Poreklo stanovništva sela Tomanj, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Prema knjizi Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj zaselaka u selu.
Šumeć je na prisojnoj strani Suvog Potoka
Sekulići su na prisojnoj strani doline Štekovca.
Matići su na prisojnoj strani doline Skakavca.
Osojne strane svih ovih dolina su obrasle bukovom šumom. Kuće Maletića su iznad jedne doline i okrenute su istoku. Kuće Stakića su na jednom rtu, okrenute istoku. Dobošarevići i Erići su na prisojnoj strani doline Gunje.
Vode.
Izvori sa kojih se pije voda jesu Tomanj itd.
Tip sela i familije po zaseocima i ma(ha)lama.
U zaseoku Šumeć žive Petrovići.
U malama:
U Sekulićima žive Sekulići i Krstići; u Matićima – Matići; Maletićima – Maletići; Stakići – Stakići i Gajići; Dobošarevići – Dobošarevići i Kojići i u Erićima –Erići.
Zaselak Šumeć je uglavnom udaljen od ostalih seoskih kuća. Sekulići sz rastavljeni od Matića dolinom Skakvcem a Stakići od Erića dolinom Gunjom. U samim malama su kuće u šljivacima.
U jednoj zadruzi su otac i tri oženjena sina; u drugoj zadruzi (Stakića) su otac, sinovi i oženjeni unuci.
Pre pedeset do šezdeset godina u selu su bile sledeće male i u njima porodice:
Šumeć – Petrovići; Dolovi – Sekulići i Krstići i Tomanju kome su živeli Matići, Maletići, Stakići, Gajići, Dobošarevići, Kojići i Erići.
U Šumeću, Sekulićima i Maletićima su kuće daščare (pokrivene daskom –šindrom).
Privreda.
Oko pet seljaka rade u rudnicima u Lipenoviću i Kostajniku sa nadnicom u iznosu od jednog dinara. Dva seljaka znaju zidarski i drvodeljski zanat.
Zemlje i šume.
Seoska šuma i ispaša su u Drenjaku, Visu, Pećini, Poljanama itd, po visokim odsecima iza sela i na karsnoj površi planine Jagodnje. U seoskom imanju mnogi meštani imaju svojih njiva, koje su njihovi preci iskrčili. Dvojica seljaka izgone stoku i borave sa njima preko leta u planini. Ostali izgone stoku obdanicom u seosku ispašu. Zimi, pak, stoku ishranjuju po livadama i njivama u seoskom ataru i na taj način đubre zemlju.
Seljaci iz Mačve (iz Bogatića, Glušaca, Tabanovića, Dublja itd) dogone svinje i žire ih u seoskoj šumi. Oni dolaze početkom novembra a odlaze krajem februara. Po bravu plaćaju 0,30 do 0,50 dinara „žirovnice“. Čobani zatvaraju stoku noći u „svinjeve“ (svinjce) a sami konače u kolibama.
Da bi jedna porodica umereno živela potrebno joj je šest hektara zemljišta (koje mora da se đubri) za njive, šljivak i za livade.
Poreklo stanovništva.
Stari doseljenici nepoznatog porekla su:
–Dobošarevići (staro prezime Miladinovići), slave Jovanjdan.
Doseljeni su:
–Sekulići su se doselili iz valjevskog kraja u prvoj polovini 18. veka, čijem je pretku turski aga poklonio zemlju, slave Đurđevdan.
–Krstići i Matići su iz Ljuboviđe, doseljeni u drugoj polovini 18. veka. Njihov čukunded Matoprvo se naselio u Banjevcu a njegovog sina Krstunaselio je tursku aga u Tomnju, slave Aranđelovdan.
–Petrovići, Maletići i Stakići (staro prezime Ivanovići) su iz Birča odakle su došli u drugoj polovini 18. veka. Njihovi čukundedovi su pobegli od turskog zuluma. Najpre su bili u Rujevcu da bi kasnije došli u Tomanj. Potom su, opet zbog Turaka, pobegli u Komirić. Odatle jedan od braće pređe u Svileuvu a ostali se vrate u Tomanj i sednu u „Staru Bašču“. Iz toga jedan zakrči u Šumeću a druga dvojica siđu na mesta današnjih Maletića i Stakića. Slave Đurđevdan.
–Kojići i Erići su iz Mokre Gore, doseljeni početkom 19. veka. Doselili su se njihovi preci Kojo i Vasilj „Ero“, slave Lazarevdan.
–Gajići su iz Rujevca, doseljeni početkom 19. veka, slave Jovanjdan.
IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)