Poreklo stanovništva sela Rašince, opština Štimlje (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je u ravnici na Grkovačkoj (Štimnjanskoj) reci, oko 3 km severoistočno od Štimnje.
Zbijenog je tipa. Zapadno od uzdužne ulice žive Ćorovići, a istočno Ljamovići te se tako delovi sela nazivaju po njima. Nove naseljeničke kuće su izvan sela na mestu Maal, oko 1 km južno od sela.
Pri doseljenju predaka današnjih arbanaških rodova selo je bilo čiflik nekih Šahin-oglua iz Prištine, a nalazio se na mestu Maal (Mahala), kod sadašnjih naseljeničkih kuća. Srbi čivčije su se po nastanjivanju Arbanasa raselili iz sela. Srbi Rašići u Dobrotinu i Mikičići u Sušici znaju svoju starinu u ovom selu.
Arbanaški rodovi:
– Ćorović (10 k.) i – Ljamović (10 k.), oba od fisa Beriša. Doselili se sredinom 18. veka iz Sev. Albanije u katoličkoj veri, pa ovde uskoro prešli na islam. Kažu da na jednom grobu u njihovom groblju piše da je neko od njihovih kao musliman umro 1188. hiđrisne odnosno 1774. po našem računanju.
– Ivanja (1 k.). od fisa Krasnića, muhadžiri iz Ivanje (Jablanica) 1878.
Crnogorski rodovi:
– iz okoline Nikšića:
– Bojičići (1 k.) iz sela Kočana.
– Đurđevci (3 k.) iz Lukova 1919 .
– Borovinići (3 k.), – Mijatovići (1 k.) i – Vušovići (5 k.), iz Bršna 1923.
– Iz okoline Danilovgrada:
– Stanišići (2 k.), iz Vinića 1924.
– Svi su ovi crnogorski rodovi doseljeni kao kolonisti.
U selu je 1931. bilo i 5 ciganskih muslimanskih porodica, koje nisu bile stalno nastanjene, jer su zbog njihovog tadašnjeg ekonomskog položaja sluge ili arbanaški „roktari” često menjali mesto življenja.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)