvo ima 6 članova. Udaljeno je od Sjenice 8 km, od osnovne škole 2,5 km a autobuska stanica je kraj kuće. Kuća je zidana od tvrdog materijala, uvedena voda i opremljena sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva ima radnju za pružanje usluga iskopa vodovodne i kanalizacione mreže, a supruga mu je penzioner iz radnog odnosa; sin i snaha imaju završen fakultet i rade u Sjenici kao prosvetni radnici; dvoje dece je predškolskog uzrasta. Jedno od najperspektivnijih domaćinstava u selu.

37.Obradović Jaćim

Domaćinstvo ima 4 člana. Od Sjenice je udaljeno 8 km, od osnovne škole 2,5 km a augobuska stanica je kraj kuće. Kuća je opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Dva lica su zaposlena na teritoriji Sjeničkog kraja. Jedan član domaćinstva je učenik srednje škole, a 1 je student. Bave se poljoprivredom. Kuća je verovatno najlepša u selu, a opremljena je po svim savremenim standardima. Jedno od perspektivnijih domaćinstava u selu.

38.Obradović Rajka

Jednočlano domaćinstvo. Domaćica se bavi poljoprivredom. Nema dece. Na zalasku je životnog doba.

39.Pavlović Radonja

Domaćinstvo ima 6 članova. Udaljeno je od Sjenice 10 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 2 km. Kuća je sazidana 1975. godine, od tvrdog je materijala, ima uvedenu vodu i opremljena je sanitarnim uređajima. Struju su dobili 1971. godine. Dva člana su penzioneri iz radnog odnosa, 1 član je korisnik poljoprivredne penzije. Bave se uzgojem krava i živine i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove plasiraju na tržište. Jedno od mlađih i uspešnijih domaćinstava u selu.

Rod: Kikovići iz Trijebina, Zagrađani iz Štavlja i Biočani iz Brnjice.

40.Pavlović Milomir

Domaćinstvo ima 4 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 1 km i od augobuske stanice 2 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1971. godine. Jedno lice traži posao. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda i živine.

Rod: Kikovići, Zagrađani, Biočani.

41.Pavlović Časlav

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 1 km i od autobuske stanice 2 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1971. godine. Jedno lice je zaposleno u drugom selu Sjeničkog kraja. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda i živine.

Rod: Kneževići, Obradovići, Terzići.

42.Pavlović Zoran

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 1 km i od autobuske stanice 2 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1971. godine. Jedno lice je zaposleno u drugom selu Sjeničkog kraja. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda i živine.

Rod: Kneževići, Obradovići, Terzići.

43.Pavlović Duško

Domaćinstvo ima 3 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 1 km i od autobuske stanice 2 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1971. godiie. Jedno lice je zaposleno u drugom selu Sjeničkog kraja, a jedno traži posao. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda i živine.

Rod: Kneževići, Obradovići, Terzići.

44.Pavlović Miloljub

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 1 km. Kuća je sagrađena od drveta, useljena 1996. i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Struju su dobili 1981. godine. Nosilac domaćinstva je penzioner. Domaćinstvo se bavi uzgojem koza i živine.

Rod: Kikovići iz Trijebina, Zagrađani iz Štavlja i Biočani iz Brnjice.

45.Pavlović Milijana

Domaćinstvo ima 6 članova. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala 1981. godine, ima uvedenu vodu i opremljena je sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je porodični penzioner, a 2 člana rade u rudniku „Štavalj”. U domaćinstvu ima troje dece: jedno pohađa osnovnu školu, a 2 su predškolskog uzrasta. Domaćinstvo se bavi uzgojem krava i živine i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove plasiraju na tržište. Mlado i perspektivno domaćinstvo.

Rod: Kikovići iz Trijebina, Zagrađani iz Štavlja i Biočani iz Brnjice.

46.Pavlović Prvoslav

Domaćinstvo ima 6 članova. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, useljena početkom 2001. godine, sa vodom i sanitarnim uređajima. Dva člana domaćinstva su zaposlena u rudniku „Štavalj”, a 1 član traži posao. U domaćinstvu su 2 učenika osnovne škole i 1 učenik srednje škole. Mlado i perspektivno domaćinstvo.

