Na današnji dan: Rođen književnik Bora Stanković

31. mart 2014.

komentara: 0

31. marta 1876. – Rođen je Borisav „Bora“ Stanković, pripovedač, romansijer, dramatičar i jedan od najznačajnijih pisaca srpskog realizma. Svoju najpoznatiju dramu “Koštana” objavljuje 1902. godine, gde prvi put u književnom delu koristi Vranjski dijalekat i govor ljudi iz južne Srbije, što izaziva velike kritike. Svoj najpoznatiji roman “Nečista krv” objavljuje 1910. godine, dobijajući pozitivne kritike. Za vreme Prvog svetskog rata biva zarobljen i transportovan u logor Derventa. Posle rata radi u Ministarstvu prosvete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Rođen je u Vranju od oca Stojana, koji je bio po zanimanju obućar, i majke Vaske, ćerke bogatog vranjskog trgovca Riste Grka. Imao je mlađeg brata Timotija koji je umro u drugoj godini. Otac mu umire 1881. godine, a majka 1883. Tako da se je od tada o njemu starala očeva majka, Zlata (poznatija kao baba Zlata). Baba Zlata je poticala iz stare ugledne, ali osiromašene, vranjske porodice i često mu je pričala o „starom“ Vranju.

U Vranju je završio osnovnu školu i sedam razreda Gimnazije (koja danas nosi njegovo ime). Osmi razred je završio u Nišu gde je i maturirao. Baba Zlata umire 8. februara 1896. iste godine kada on upisuje Ekonomski odsek Pravnog fakulteta u Beogradu. On zbog nedostatka novca prodaje kuću lokalnom svešteniku.

Godine 1900. izdaje, u časopisu Zvezda treći čin dela Koštana, koje je po njegovim rečima pozorišna igra u četiri čina. Cela drama štampana je u Srpskom književnom glasniku 1902. godine iako je Stanković više puta prepravljao sve do konačne verzije 1924. Iste godine završava Pravni fakultet u Beogradu i ženi se Beograđankom Angelinom Milutinović. Iz tog braka dobio je 3 kćeri. U periodu 1903-1904 provodi nekoliko meseci u Parizu, a posle povratka radi kao carinik i poreznik.

Objavljuje roman Nečista krv 1910. godine. Kada je roman objavljen, odmah se proglašava za remek delo srpske književnosti. Godine 1915. godine ostavlja porodicu u Kraljevu i kao poslanik Ministarstva vera se povlači pred neprijateljem u Nišu, sa moštima Stefana Prvovenčanog. U Podgorici ga Austrougari zarobljavaju i interniraju u Derventu. Jula 1916. godine uz pomoć prijatelja biva pušten kući u Beograd. Tamo piše kulturnu rubriku u Beogradskim novinama, kako bi prehranio porodicu.

Posle rata, 1920. godine postaje činovnik Ministarstva prosvete u Umetničkom odeljenju. U aprilu 1924. slavi tridesetogodišnjicu književnog stvaralaštva i njegova drama Koštana se opet štampa i igra.

22. oktobra 1927. godine umire u Beogradu i sahranjen je na Novom groblju.

Njegovo celokupno književno delo vezano za Vranje, mada je u Vranje retko odlazio i nema podataka da je ikada bio u okolnim selima i nije poznavao geografski položaj materijalnih mesta. Sam Bora Stanković je u jednom predavanju priznao da je svoje likove oblikovao prema pričama koje je slušao i spajao elemente više ličnosti kako bi njegovi likovi delovali punije. Njegovo stvaralaštvo uglavnom se svrstava u realizam, ali ima osobine koje ga naginju ka naturalizmu. Novija kritika svrstava ga u začetnike moderne srpske književnosti.

Stanković je uveo Vranjski dijalekat u književnost, zbog čega je bio stalno kritikovan od strane mnogih savremenika školovanih na zapadu. Oni su kritikovali njegov jezik i stil pisanja, govoreći da su njegova dela „nepismena i orijentalna.“

Javljajući se u vreme kad se mlađa generacija sve intenzivnije orijentiše prema zapadnjačkim uzorima, ostaje privržen realističkim tradicijama i delo mu je prožeto simpatijom za patrijarhalni svet stare Srbije. Opisujući tragične ličnosti, junake koji propadaju kao „poetične žrtve ljubavi“ dao je upečatljivu sliku zavičajnog Vranja, raslojavanje i degeneraciju starih trgovačkih porodica, prodiranje seoskog elementa u grad. Bio je slikar strasnih sukoba i nostalgije za mladošću, proza mu je nadahnuta osjećajem fatalizma i istočnjačke čulnosti. Pored pripovedaka i romana okušao se i kao dramski pisac. Beogradske prilike za vreme Prvog svetskog rata opisao je u memoarskom delu Pod okupacijom.

Nijedan njegov rukopis nije sačuvan.

 

IZVOR: Vikipedija

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.