Poreklo prezimena, selo Boljare (Sjenica)

17. februar 2015.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Boljare, opština Sjenica. Prema studiji „Sela sjeničkog kraja antropogeografska proučavanja“ Mile A. Pavlović iz 2009. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Boljare

Boljare je selo udaljeno 38 km južno od Sjenice i nalazi se na Gornjem Pešteru. Smešteno je na padinama Žilindara, prirodne granice između Srbije i Crne Gore. Locirano je u visinskom pojasu 1280-1320 m i svrstava se u seoska naselja razbijenog tipa. Površina seoskog atara iznosi 1231 ha, a katastarske opštine 2155 ha, koja obuhvata i atar sela Poda (površine 924 ha). Prema popisu 2002. u Boljarima su živela 33 stanovnika, a 1921. godine imalo je 17 kuća i 117 stanovnika.

Meštani smatraju da selo ima svoju srednjevekovnu preteču, mada arheoloških istraživanja nije bilo, koja bi ovo potvrdila. Na ulazu u selo nalazi se naselje pod imenom Donja ugla. Smešteno je u podnožju brda pokrivenog šumom. Radi se o ostacima kuća za koje stanovništvo kaže da su to “grčke kuće”. Međutim, arheološkog materijala nema, koji bi potvrdio ovu konstataciju meštana. Najverovatnije se radi o kućama sa kraja XVIII i početka XIX veka, kada je došlo do smene stanovništva na ovom prostoru. U sadašnjem seoskom groblju ima i nekoliko starijih spomenika. Groblje je malo, jer se u njemu sahranjuju stanovnici iz 14 domaćinstava, koliko ih ima u selu. Broj spomenika na groblju ukazuje da domaćinstava nije bilo više ni u prošlosti. Jedan od starijih spomenika pripada tzv. “studeničkoj radionici” [Premović-Aleksić, 198, 53-54].

O poreklu imena sela zabeležili smo kazivanja meštana. Oni smatraju da ime potiče po lokaciji mesta koje je pružalo dobre uslove za život. U selu se nalazi begova kula iz turskog doba, sa puškarnicom i amamom. Meštani tvrde, da postoji zapis bega, koji se odselio 1912. godine, u kome je zapisano: “Buđevo – buljučno. Nigde nema ovce kao u Buđevu (i sada tako kažu u Turskoj); Doliće – dobro (zato što je bolje dva vola u Dolićima, nego u Buđevu šest volova); Boljare – bolje (jer je bolja jedna koza u Boljarima, nego krava u Dolićima, zbog kvaliteta mleka); a u Poda – svaka zgoda – jer ima drvo i voda; Suvog Dola nema do Stambola – ima reku, ravnicu, šumu i Giljevu za ispašu.” Zapis ovog bega možda najbolje govori o prirodnim uslovima i zanimanjima ljudi u ovim pešterskim selima.

Selo je struju dobilo 1984, makadamski put 1950 (1975. popravljan), telefon 2006. godine. Selo se vodom snabdeva preko Ćerekarskog vodovoda.

Glavna zanimanja stanovništva su stočarstvo i ratarstvo. Dnevne migrante čine 3 učenika osnovne škole. Đaci četvororazrednu školu pohađaju u Dolićima, a od 5. do 8. razreda u Karajukića Bunarima.

U ovom selu broj stanovnika od 1948. do 1971. povećao se 97%, a do 2002. godine smanjio 72%. Broj domaćinstava se povećao od 1948. do 1981. godine 130%, a do 2002. godine smanjio 39%. Prosečan broj članova u domaćinstvu opada od 1953. godine. Godine 1991. samo je jedno domaćinstvo imalo više od 4 člana (5,56%), a 2002. godine nijedno.