Rod: Kikovići iz Trijebina, Zagrađani iz Štavlja i Biočani iz Brnjice.

Napomena: Zbog prenaseljenosti Gradine, deo Pavlovića je 1982. i 1983. godine prešao sa Gradine u drugi kraj sela Graca, do ribnjaka koji je izgradio PIK „Pešter”. Vremenom, tu su se razvila tri domaćinstva: Pavlović Miloljub, Pavlović Milijana i Pavlović Prvoslav.

47.Pavlović Negoslav

Domaćinstvo ima 6 članova. Udaljeno je od Sjenice 8 km, od osnovne škole 1 km i od autobuske stanice 1 km. Kuća je građena od tvrdog materijala i opremljena sanitarnim uređajima i vodom. Struju su dobili 1981. godine. Dva lica su zaposlena u drugom selu Sjeničkog kraja, a jedno pohađa osnovnu školu. Domaćinstvo se bavi uzgojem goveda i živine.

Rod: Kikovići, Zagrađani, Biočani.

48.Pantović Vuk

Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Jedan član domaćinstva radi u obnovljenom ribnjaku u rodnom selu i pokreće ugostiteljsku delatnost, takođe u selu. Dva člana domaćinstva studiraju, a jedno traži posao.

49.Pantović Trojica

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva uglavnom radi u Rusiji boraveći povremeno u rodnom selu.

50.Pantović Mihajlo

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, i snabdevena vodom i sanitarnim uređajima. Bave se uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira čije viškove plasiraju na tržište.

51.Pantović Zagorka

Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice oko 1 km. Kuća je sazidana od tvrdog materijala, uvedena voda i opremljena sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je porodični penzioner, 2 člana rade: jedno u susednom selu a jedno u Sjenici. Dvoje dece pohađa osnovnu školu. Bave se i uzgojem krava i proizvodnjom sjeničkog sira čije viškove plasiraju na tržište. Jedno od mlađih i uspešnijih domaćinstava u selu.

52.Obradović Ljubiša

Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno je od Sjenice 9 km, od osnovne škole 2 km a od autobuska stanice 1 km. Kuća je zidana od tvrdog materijala, uvedena voda i opremljena sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva radi u susednom selu. Jedno od mlađih i perspektivnih domaćinstava u selu.

53.Obradović Desanka

Jednočlano domaćinstvo. Korisnik poljoprivredne penzije.

54.Obradović Marija

Domaćinstvo ima 3 člana. Jedan član radi van teritorije Sjeničkog kraja tj. terenski je radnik koji povremeno boravi u selu. Drže krave.

55.Pavlović Sretina

Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno je od Sjenice 10 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 2 km. Kuća je izgrađena 1965. godine od tvrdog materijala i snabdevena je vodom i sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je porodični penzioner, a 2 lica traže posao. Jedno dete je predškolskog uzrasta. Bave se uzgojem krava i živine i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove plasiraju na tržište.

Rod: Kikovići iz Trijebina, Zagrađani iz Štavlja i Biočani iz Brnjice.

56.Pavlović Dragica

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 10 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 2 km. Kuća je zidana 1950. godine od tvrdog materijala i snabdevena je vodom i sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je porodični penzioner a sin radi u rudniku „Štavalj”, koji se nalazi u Štavlju. Bave se uzgojem krava i živine i proizvodnjom sjeničkog sira čije viškove plasiraju na tržište.

Rod: Kneževići iz Dragojlovića, Obradovići iz Graca i Terzići iz Vape.

57.Pavlović Grozdana

Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od Sjenice 10 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 2 km. Kuća je zidana 1983-1984. godine od tvrdog materijala, snabdevena je vodom i sanitarnim i električnim uređajima. Nosilac domaćinstva je porodični penzioner a sin radi u rudniku „Štavalj”, koji se nalazi u Štavlju. Bave se uzgojem krava i živine i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove plasiraju na tržište.

Rod: Kneževići iz Dragojlovića, Obradovići iz Graca i Terzići iz Vape.

