Poreklo prezimena, selo Trbušnica (Loznica)

27. jun 2014.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Trbušnica, grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Trbusnica

Položaj ma(ha)la u selu.

-Podgučevo je na prisojnim stranama Sigovačke i Suve Reke i na visokoj površi između poslednje doline i doline Vrela.

-Maljaši su na prisojnoj strani Vrela.

-Vranovići su na prisojnoj strani doline Poronca.

-Krsmanovići su na površi između Trbušničke Reke i Glavičkog Potoka.

-Budimlije su na prisojnoj strani doline Budimlije.

-Glavica je na prisojnoj strani Glavičkog Potoka.

 

Tip zaseoka i familije koje žive u njima.

Zaseoci su:

Podgučevo u kojima su: Pavićevići, Mijajlovići, Ilići, Gajići, Šiljkovići, Kojići, Savići, Miloševići, Đokići, Obradovići, Gajići i Milićevići.

Maljaši: Mitrovići, Petrovići, Gavrići, Jošići, Markovići i Grujičići.

Vranovići: Vukosavljevići, Cvijetinovići, Petrovići, Milovanovići, Pejići, Zarići, Ilići, Krstići, Spasojevići i Mirkovići.

Krsmanovići: Jovanovići, Todići, Stanišići, Antonići, Kojičići i Boškovići.

Budimlije: Ninići, Simići, Božići, Lazići, Markovići, Pavlovići, Đurići i Ristanovići.

Glavica: Milutinovići, Trifkovići, Vukovići, Sekulići, Trifkovići drugi i Kurdumići.

Izvan ovih zaselaka su u ravni Drine Petrovići.

Maljaš su odvojeni od Krsmanovića dolinom, Trbušničkom Rekom.

Privreda, zemlje i šume.

Nekoliko seljaka peku kreč za svoje potrebe i prodaju. Dvadeset do trideset seljaka pale ugalj i prodaju. Nekolicina njih znaju zidarski zanat, koji su izučili od Osaćana.

Seoska šuma i ispaša su u Straži i na Džinovitoj Strani. U Gučevu je seoska šuma bila u Banderi i u Miljkovači.

Nekoliko seljaka obrađuju zemlju „na pola“ u Lozničkom Polju. To je zemlja lozničkih trgovaca. Nekoliko njih imaju kolibe u Polju. U kolibama noćivaju leti radnici – za vreme poljskih radova a po zimi po jedan od ukućana ishranjuje stoku.

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su.

Kojići, Gajići i Jošići;

Todići i Antonići;

Pavlovići i;

Vukovići, slave Đurđevdan.

Ded Antonića je bio izbegao u Srem, otuda im se povrati baba Petrasa svojim sinom Ristom.

Ded Jošića (Joša) bežao je ispred Turaka u Krivajicu.

Ded Vukovića (Vuk) je hajdukovao.

Cvijetinovići, slave Stevanjdan.

Doseljeni su:

1) U drugoj polovini 18. veka:

Milovanovići su od Tuzle, slave Nikoljdan.

2) U početku 19. veka doseljeni su:

Miloševići, Obradovići i Kojičići su iz Korita;

Milićevići su od Prijedora;

Božići i Lazići (staro prezime Kamzići) su iz Korita.

Svi slave Nikoljdan.

3) U prvoj polovini 19. veka doseljeni su:

Gavrići su iz Brasnice, slave Alimpijevdan.

Markovići su iz Konjuše, slave Nikoljdan.

Đurići su iz Bosne, slave Nikoljdan.

Kurdumići su iz Udrča u Bosni, slave Nikoljdan.

Ninići su iz Bosne, slave Jovanjdan.

Petrovići (u Vranovićima) su iz Koviljače, slave Avramijevdan.

Mijajlovići, Ilići i Gajići (staro prezime Palibrkovići) su iz Starog Vlaha. Njihovi dedovi su doterali stoku na ishranu i ostali, slave Jovanjdan.

Šiljkovići su iz Dubnice kod Sjenice, slave Aranđelovdan.

Petrovići su iz Brasine, slave Avramijevdan.

Simići su od Srebrenice, slave Miholjdan.

4) U drugoj polovini 19. veka doseljeni su:

Ilići su iz Bosne, slave Jovanjdan.

Stanišići su iz Bosanske Krajine, slave Markovdan.

Boškovići su iz Košalja, slave Jovanjdan.

Đokići su iz Gunjaka;

Mitrovići su iz Grčića, slave Začeće Sv. Jovana.

Zarići su iz Voljevaca. Slave Mitrovdan.

Krstići su iz Grčića, jednu godinu proveli u Klupcima a potom došli u Trbušnicu, slave Miholjdan.

Spasojevići su iz Okleca;

Sekulići su iz Planine, slave Jovanjdan.

Pejići su iz Crnče, slave Nikoljdan.

Markovići su iz Vrbića, slave Đurđevdan.

Trifkovići su iz Voljevaca, slave Đurđevdan.

Savići su iz Culine, slave Nikoljdan.

Vukosavljevići iz Košalja, slave Jovanjdan.

Milutinovići su iz Košalja, slave Trifundan.

Ristanovići su iz Culina, slave Jovanjdan.

5) Krajem 19. veka doseljeni su:

Petrovići (u ravni Drine) su iz Crnče, slave Nikoljdan.

Trifkovići su od Ljubovije, slave Đurđevdan.

6) U početku 20. veka doseljeni su.

Grujičići su iz Planine, ne kaže se koju slavu slave.

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. zasto je ovde izostavljena familija MATICI koja datira iz 19. veka.
    molim vas da ovu gresku ispravite da bi informacija bila potpuna.
    srdacan pozdrav

  2. Vojislav Ananić

    Gavrić, Momčilo, podnarednik (Trbušnica kod Loznice, ? VI 1906 — Beograd, 28. IV 1993)

    Rodio se kao osmo od jedanaestoro dece Alimpija i Jelene Gavrić. Avgusta 1914. austrougarski vojnici ubili su mu oca, majku, četiri brata i tri sestre. Pridružio se vojnicima VI artiljerijskog puka koji su bili na položajima na Gučevu. Major Stevan Tucović primio ga je u puk i za staraoca mu odredio vojnika Miloša Mišovića, s kojim je proveo duži deo rata. S devet godina krenuo je u odstupanje preko Albanije i stigao do pristaništa u Draču, odakle je prebačen na Krf. Tu je naredbom komandanta puka, kao desetogodišnjak, unapređen u čin kaplara. S matičnim pukom prebačen je na Solunski front, gde je po odluci majora Tucovića upućen na školovanje u selo Sorović. Po ubrzanom kursu završio je četiri razreda osnovne škole. Dobio je pod komandu dvadeset mazgi i dvadeset mazgovodaca i rukovodio dovlačenjem municije na front. S jedanaest godina, naredbom Živojina Mišića unapređen je u čin podnarednika. Posle proboja Solunskog fronta i oslobođenja Beograda major Tucović ga je uputio u englesku misiju koja je sakupljala ratnu siročad po Srbiji. S njima je otišao na školovanje u Englesku. Tamo su ga snimili za film. Završio je tri razreda gimnazije u Faveršenu u grofoviji Kent. U Srbiju se vratio 1921. Do smrti je živeo u Beogradu. Bio je član uprave Društva za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova 1912—1918.

    Branislav Popović

  3. Simići Slave Đurđevdan