Broj stanovnika i domaćinstava sa prosečnim brojem članova u domaćinstvu    

Godina      Broj stanovnika      Broj domaćinstava     Srednji broj članova u domaćinstvu

1948.                     60                                        10                                              6,00

1953.                     67                                         10                                              6,70

1961.                     83                                         15                                              5,53

1971.                   118                                         23                                              5,13

1981.                     88                                        23                                              3,82

1991.                      45                                        18                                               2,50

2002.                     33                                        14                                               2,06

 

Domaćinstva u selu Boljare:

Kuč Ljubomir
Domaćinstvo ima 3 člana. Udaljeno je od osnovne škole 4 km, a od autobuske stanice 14 km. Kuća nije zidana od tvrdog materijala i nema vodu. Struju su dobili 1984. godine. U domaćinstvu nema zaposlenih lica. Bave se uzgojem ovaca, goveda i živine.

Poreklo: familija potiče iz Crne Gore, ali ne znaju vreme doseljavanja svojih predaka.

Kuč Mirko
Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od osnovne škole 4 km, a od autobuske stanice 14 km. Kuća nije zidana od tvrdog materijala i nema vodu. Struju su dobili 1984. godine. Domaćinstvo nema zaposlenih, a bave se uzgojem stoke i živine.

Poreklo: familija potiče iz Crne Gore, ali ne znaju vreme doseljavanja svojih predaka.

Kuč Milija
Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno je od osnovne škole 4 km, a od autobuske stanice 14 km. Kuća nije zidana od tvrdog materijala i nema vodu. Struju su dobili 1984. godine. Domaćinstvo nema zaposlenih, a bave se uzgojem stoke i živine.

Poreklo: familija potiče iz Crne Gore, ali ne znaju vreme doseljavanja svojih predaka.

Kuč Mile
Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od osnovne škole 5 km, a od autobuske stanice 15 km. Kuća nije zidana od tvrdog materijala i nema vodu. Struju su dobili 1984. godine. U domaćinstvu nema zaposlenih lica, a 1 član traži posao. Bave se uzgojem stoke i živine.

Kuč Radosava
Domaćinstvo ima 2 člana. Udaljeno je od osnovne škole 5 km, a od autobuske stanice 15 km. Kuća nije zidana od tvrdog materijala i nema vodu. Struju su dobili 1984. godine. U domaćinstvu nema zaposlenih lica, a 1 član traži posao. Bave se uzgojem stoke i živine.

Kuč Dušan
Jednočlano domaćinstvo. Udaljeno je od osnovne škole 5 km, a od autobuske stanice 15 km. Kuća nije zidana od tvrdog materijala i nema vodu. Struju je dobio 1984. godine. Domaćin nije zaposlen. Bavi se uzgojem stoke i živine.

Poreklo: familija potiče iz Crne Gore, ali ne znaju vreme doseljavanja svojih predaka.

Kuč Ilija
Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno je od osnovne škole 5 km, a od autobuske stanice 15 km. Kuća nije zidana od tvrdog materijala i nema vodu. Struju su dobili 1984. godine. Jedan član domaćinstva je zaposlen, a 1 traži posao. Bave se uzgojem stoke i živine.

Kuč Srđan
Domaćinstvo ima 5 članova. Udaljeno je od osnovne škole 5 km, a od autobuske stanice 15 km. Kuća nije zidana od tvrdog materijala i nema vodu. Struju su dobili 1984. godine. Dva člana domaćinstva traže posao, a 2 su učenici osnovne škole. Bave se uzgojem ovaca, goveda i živine.

Poreklo: familija potiče iz Crne Gore, ali ne znaju vreme doseljavanja svojih predaka.

Kuč Svetislav
Domaćinstvo ima 3 člana. Udaljeno je od osnovne škole 5 km, a od autobuske stanice 15 km. Kuća nije zidana od tvrdog materijala i nema vodu. Struju su dobili 1984. godine. Jedno lice je zaposleno, a jedno traži posao. Domaćinstvo se bavi gajenjem stoke i živine.

Poreklo: familija potiče iz Crne Gore, ali ne znaju vreme doseljavanja svojih predaka.