            58.Pavlović Petrojka

Domaćinstvo ima 3 člana. Udaljeno je od Sjenice 10 km, od osnovne škole 2 km i od autobuske stanice 2 km. Kuća je zidana 1950. godine od tvrdog materijala i snabdevena je vodom i sanitarnim uređajima. Nosilac domaćinstva je porodični penzioner. Jedan sin radi u rudniku „Štavalj”, drugi traži posao, dok se najstariji sin odselio 2007. godine za Švedsku. Bave se uzgojem krava i živine i proizvodnjom sjeničkog sira, čije viškove plasiraju na tržište.

Rod: Kneževići iz Dragojlovića, Obradovići iz Graca i Terzići iz Vape.

*

O poreklu porodica Pantovići, Krsmanovići i Obradovići u Gracu postoji nekoliko verzija. U celini prenosimo kazivanje Ljubiše Pavlovića, diplomiranog ekonomiste, koji živi u Sjenici, a čiji se otac 1967. godine iz Graca preselio u Sjenicu: „Pantovići, Krsmanovići i Obradovići su deo jedne iste familije koja se do 1915. godine prezivala Petrović. Te godine, za vreme austrijske okupacije, bili su oterali u Sjenicu neku robu po osnovu ratne rekvizicije. Kadaje Švaba, koji je primao robu, saznao kako se prezivaju vikao je na njih i psovao pominjući kralja Petra. Čak je naredio da se uhapse i oteraju u Novi Pazar. Proveli su u apsu nekoliko dana i jedva živu glavu iščupaše. Priđe im potom tumač, neki meštanin te ih dobronamerno poduči da smesta promene prezime po nekom starom pretku. Tako ovi i učiniše, te po trojici braće: Pantu, Krsmanu i Obradu koji se prvi od Petrovića doseliše u Gradac, uzeše prezimena Pantović, Krsmanović i Obradović.

O svom poreklu različito kazuju. Jedni smatraju da su rod sa Petrovićima od kojih potiče Karađorđe. Naime, na Pešteru postoji predanje, prihvaćeno i u literaturi, da je Karađorđev otac Petar Vasojević, sa tri brata, izvesno vreme živeo u Petrovom Polju kod Žabrena. Posle ubistva dva Topuzovića koji su mu napadali planinke i ubili psa, morali su hitno, preko noći, da se isele preko Golije i Užičke nahije u Šumadiju. Voždove pretke su ispratili, štiteći ih, pobratimi Kučevići, islamizirani Kuči – Drekalovići.

Petar i Mirko su se naselili u Viševcu, jedan brat je ostao na Zlatiboru a jedan se vratio u Crnu Goru (Vidi: M. Nedeljković, “Poreklo Karađorđa,…”).

Pojedini pričaju da se tada jedan od braće zadržao u Gracu i da su oni njegovi potomci.

Drugi (Miladin Pantović) ovako kazuju: «Petrovići su rod sa Karađorđem. Kad su otišli za Topolu, jedan se vratio sa familijom i nasele se kod Ostre stijene (u literaturi poznata kao “Šiljata stena u Gradcu” – LJ. P.) i tu obrađivali Vidakovinu tri godine. Jedna godina beše kišna a oni rano poorali, te godina izda i rekoše: “Bolje gaće biskat no orat Vidakovinu”, i presele se uvrh sela, u malu zavetarnu dolinu, blizu kuće Svračića, koji su prvi došli u selo. Iza Petrovića su došli Pavlovići, a znatno kasnije Mijajlovići.».

I ova verzija je na tragu prve. Obe su nepouzdane iz više razloga: Prvo, ako su Petrovići zaista deo familije Karađorđevih predaka, nameće se pitanje: kad je Petar sa ostalom braćom morao žurno da beži što dalje od Žabrena, zašto bi jedan ostajao tako blizu Žabrena kad je sigurno da bi turska osveta satrla i tu familiju.

Drugo, ako se zna da su uslovi života u Šumadiji u to vreme bili daleko snošljiviji, zašto bi se onda vraćali na gore i na dohvatu osvete?

Treće, slave su im različite. Petrovići iz Graca slave Sv. Joakima i Anu (22. septembra) dok su Karađorđevi preci promenili više slava: Sv. Nikolu, Sv. Klimenta, Ćirilovdan, Sv. Andreja.

Četvrto, u vreme odlaska iz Žabrena, nisu se zvali Petrovići. To prezime, Karađorđe je uzeo tek po svom ocu.

