Poreklo stanovništva sela Vrbić, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Prema knjizi Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj ma(ha)la.
-Vlajkovići su na osojnoj strani Vrbićske jaruge.
-Cerovača i Đukići sa na osojnoj a;
-Tomići i Grujičići na prisojnoj strani Vrbićske Reke.
-Gornji Popovići su na osojnoj strani doline Čkriljina.
-Petrovići su na osojnoj a;
-Mladenovići i Vučetići na prisojnoj strani doline Skorde.
-Krsmanovići, Donji Popovići i Perići su na prisojnoj strani Duboke Jaruge.
-Simići su na prisojnoj strani Vinogradskog Potoka.
U selu se pije voda sa izvora.
Tip mala i familije koje u njima žive:
–Vlajkovići: Vlajkovići i Lazići.
–Cerovača: Đukanovići, Mićići, Aćimovići, Pantelići, Ignjatovići i Janjići.
–Đukići: Avramovići i Antonići.
–Gornji Popovići: Popovići, Tomići, Jovičići i Antonići.
–Grujučići: Živanovići, Vasići i Milovanovići.
–Petrovići: Radosavljevići, Maričići, Jakovljevići i Avramovići.
–Mladenovići – Mladenovići.
–Vučetići – Vučetići.
–Krmanovići – Krsmanovići.
–Simići – Simići.
–Donji Popovići: Despotovići i Dimići.
–Perići – Perići.
Đukići i Grujičići su rastavljeni dubokom dolinom, Vrbićskom Rekom; Grujičići i Petrovići su rastavljeni kosom kačerske površi Vinogradinama.
Kuće u malama su u šljivacima.
Zadruga Antonića ima dvadeset i pet ukućana a zadruga Vlajkovića sedamnaest.
Privreda.
Četiri seljaka iz Šljivovika (iz pirotske Lužnice) izrađuju crep na crepani Dimićevoj. Oni dolaze oko Trojica, vraćaju se o Miholjdanu i za to vreme zarade 150 do 180 dinara.
Nekoliko seljaka znaju zidarski zanat, koji su izučili od Komirićana.
Zemlje i domaće životinje.
Da bi porodica sa osam ukućana umereno živela potrebno joj je trinaest hektara pod njivama, šljivakom, livadama, pašom i šumom, dvadeset pet ovaca, dva vola, jedna krava, deset svinja i jedan konj.
Oko trideset seljaka obrađuju u Lozničkom Polju zemlju „na pola“ i daju „višak“ dok je nekoliko njih tamo njive kupili. Do trideset seljaka imaju imanja na planini i to Kod Jezera, U Paljevinama, Kod Vujuća Vode i Na Maletini. Ova imanja, na kojima su kolibe, mlekari, košare, udaljena su od seoskih kuća za dva i po sata hoda. Stoka se izgoni krajem aprila a vraća u julu.
Poreklo stanovništva.
Starosedeci su.
–Vlajkovići i Lazići. Ova porodica vodi poreklo od nekog Vlajkai od njegovih sinova Tomei Mihajla. Od njih su odseljeni Lazići u Tršiću. Slave Lazarevdan.
Doseljeni su:
–Đukanovići, Mićići, Aćimovići, Pantelići i Ignjatovići;
–Avramovići i Antonići;
–Popovići;
–Živanovići, Vasići i Milovanovići;
–Mladenovići;
–Vučetići;
–Krsmanovići;
–Simići;
–Despotovići i Dimići;
–Perići…
došli iz Bačke u prvoj polovini 18. veka.
Vlajko(pomenuti predak Vlajkovića i Lazića) imao je kuću u reci a izbu (podrum) na brdu. U kući je imao dvadeset kosaca. Uoči Božića Turci ponesu vino iz njegove izbe. Vlajko ih presretne iz zasede, pobije ih a vino prospe, svoje stvari natovari na konje i pođe. Zaustavio se u Bačkoj „kada više nije video Medvednik“. Tu se i oženio.
Posle nekog vremena povrati se u Vrbić i povede svoje sinove Tomui Mihajlakao i svoje pastorke Petrai Srdana.
Petarje imao Milivoja(od koga su Đukanovići, Mićići, Aćimovići, Pantelići i Ignjatovići), Đuka(od koga su Avramović i Antonići), Mitra(od koga su Popovići, Despotovići, Dimići i Perići) i Grujicu(od koga su Živanovići, Vasići i Milovanovići).
Srdanje imao Jovana(od koga su Mladenovići i Vučetići) Đuricu (od koga su Krsmanovići) i Cvetina(od koga su Simići).
Od Ignjatovića ima odseljenih u Dobriću. Svi slave Đurđevdan.
–Janjići su iz Hercegovine odakle su došli u prvoj polovini 18. veka. Njihovog pretka, koji je služio kod Petrai Srdananamestio je aga u Cerovaču, slave Jovanjdan.
–Radosavljevići, Maričići, Jakovljevići i Avramovići su iz Gunjaka odakle su se doselili u drugoj polovini 18. veka. Njihovom čukundedi Petrudao je aga zemlju, slave Nikoljdan.
–Jovičići i Antonići su sa Jagodnje odakle je njihov praded Tomasišao sa te planine početkom 19. veka, slave Lučindan.
IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)