Kuč Veran
Domaćinstvo ima 4 člana. Udaljeno je od osnovne škole 5 km, a od autobuske stanice 15 km. Kuća nije zidana od tvrdog materijala i nema vodu. Struju su dobili 1984. godine. Dva člana domaćinstva su zaposlena, a 2 traže posao. Bave se uzgojem ovaca i goveda.

Poreklo: familija potiče iz Crne Gore, ali ne znaju vreme doseljavanja svojih predaka.

 

Iseljenici iz sela Boljare:

1.                  Kuč Senja

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kragujevac, radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu.

2.                  Kuč Gligorije

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kragujevac, radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu.

3.                  Kuč Ratko

Domaćinstvo ima 3 člana. Iselili su se u Kragujevac, radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu.

4.                  Kuč Mijat

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kragujevac, radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu.

5.                  Kuč Vučeta

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kragujevac, radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

6.                  Kuč Jero

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kraljevo 1976. godine, radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

7.                  Kuč Jezdo

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kragujevac, radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva ima srednju školu.

8.                  Kuč Budimir

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se u Bijelo Polje, radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

9.                  Kuč Novica

Domaćinstvo ima 6 članova. Iselili su se u Bijelo Polje, radi zaposlenja. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

10.              Kuč Milenko

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Aranđelovac 1960. godine, zbog boljih uslova za život. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

11.              Čampar Radovan

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kraljevo 1973. godine, radi zaposlenja i boljih uslova za život. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

12.              Kuč Tikomir

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kraljevo 1960. godine, radi zaposlenja i boljih uslova za život. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

13.              Kuč Miljko

Domaćinstvo ima 9 članova. Iselili su se u Kraljevo 1972. godine, radi zaposlenja i boljih uslova za život. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

14.              Kuč Miloica

Domaćinstvo ima 4 člana. Iselili su se u Kraljevo 1960. godine, radi zaposlenja i boljih uslova za život. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

15.              Kuč Radoman

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Kragujevac 1968. godine, radi zaposlenja i boljih uslova za život. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

16.              Čampar Radovan

Domaćinstvo ima 5 članova. Iselili su se u Knić 1978. godine, radi zaposlenja i boljih uslova za život. Nosilac domaćinstva je završio osmogodišnju osnovnu školu.

Prema podacima sa terena, stanovnici Boljara iseljavali su se u Kragujevac, Kraljevo, Bijelo Polje, Smederevsku Palanku i Aranđelovac.

U periodu 1991-2002. godine u ovom selu, broj stanovnika do 19 godina starosti smanjio se 67%, a sa 60 i više godina života povećao 64%. Indeks starenja je 1991. iznosio 1,83 a 2002. godine 9,00 indeksnih poena. Indeks starenja 2002. godine ukazuje da je stanovništvo zašlo u duboku demografsku starost i da nema demografsku budućnost.

Stanovništvo po veroispovesti

Godina            1991.   %

pravoslavni  39        86,67

muslimani     6          13,33

ostali             –           –

Stanovništvo po nacionalnoj pripadnosti

Godina            2002.   %

Srbi              32         96,97

Bošnjaci        –           –

Muslimani    –           –

Ostali            1          3,03

Po veroispovesti, 1991. godine u selu je bilo 86,67% pravoslavnog i 13,33% muslimanskog stanovništva. Po popisu 2002. godine, u selu je, po nacionalnoj pripadnosti, živelo 96,97% srpskog stanovništva, koje se na ove prostore doselilo iz Crne Gore pre oko 150 godina, i 3,03% ostalih (1 stanovnik). Na Pešterskoj visoravni retko je zadržano plemensko prezime Kuč, ali ih ima u selima Boljare, Borišiće, ali i u novopazarskim i tutinskim selima: Biševu, Leskovi i Šaronjama. I danas se u nekim selima, kao što su Ugao i selima koja iripadaju tutiiskoj i novopazarskoj opštini (Boroštica, Bačica, Devreče, Braćaj, Ramoševo) može čuti neka mešavina albansko-srpsko-turskog jezika. Mlađi svet tu čudnu mešavinu uopšte ne razume. Kuči u Ćerekarima, Žabrenu i još nekim pešterskim selima nikada nisu govorili drugim jezikom osim srpskim [Selimović, 2004].