Na Pešteru postoji predanje da je Karađorđeva majka bila noseća u vreme odlaska iz Žabrena i da je po dolasku u Šumadiju rodila Karađorđa. Kako je u literaturi usvojeno da je najverovatnija godina Karađorđevog rođenja 1762. godine to bi istovremeno bilo i vreme njihovog prelaska u Šumadiju. To bi istovremeno bilo i vreme ostanka jednog ogranka u Gracu. Od tada do dolaska Pavlovića (oko 1815. godine) ima 53 godina. Za to vreme, Petrovići bi se znatno uvećali pa bi Pavlovići zatekli veliko bratstvo. A nije bilo tako. Postoji priča da je Miloš Pavlović sa Gradine (koji je 1880. godine bio upravitelj raške carinarnice i za koga se pouzdano zna, na osnovu matičnih knjiga iz Raške, da je rođen 1856. godine) zavoleo ćerku Koste Petrovića, ali je braća: Milenko, Milika i Prole nisu dala. Njihov deda Panto je bio jedan od trojice Petrovića koji su prvi došli u Gradac. Dakle, Miloš je ista generacija sa Milenkom, Milikom, Prolom i njihovom sestrom, pa su ista generacija i njihovi očevi i dedovi koji su prvi došli u Gradac. To dalje znači, da su Petrovići i Pavlovići doselili približno u isto vreme tj. u vreme oko Drugog ustanka u Šumadiji.

Đukan Obradović podseća na kazivanje počivšeg Radomira Pantovića, jednog od prvih pismenih ljudi u Gracu, da Petrovići potiču iz Njeguša ispod Cetinja.

Na osnovu prethodnih kazivanja i analiza, može se jedino reći da su Petrovići poreklom iz Crne Gore i da su došli izvesno vreme pre Pavlovića. Izgleda da je sa Karađorđem 1809. godine otišlo i stanovništvo Gradca a da su na opustela ognjišta ubrzo pristigle nove familije iz crnogorskih brda, među njima i Petrovići.

Petrovići su naselili centralni deo sela, počev od izvora Vape pa sve do Javora. Južno od njih, ka Crnom Vrhu, naselili su se Pavlovići a severno od Petrovića, ka današnjem magistralnom putu Sjenica – Novi Pazar, naselili su se Mijajlovići. Od 1915. godine, Petrovići se razvijaju kao posebna bratstva: Pantovići, Krsmanovići i Obradovići.”

Familija Mijajlovići ima različite verzije o svom poreklu. Prenosimo u izvornom obliku verziju koju nam je dao Ljubiša Pavlović: „Jedni, pozivajući se na pisanje Rajka Radosavljevića (Morača Rovaca, Kolašin – Beograd 1990, 140), kazuju da vode poreklo od Braunovića iz Donje Morače, koje smatraju potomcima Sasa, rudara srednjevekovnog rudnika Brskovo.”

Profesor u penziji Akim Mijajlović iz Kraljeva, rođeni Gračanin, o poreklu Mijajlovića je napisao sledeće: „Po pričanju starijih i po jednom dokumentu koji sam lično čitao u Biljardi na Cetinju u oktobru 1963. godine, doseljeni su iz Rovaca. Iselili su se zbog bede i siromaštva. Četiri brata Bulatovića napustili su rodno Rovce i krenuli u pravcu Pavinog Polja kod Bijelog Polja. U Pavinom Polju je ostao najstariji brat a ostali pređoše Lim, dođoše do Kumanice gde odmoriše i krenuše treći dan preko Giljeve i stigoše na izvor Vape. Tu su zatekli Petroviće i četiri kuće Pavlovića. U Gracu, kod izvora Vape, ostade Mijajlo. Stašo i brat mu Mile pođoše preko Gradine, Crnog Vrha, Vranotića i stigoše do Popa kod Tutina. Tu se usidrio Stašo a njegovi se potomci po njemu prozvaše Stašević. Mile se usidrio kod Toplice.”

Đorđije Mijailović (1920-2007) o poreklu Mijajlovića ovako je kazivao: „Mijajlovići su sa Police kod Berana. U Gradac je došao Mijajlo sa sedam sinova: Nikola, Martin, Ilija i Božo su ostali sa ocem u Gracu, a tri su otišla kod Kuršumlije.”

