Poreklo prezimena, selo Jezerce (Uroševac)

9. septembar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Jezerce, opština Uroševac (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo se nalazi u izvorišnom delu Nerodimke, odnosno više stava njenih sastavnica Velike i Male reke. Najvećim delom je u dolini Velike reke i dolinama njenih pritočica. Seoske kuće su po dolinskim stranama, na kosama, bilima, i penju se, kao u mahali

Katun, do 1100 m nadmorske visine. Ime selu je, kažu, po nekom jezercetu koje je presušilo. Tu u tom basenu i sad izvire voda, teče na dužini od nekih pedeset metara pa ponire i, kako seljaci ovog sela misle, ponovo izvire kod sela Malopoljca u slivu Crnoljeve.

Razbijenog je tipa. I kuće u mahalama nisu na okupu već rasturene po jedna, dve ili najviše četiri zajedno. Udaljenja između mahala su, kako gde, negde 1, a negde i 3 km. Mahala ima pet, a zovu se po rodovima koji u njima žive.

U selu žive sada samo Arbanasi. Oni kažu da im preci nisu zatekli selo, što se ne slaže s nasleđenim topografskim nazivom Livada e Škaut (Srbinova livada), pa i drugim nasleđenim srpskim topografskim nazivima.

Arbanaški rodovi u selu su:

Šajkovc (18 k.),

Mačiteva (18 k.),

Ugzmail (21 k.), – Prerok (18 k.),

Maljok (28 k.) i

Bekovit (20 k.),

svi od fisa Gaša. Maljoci žive u mahali Verište, a Bekoviti u mahali Katun. Doseljeni su početkom 19. veka iz Sev. Albanije. Pojasevi zapisani 1931. za rod Šajkovc od doseljenja: Tair, Muniš, Ramadan, Abdulah (70 godina).

 

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.