Poreklo prezimena, selo Donje Štiplje (Jagodina)

Poreklo stanoništva sela Donje Štiplje, grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Selo je sa obe strane Štipljanskog Potoka, koji teče više na jug a uliva se u Crnovršku ili Štipljansku Reku. Više kuća ima u prisoju, sa desne strane potoka; one su razređene niz potok. Selo je okrenuto više jugoistoku. Na zapadnoj strani je Gornje Štiplje a na severnoij Vranovac, sa kojim je skoro sastavljeno.

Vode.

Pije se izvorska voda. Izvori su: Starčevicki Izvor, Jevricki Izvor, Budžicki Izvor i Solarski Izvor. Oni su od proste građe i ne presušuju.

Zemlje i šume.

Njive i livade su na mestima: Valjevačko Polje, Panađurište, Brezje, Gaj, Ključić, Garnice (Ugarnice), Reka, Dutar, Buban, Drenjak, Staro Selo (Slište), Gornja Reka i Velike Livade. Šume i pašnjaci su na mestima: Gligorac, Sečine, Stražilovica, (Straža), Srednje Brdo, Golo Brdo, Lipar, Milenkovac, Klik i velika Kosa.

Tip sela.

Kuće su međusobno udaljene oko 100 metara. Selo se deli na Gonju, Srednju i Donju Malu, koje nisu podvojene.

Ime selu.

Selo je dobilo ime po mestu iz Južne Srbije, odakle su bili prvi doseljenici, kojima se svaki trag izgubio.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Staro selo se nekada zvalo Ješekovac. Bilo je niže, u reci, pa se otuda zbog vode i turskog nasilja premestilo na današnje mesto. U prvo vreme zvalo se samo Štiplje, pa kada e Gornje Štiplje od njega odvojilo i iselio na današnje mesto, onda se, za razliku od Gornjeg, nazvalo Donje Štiplje. Po jednom drugom predanju staro Štiplje je bilo nekada u Starom Selu (Selištu), pa se otuda raselilo u dva Štiplja; Gornje i Donje.

Donje Štiplje ima 141 kuću, 12 rodova i 650 stanoivnika.

Rodovi su:

–Vučkovići, Jevrići i Marići, slave Jovanjdan. Oni su starinci.

–Stevanovići, Vučići i Budžići, slave Đurđic i Đurđevan. Preci su im se doselili iz Toplice pre 180 godina.

–Čolići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz krupševačke Župe pre 150 godina. Ima ih u Konjušima, Temnić.

–Starčevići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Srema pre 130 godina.

–Kačarevići i Markovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz okoline Vranja pre 150 godina. Zovu se još i:

–Ilići i;

–Idžići.

–Timotijevići i Krstići, slave Nikoljdan. Doselili su se iz okoline Niša pre 130 godina.

–Aleksići, Filipovići i Solarci, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz okoline Vranja kada i Kačarevići i Markovići, sa kojima se smatraju kao jedan rod.

-Milenkovići, Stankovići i Krstići drugi, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Pirota pre 120 gdoina.

–Džudžurići i Ilići drugi, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz timočke okoline pre 120 godina.

–Vulići, slave Lučindan i Markovdan. Doselili se iz Plane kod Paraćina pre sto godina a tamo iz Toplice.

–Todorovići, slave Đurđevdan i Ilindan. Doselili su se iz Jagodine, a starinom je od Todorovića (Pavića) iz Crnče.

Seoska slava je Drugi dan Trojica a zaveetina Sredoposnica – za zdrave stoke.

Groblje je iznad sela, u Gligorcu.

IZVOR: Stanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.