Simon Mijajlović (umro 60-ih godina XX veka), istaknuta ličnost u bratstvu svoga vremena, kazivao je da su u Gradac došli 1844. godine. Ali, imajući u vidu da su se iz ovog kraja naseljavali u Toplicu tek posle Javorskog rata (1876-77), i ovaj podatak se dovodi u sumnju.

Zavisno od toga kako izgovaraju ime rodonačelnika: Mijajlo ili Mihajlo, to se i porodice prezivaju Mijajlović ili Mihajlović. Kako su u većini ove prve, i mi smo ih tako naslovili.

 

Iseljenici iz sela Gradac:

            1.Mijajlović Jegdomir

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Sjenicu 1969. godine radi zaposlenja članova porodice u „Napretku” i „Vesni”. Dva člana domaćinstva su završila osnovnu školu i 3 srednju školu. Kuća u Gracu im je „zaključana”.

2.Mijajlović Danilo

Jednočlano domaćinstvo. Domaćin se iselio kod sina u Kraljevo 1989. godine. Nema školsku spremu. Kuća u Gracu je „zaključana”.

3.Mijajlović Milan

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kragujevac 1968. godine radi školovanja dece. Jedan član domaćinstva je bez stručne spreme, 2 imaju osmogodišnju osnovnu školu a 2 mašinski fakultet. Kuća u Gracu je „zaključana”.

4.Mijajlović Nićifor

Domaćinstvo ima 7 članova. Iselili su se u Kraljevo 1958. godine radi zaposlenja dece i učenja zanata. Dva člana domaćinstva su bez stručne spreme, a 5 sa četvororazrednom osnovnom školom. Kuću u Gracu domaćin je razrušio i odneo materijal.

5.Mijajlović Panto

Domaćinstvo ima 2 člana. Iselili se kod kćeri u Kraljevo 1958. godine. Oba člana domaćinstva su bez školske spreme. Kuća u Gracu je razrušena a materijal odnesen.

6.Mijajlović Milovan

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Barajevo kod Beograda 1968. godine radi školovanja dece. Dva člana domaćinstva su bez stručne spreme, a 3 imaju srednju školu. Kuća na selu je „zaključana”.

7.Mijajlović Konstantin

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili se u Ljubić kod Čačka 1971. godine radi zaposlenja sina Mikote u Čačku. Dva člana domaćinstva su bez stručne spreme, a 2 imaju srednju školu. Kuća u Gracu je „zaključana”.

8.Krsmanović Slavomir

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Kragujevac 1969. godine radi zaposlenja u „Autotransportu”. Nosilac domaćinstva je zanatlija – vozač.

9.Krsmanović Dragan

Domaćinstvo ima 3 člana. Iselili su se u Kovače (Kraljevo) 1998. radi zaposlenja i izgradnje kuće u Kraljevu. Nosilac domaćinstva je učitelj.

10.Obradović Miroslav

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Batočinu 1968. godine radi zaposlenja i izgradnje kuće. Nosilac domaćinstva ima višu školu (nastavnik).

11.Pantović Radivoje

Jednočlano domaćinstvo. Domaćin se iselio u Mursku Sobotu (Slovenija) 1960. godine radi zaposlenja i ženidbe. Nema školsku spremu.

12.Pantović Milonja

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Čačak 1966. godine radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva je bez školske spreme.

13.Mijajlović Želimir

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Beograd 1953. godine radi zaposlenja i školovanja dece. Nosilac domaćinstva nema školsku spremu. Porodična slava: Sv. Nikola.

14.Obradović Tomislav

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u okolinu Čačka 1960. godine radi zaposlenja, školovanja dece i slabog materijalnog stanja. Tri člana domaćinstva su završila osmogodišnju osnovnu školu. Porodična slava: Jaćimovdan.

15.Pavlović Borisa

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se sa Gradine u Žiču kod Kraljeva 1954. godine radi zaposlenja, školovanja, školovanja dece i slabog imovinskog stanja. Porodična slava: Sv. Nikola.

16.Obradović Jugoslav.

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Kragujevac 1976. radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima osmo- godišnju osnovnu školu. Porodična slava: Jaćimovdan.

            17.Pantović Radoljub

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1976. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu (bravar).

