Poreklo prezimena, selo Doganjevo (Uroševac)

6. septembar 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Doganjevo, opština Uroševac (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.Doganjevo Doganje(vo) je zaselak Plešine, a leži u ravnici južno od Uroševca, između Nerodimke i potoka Plešinca. Zbijenog je tipa. Arbanasi žive u istočnom, a Srbi u zapadnom i južnom delu. Kao malo mesto na mahale se ne deli. Zaselak je osnovan sredinom 19. veka preseljavanjem iz Plešine. Arbanaški rodovi: Bećirović (2 k.), – Bajrović (5 k.) i – Ramović (4 k.), svi od fisa Krue Zi i svi potiču od jednog pretka, pa se smatraju kao jedan rod, koji su, po mestu na kome se zaselio pri preseljavanju iz Plešine, prozvali Doganović. Pre šest pojaseva preci su im iz Bicija u Ljumi prešli prvo u Donji Polog, pa posle dužeg življenja tamo prešli u Plešinu, a iz Plešine, kako napred videsmo, prešli na sadašnje mesto sredinom 19. veka. 1931. sredovečni čovek u selu bio je u trećem pojasu od tog preseljenja (Isen, Alit, Alim 55 godina). Srpski rodovi: Čarije ili Jojčići (1 k.) i – Nikšići (1 k.) 1914. iz Drajčića u Sretečkoj župi. – Stejići (1 k.) iz Planjana i – Šoševići ili Nargovići (1 k.) iz iste oblasti, iz sela Sredske.   IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.