Poreklo stanovništva sela Gadiš, opština Gnjilane (Kosovo i Metohija). Prema studiji „Kosovo“ Atanasija Uroševića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Selo je u planini Žegovcu, na Gadiškoj reci, desnoj sastavnici Klisure (Gadimske reke).
Nekoliko muhadžirskih kuća je izdvojeno na brdu, na udaljenju od 1 km od glavnog dela sela, inače je taj glavni i stari deo sela zbijenog tipa. Muhadžirska mahala se zove Dubov po selu Dubovu u Toplici, odakle su doseljeni njeni stanovnici. A glavni deo sela deli se na Gornju mahalu (Maal Epr) i Donju mahalu (Maal Poštr).
U selu žive samo Arbanasi. Kažu da im preci nisu zatekli selo. Osnovano je sredinom 18. veka preseljavanjem Arbanasa iz Velekinca (Gornja Morava) pre razmene zemljišta između Srba u selu Žegovdu sa Arbanasima u Partešu (Gornja Morava).
Rodovi:
– Ajvazović (15 k.), od fisa Bitiča. Starinom je iz Sev. Albanije a u Gadiš doseljen iz Velekinca (G. Morava) sredinom 18. veka.
– Osmanović (4 k.), od fisa Bigiča. Doseljen nešto docnije, za prvima, iz Velekinca.
– Bajramovit (6 k.), od fisa Gaša. Doseljeni iz Malesije početkom 19. veka.
– Dubov (6 k.), od fisa Krasnića. Doseljen 1878. kao muhadžir iz Dubova u Toplici.
IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga LXXVIII, Odeljenje društvenih nauka, Naselja i poreklo stanovništva, knjiga 39, ATANASIJE UROŠEVIĆ: KOSOVO, IU “Naučno delo“, Beograd, 1965. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)