18.Mijajlović Mikota

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Čačak 1976. godine iz ekonomskih razloga.

19.Mijajlović Dobrivoje

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Sjenicu 1975. godine.

20.Mijajlović Miroljub

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Sjenicu 1971. godine.

            21.Mijajlović Staniša. Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Sjenicu 1978. godine.

22.Mijajlović Tikomir

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se u selo Čedovo (Sjenički kraj) 1960. godine.

23.Mijajlović Živorad

Domaćinstvo ima 2 člana. Iselili su se u Beograd 1968. godine.

24.Mijajlović Mirčeta

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Beograd 1978. godine.

25.Mijajlović Milanko

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Beograd 1976. godine.

26.Mijajlović Grujica

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Čačak 1963. godine.

            27.Mijajlović Ilija

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Čačak 1967. godine.

28.Mijajlović Akim

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Novi Pazar 1967. godine.

29.Mijajlović Slobodan

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se u Beograd 1971. godine.

30.Obradović Krunislav

Domaćinstvo ima 2 člana. Iselili su se u Čačak 1958. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio četvororazrednu osnovnu školu.

31.Obradović Desimir

Iselili su se 1958. godine godine u Kraljevo radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio četvororazre- dnu osnovnu školu.

32.Obradović Grujica

Iselili su se 1959. godine u Beograd radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

33.Obradović Miro

Iselili su se 1968. godine u Batočinu radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je po zanimanju pedagog.

34.Obradović Mile

Iselili su se 1961. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

35.Obradović Velibor

Iselili su se 1966. godine u Beograd radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je po zanimanju vozač.

36.Obradović Milonja

Iselili su se 1969. godine u Kragujevćc radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

37.Obradović Jugo

Iselili su se 1971. godine godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinsgva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

38.Obradović Vukota

Iselili su se 1973. godine u Čačak radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

39.Obradović Petar

Iselili su se 1975. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

40.Obradović Radibor

Iselili su se 1986. godine u Gornji Milanovac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio gimnaziju.

41.Obradović Mileta

Iselili su se 1988. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je zanatlija- mašinbravar.

42.Obradović Desimir

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se 1958. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio četvororazrednu osnovnu školu.

43.Obradović Stojko

Domaćinstvo ima 3 člana. Iselili su se 1958. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio četvororazrednu osnovnu školu.

44.Pantović Kosta

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1980. godine u Kraljevo radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

45.Pantović Vujadin

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1978. godine u Trstenik radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

46.Pantović Samailo

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1968. godine u Beograd radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

47.Pantović Radonja

Jednočlano domaćnnstvo. Iselio se 1965. godine u Beograd, radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

48.Pantović Radoje

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1962. godine u Beograd radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

49.Pantović Stanojka.

Jednočlano domaćinstvo. Iselila se 1966. godine u Beograd radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

50.Pantović Stanika

Jednočlano domaćinstvo. Iselila se 1977. godine u Beograd radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

51.Pantović Milenko

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1975. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima višu stručnu spremu.

            52.Pantović Đoko

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1980. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

53.Pantović Miljana

Jednočlano domaćinstvo. Iselila se 1985. godine godine u Beograd radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

54.Pantović Slađana

Jednočlano domaćinstvo. Iselila se 1980. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

55.Pantović Kosana

Jednočlano domaćinstvo. Iselila se 1989. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

56.Pantović Sonja

Jednočlano domaćinstvo. Iselila se 1994. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

57.Pantović Zorica

Jednočlano domaćinstvo. Iselila se 1978. godine u Beograd radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

58.Pantović Batrić

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1979. godine u Pančevo radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

59.Pantović Vukomir

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1958. godine u Pančevo radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

60.Pantović Milovan

Domaćinstvo ima 2 člana. Iselili su se 1979. godine u Čačak radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

61.Pantović Radiša. Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1977. godine u Kraljevo radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

62.Pantović Radeta.

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1978. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

63.Pantović Vladeta

Domaćinstvo ima 2 člana. Iselili su se 2002. godine u Kraljevo radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

64.Pantović Kiril

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1957. godine u Beograd radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva je završio četvororazrednu osnovnu školu.

65.Pantović Radovan

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1963. godine u Sjenicu radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva je završio četvororazrednu osnovnu školu.