Iz podataka se vidi da je u selu broj stanovnika preko 15 godina starosti bio 1981. godine 67, 1991. godine 43, a 2002. godine 31. Od 1981. do 2002. godine broj stanovnika bez škole se smanjio 48%, sa 4 razreda osnovne škole 60% i sa osnovnom školom 69%. Sa srednjom školom bilo je 5 lica 1981. godine, 3 lica 1991. godine i jedno 2002. godine. Nepismeno je 1991. bilo 16 (37,20%), a 2002. godine 7 stanovnika (22,58%).

Podaci iz 1991. pokazuju da su domaćinstva u Boljarima prihode ostvarivala iz poljoprivrede 88,88%, a 2002. godine takvih je bilo 42,86%. Iste godine izvore prihoda iz nepoljoprivrednih delatnosti ostvarivalo je 42,86% domaćinstava. Godine 1991. u selu je ovčarstvo bilo vodeća stočarska grana sa 833 ovce, a 2002. godine bilo je samo 123 ovaca.

IZVOR: UNIVERZITET U BEOGRADU GEOGRAFSKI FAKULTET, Mila A. Pavlović: SELA SJENIČKOG KRAJA antropogeografska proučavanja – naučna monografija, štampa „Forma B“, Beograd, 2009. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

 

 

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Goran

    I u selu Boljare je bill poznata stara Pesterska legenda,da su nekad davno na Pesteru ziveli Grci,tj Cincari Koji su na Pester dosli Iz Makedonije I Grcke.Oni su na Pesteru ziveli pre Velike seobe Srba,1690.god.Prica kaze da su dugo ziveli na Pesteru zajedno sa Starim Srbima,Al daje jednog leta sred avgusta Pao sneg I nije se otopio 3god.Cincari pomisle daje sva zemlja ukleta I odatle po snegu pobegnu daleko na zapad u Dalmaciju I Zapadnu Bosnu.Kazu dasu se posle neke familije odande vratile za Sjenicu.Ostala je I narodna izreka u Sjenickim selima Pobegli ko Grci od snega za nekog ko preko noci odnekud odseli.

  2. zoran radosavljević

    Poštovani‚‚moji radosavljevići zvani Boljarci‚‚žive u selu gornja Mirnica‚‚opština Kuršumlija u topličkom kraju na padini planine kopaonik‚‚svi ih zovu Boljarci Radosavljevići sa slavom sveti ARandjeo po selu Boljare u opštini Sjenica‚‚odakle su i došli u gornju Mirnicu‚‚meni je deda Milutin Radosavljević boljarac od oca Vuke‚‚rodjen 1886 godine u selu gornja Mirnica ‚‚znači da je izBoljara došao ili moj pradeda Vuka ili njegov otac a moj čukundeda‚‚molim Vas dali se zna kada su moji Radosavljevići iz Boljara otišli u Toplički kraj i razlog‚‚i dali postoje negde evidencije o tome‚‚i dali je to zapisano u nekoj knjizi‚‚unapred zahvalan

  3. zoran radosavljević

    Obratio sam se Topličkom arhivu u Pokuplju i rečeno mi je da nemaju podatke za selo gornja Mirnica i još neka sela u opštini Kuršumlija‚‚takodje pismeno obratio sam se istor arhivu u Novom Pazaru za Radosavljeviće u selu Boljare ali nisam dobio konkretno ništa sem da ima radosavljevića u selima oko Novog Pazara i da postoji mogućnost da postoji nešto zapisamo o radosavljevićima iz Boljara u manastiru Sopoćane