Poreklo stanovništva sela Mramor, grad Priština (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je na planinskom zemljištu severno od klisure Gračanke, u slivu Gračankine pritoke Suteske.
Razbijenog je tipa. Deli se u pet mahala: Suteska, Večerakt, Spaijovit, Batalovit i Ramušovit. Udaljenja između mahala su 1-2 km. Mahale su takođe razbijenog tipa i samo su dve grupice od po desetak kuća u mahali Suteske zbijene.
Arbanasi kažu da su im preci pri doseljavanju zatekli napušteno selo sa skoro obrađivanim njivama.
Rodovi:
– Palovit (10 k.) i – Muslijovit (14 k.) u mahali Sutesci,
– Baljić ili Večerakt (4 k.), – Alitovit (6 k.) i – Zećirovit (8 k.) u mahali Večerakt, na Krvavcu,
– Spaijovit (6 k.) i – Ibišovit (4 k.) u mahali Spaijovit,
– Batalovit (7 k.) i – Ramuševit (28 k.) u istoimenim mahalama.
Svi su od fisa Gaša i svi nastali grananjem od jednog doseljenog roda. Preci su im se doselili oko 1740. iz Skadarske Malesije, i to prvo u Gračanicu, odakle se zbog učinjenog belaja presele u Mramor pošto su u njoj živeli oko 30 godina. Gračanica (selo) je bila pusta pri njihovom doselenju, ali su Srbi iz okoline držali sabore u manastiru. Oni jednom na saboru ubiju nekoliko Srba i pošto budu osuđeni da plate veliku oštetu, pobegnu u planinu i nasele se u Mramoru. U vreme doseljenja iz Albanije preci su im od oružja još nosili sablju i topuz. Pojasevi u 1932. od doseljenja u Gračanicu: Jaha, Braim, Ćora, Durmiš, Azem, Šaćir, Sejdija (75 g.).
Rod Zećirovit i dve kuće – Batalovita bile su oko 1830. prešle u Jablanicu, u selo Štulče, odakle su se ponovo vratili u Mramor 1878. kao muhadžiri.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)