66.Pantović Ljutomir

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1960. godine u Sjenicu radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio četvororazrednu osnovnu školu.

            67.Pantović Ratomirka

Jednočlano domaćinstvo. Iselila se 1971. godine u Sjenicu radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva je završio četvororazrednu osnovnu školu.

68.Pantović Vidoje

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1952. godine u Trstenik radi školovanja. Jedini član domaćinstva ima visoku stručnu spremu.

69.Pantović Milika

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1965. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

70.Pantović Dragan

Domaćinstvo ima 2 člana. Iselili su se 2002. godine u Kraljevo radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

71.Pantović Radule

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1975. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

72.Pantović Miodrag

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1950. godine u Kosovsku Mitrovicu radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

73.Pantović Rade

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1985. godine u Čačak radi školovanja. Jedini član domaćinstva je završio mašinski fakultet.

74.Pantović Vladimir

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1969. godine u Čačak radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

            75.Pantović Miljan

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1985. godine u Čačak radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

76.Pantović Milić

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1990. godine u Kragujevac radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

77.Pantović Veljo

Jednočlano domaćinetvo. Iselio se 1960. godine u Čačak radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

78.Pantović Velibor

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1962. godine u Kraljevo radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

79.Pantović Trojko

Jednočlano domaćinstvo. Iselio se 1975. godine u Kraljevo radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

80.Pantović Borka

Jednočlano domaćinstvo. Iselila se 1983. godine u Kraljevo radi zaposlenja. Jedini član domaćinstva ima srednju stručnu spremu.

81.Pavlović Vojislav

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se 1954. godine sa Gradine u Žiču kod Kraljeva iz ekonomskih razloga.

82.Pavlović Ljubiša

Domaćinstvo ima 4 člana. Otac se u Sjenicu doselio 1967. godine radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je diplomirani ekonomista.

83.Pavlović Ratomir

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1954. godine sa Gradine u Žiču kod Kraljeva iz ekonomskih razloga.

84.Pavlović Vasilije

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se 1979. godine u Sjenicu iz ekonomskih razloga. Porodična slava: Sv. Nikola.

85.Pavlović Dragan

Domaćinstvo ima 2 člana. Iselili su se 2007. godine u Švedsku iz ekonomskih razloga.

Prema proučavanjima na terenu, stanovnici Graca iseljavali su se najviše u Kragujevac, Beograd, Čačak, Kraljevo i Sjenicu.

*

O iseljavanju Pavlovića sa Gradine – Gradac zabeležili smo kazivanje Ljubiše Pavlovića: „Posle doseljavanja na Gradinu u vreme oko Drugog ustanka u Srbiji, sa Gradine su 1867. godine otišli Ivkovi sinovi: Prodan, Jovan i Mirkovi sinovi: Mijailo, Neđeljko i Radovan. Iselili su se u selo Vapu udaljenu oko 5 kilometara od Sjenice, a nizvodno od izvora (Glave Vape) oko 10 km. Razlog prelaska: ekonomski.

Posle Berlinskog kongresa 1878. godine, iselio se sa Gradine Stefan Pavlović, sa ženom i malim sinom Jelesijom. Naselio se u selo Pločnik, opština Kuršumlija. Razlog iseljavanja: turski zulum.

Posle Javorskog rata 1876-1877. godine, iselio se u Rašku Miloš Pavlović. Razlog iseljavanja: strah od turske odmazde jer je bio nacionalni radnik u Staroj Srbiji i dobrovoljac u Javorskom ratu. Radio je na carini u Raškoj, gde je 1870. godine bio i njen upravitelj. Tamo se oženio i imao jednu ćerku.”

U periodu 1991-2002. godine broj mladog stanovništva se smanjio sa 35 na 26 lica ili za 26%, a učešće stanovništva sa 60 i više godina starosti se povećalo sa 31,92% na 38,67%, tj. sa 45 na 58 lica ili 29%. Indeks starenja 1991. iznosio je 1,28, a 2002. godine 2,23 indeksna poena. Podaci iz prethodne tabele jasno govore da je stanovništvo sela Gradac zahvaćeno intenzivnim procesom starenja i da, ako se negativni demografski procesi nastave ovim intenzitetom, selo nema demografsku budućnost.

