Poreklo stanovništva sela Košare, opština Košare (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je u ravnici s desne strane druma Uroševac-Prizren, delom u podnožju brda Glavice (606 m). Kroz istočni deo sela protiče Drobnjački potok, koji leti presušuje.
Razbijenog je tipa. Deli se u dve mahale, između kojih ima oko 200 metara rastojanja. Kuće su u mahalama grupisane. Na zapadu je, pod Glavicom, mahala Bećovića, a izdvojeni istočni deo sela čini mahala Spaijovića.
Među selima iz kojih je bilo Srba priloženika manastiru sv. Trojice kod Prizrena u Pomeniku toga manastira, započetom 1465, pominje se i ovo selo („Košarć”) . U selu sada nema Srba. Seljani ovog sela, Arbanasi, kao da ne znaju jesu li im preci zatekli selo. Po njivama se pri oranju nailazi na debele cigle i temelje od kuća.
Rodovi:
– Bećovići (25 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni početkom 18. veka iz Malesije. Četrdesetogodišnji čovek je 1831. bio u osmom pojasu od doseljenog pretka (Alit 40, Etem, Sait, Etem, Alit, Sait, Beća, Adem).
– Spaijovići (22 k.), od fisa Krasnića. Doseljeni iz istog kraja i u isto vreme.
Cigani:
– Bojanovići (2 k.). Nepoznata im je starina. U islam su prešli u ovom selu početkom 19. veka.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)