Stanovništvo po veroispovesti

Godina            1991.   %

pravoslavni  136      96,46

muslimani     –           –

ostali             5          3,57

Stanovništvo po nacionalnoj pripadnosti

Godina            2002.   %

Srbi               150      100,00

Bošnjaci        –           –

Muslimani    –           –

Ostali            –           –

Prema podacima iz 1991. godine u selu je, po veroispovesti, bilo 96,46% pravoslavnih stanovika i 3,57% ostalih. Po nacionalnoj strukturi, 2002. godine u selu živi 150 Srba u 47 domaćinstava. Meštani smatraju da su se njihovi preci vode poreklo iz Crne Gore i da su se doselili u XVIII veku. Slave Sv. Nikolu, Sv. Joakima i Anu i Sv. arhangela Mihaila.

U selu je 1981. bilo 188 lica sa preko 15 godina života, 1991. godine 121 i 2002. godine 131. Broj lica bez školske spreme od 1981.

Do 2002. godine smanjio se za 55%, sa 4 razreda osnovne škole za 44% i sa srednjom školom 3%, a povećao se sa osnovnom školom za 11%. Prema podacima iz 1981. evidentirana su 2 lica sa višom školom, a 2002. godine jedno sa višom i jedno sa završenim fakultetom. U selu je 1991. bilo 36 nepismenih lica 36 (29,75%), a 2002. godine nepismen je bio samo 1 stanovnik (0,76%).

Veličina zemljišnog fonda ukazuje na to da je u periodu 1991- 2002. godine došlo do značajnih promena. Povećao se broj poseda 0,10-5,00 ha i preko 10 ha, a smanjio se broj zemljišnih poseda 5,01- 10,00 ha.

Podaci, kao i prirodna svojstava sela, ukazuju na to da je do 1991. godine osnovni izvor prihoda stanovništva bila poljoprivreda, a ovčarstvo dominantna grana (619 grla ovaca). Stanovništvo u istoj popisnoj godini prihode ostvaruje i baveći se govedarstvom (379 grla goveda). Podaci iz 2002. ukazuju na to da 51,06% domaćinstava izvor prihoda ostvaruje iz nepoljoprivrede, a samo 8,51% iz poljoprivrede, dok je 34,04% mešovitih domaćinstava.

Da je poljoprivreda izgubila korak ukazuje iam i struktura stočnog fonda u 2002. godini. Nemogućnost sigurnog plasmana stočarskih proizvoda naterali su stanovništvo da zaposlenje i izvor prihoda traže na drugoj strani.

Bistre planinske vode u Sjeničkom kraju pružaju dobru osnovu za uzgoj kalifornijske pastrmke. Na ovoj pogodnosti, na potesu Gradac – Dragojloviće na Vapi podignut je punosistemski ribnjak (od podizanja mlađi do konzumne ribe). Kapacitet ovog ribnjaka bio je milion mlađi i 80 tona konzumne ribe. Ribnjak je podignut 1980. i 1981, a prestao je sa radom 1999. godine. Procesom privatizacije PK „Pešter” i ribnjak je privatizovan i trebalo bi da bude obnovljen. Prirodni uslovi za razvoj ovog ribnjaka, pre svega kvalitet vode koja je bogata kiseonikom, neophodnim za kvalitetan uzgoj ribe, mnogo su bolji od uslova u kojima danas rade mnogi ribnjaci u Srbiji. Pored toga, aktiviranje ribnjaka bi omogućilo i zaposlenje lokalnog stanovništva [Pavlović, 2004, 100].

IZVOR: UNIVERZITET U BEOGRADU GEOGRAFSKI FAKULTET, Mila A. Pavlović: SELA SJENIČKOG KRAJA antropogeografska proučavanja – naučna monografija, štampa „Forma B“, Beograd, 2009. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Sladjana Pantovic

    Postovanje,
    Rodjena sam u porodici Pantovic iz sela Gradac. Diplomirani sam ekonomista, bas sada sa tatom citam vase podatke i nailazimo na bezbroj gresaka u podacima….iznedju ostalih i vezanih konkretno za domacinstvo mog oca…..
    Volela bih da budete temeljniji precizniji u podacima.
    Srdacan pozdrav