Poreklo prezimena, selo Šipovljani (Drvar)

1. septembar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Šipovljani, opština Drvar. Prema istraživanju Petra Rađenovića „Unac“ iz 1933-34. godine.

 

Ovo selo leži glavnim svojim delom u Unačkoj Župi t.j. u samoj kotlini Župe a drugim delom se uzdiglo na tavanastu visoravan povrh desne strane Unčeve kotline. Tako dopire do najvišeg vrha Klekovače. Granica mu je sa istoka Klekovača, sa juga, prema Vidovu Selu, duboki i strmi usek potoka Visućice, sa zalada vidik zatvaraju Jedovnik, Pačarizova Kosa i Cicibor. Prema severu sačinjava granicu delimično potočić Drobnjak, a na ostalom delu ove granice nema nikakvih prirodnih i vidljivih graničnih oznaka. Položaji su u ovom selu mnogovrsni: od niskih župnih do najviših planinskih. Stoga su radne zemlje vrlo različitih položaja.

Oranice nose nazive: Barovac, Zrolad, Vaganac, Koraćica, Brda, Lučnce, Djetinjac, Raljevine, Drobnjak, Dolovi Košpića, Njivice.

Livade: Omrkli (Omrkle), Hrt, Okruglica, Raljevine, Cicibor, Gajevi, Paleži Bajića, Ćukovac, Ucale, Koritnjača.

Pašnjaci: Nagređe, Sajvani, Rastik, Zelentor, Malina Razbojina, Brina, Pleć, Igralište, Bunar, Rodića Do, Jovića Ljetište.

Šume: Misije, Bukvik, Palež u Koritnjači, Lunjevača, Lisina, Tavani, Vrščić, Klekovača.

Vode: Unac, Visućica, Ravni Potok, Šarić, Drobnjak.

Ravni Potok izvire ispod Sklopića, Šarić ispod Pačarizove Kose i utiču obadvoje u Visućicu. Drobnjak postaje iz dva manja potočića: Jareta i Točkova. Oni se kod Majdana sastaju i dobivaju ime Drobnjak. Drobnjak se uliva u Unac. Osim tih potoka ima u selu i dosta izvora: Zaspa, Vrbica, Točak, Točak pod Gradinom, Tomazovića Vrelo, Kavurovac, Radanka, Bajića Točak, Točak Košića, Kupano Vrelo. U Župi ima svuda vode dosta i nikome nije predaleko. Ali u onom delu sela što se naziva Podovi nema nigde žive vode, doli samo slabo vrelce na Koritnjači (Bunar Koritnjača). Stoga se tu u većini služe vodom iz bunara. Na potocima ima dosta mlinčića, tako da su potrebe sela što se toga tiče obilno zadovoljene.

Na planinskim livadama imaju ovdašnji ljudi koliba. Tako ih ima: u Podovima 10, u Koritnjači 8, u Majdanu 3, u Sajvanima 1, na Prosini 1, na Blizincama 2. U Majdanu, Prosini i Blizincama su kolibe samo letnje, ostale su i letnje i zimske.

Selo je razbijenog tipa. Deli se na devet krajeva: Nagrađe (čuje se i Negređe), Vaganac, Drobnjak, Pod Brinom, Zavođe (govori se i Zavađe), Grana, Podovi (Nad Brinom), Uvale (Potkoritnjača). Po krajevima su kuće razmeštene u omanjim grupama, većinom porodičnog obeležja. Ima nokoja i posve na osami, osobito na Podovima. Svega su u selu 163 kuće.

Grobalja ima sedam: Mrnjkovica, Cicibor, Njivica (Varuna), Groblje, Sklon, Zrolad, Prljača, Djetnnjac.

O imenu sela kazuju da se je selo nazvalo Šipovljanima zbog mnoštva šipaka. Kad se je najstariji naseljenik ovde, Tadić, naselio morao mesto za kuću i prolaz do kuće da prokresava kroz šipke. Kad je odlazio rođacima n kazivao im gde se je naselio na jedan rekao da će ga doći obići, on mu uzvrati: „Mučno ćeš ti mene naći, kuća mi je sva u šipcije!” Nazivi krajeva došli su svi od položaja ili od oblika zemljišta, samo naziv Gradina nastao je od znakova i ostataka iz davne prošlosti na tome mestu.

O gradu Visuću kao najistaknutijoj ovdašnjoj starini bilo je dovoljno govora u opštem delu. Od drugih starina valja spomenuti Gradinu na brdu istog imena, odmah povrh Visuća. Na Raljevinama, isto blizu grada Visuća, ima Crkvina, gde se dobro raspoznaju temeljni zidovi omanje crkvice. Možda je to bila kapela onoga velikaša koji je živeo u Visuću. Još se kazuje da je na Raljevinama bio bunar Raljevac i da su u njemu zakopane tri tipsove kace pune blaga, „kakva blaga, sve žuta dukata“. Samo je muka što se ne zna na kome je to mestu. I u Sklopu, na Ocrkavlju, bila je po narodnom shvatanju nekada u davnini crkva, od koje je bilo ostalo nešto zida i dosta obrušenog kamena. Kada je još za turske vlade bio došao ferman da se tu opet zida crkva, spahija Osmanbeg Kulenović zabranio gradnju, a sav stari kamen odvezao i ozidao njime svoj čardak.

 

Poreklo porodica.

Najstarija su porodica u Šipovljaiima Tadići. Ima ih 20 kuća u tri zasebne grupe. Slave Aranđelovdan. Njihov predak doselio ovamo iz Dalmacije još „prije Jankovića“ (pre karlovačkog mira). Tamo ubio Turčina pa pobegao ovamo. Sve današnje Polje bilo tada pod borjem n hrašćem. Tadići se ovde vremenom jako namnožili, naterali na 56 čeljadi. Tada se nzdele i razgranaju na tri porodice. Jedni ostanu i dalje pod imenom Tadića, drugi se prozovu Malbašići po malbaši (knezu), treći Tomazovići io Tomi.

Malbašića nma 11 k., na četiri mesta.

Tomazovića ima 9 k. Njihov predak Toma bio krupan čovek, dugih nogu pa ga irozvali Tomazom, a potomke mu Tomazovići.

Rodići (9 k., na dva mesta) slave Aranđelovdan. Doselili ovamo iz Tiškovca ire 100 g., „kada se je još davala devetina i beglučenje.“ U Tiškovcu im se tri puta hiljadile ovce. Odbrajali ono što je preko hiljade i odbijali u Ujilicu. Izišli na 70 čeljadi. Otešnjalo im tamo pa se počeli raseljavati: jedni došli ovde, drugi produžili u Lušce. Bili ovde najpre na Misijama. Držali su po 500 ovaca i po 40 govedi i konja. Posle još dvaput menjali kućište.

Krnete (9 k.) slave Tomindan. Doselili iz Grahova za turske vlade, po prilici pre 100 god. U Grahovo došli mnogo ranije iz Plavna u Dalmaciji.

Bajići (14 k.) slave Stevanjdan. Prešli su ovamo iz Mokronoga. Oni na Nagrađu privedeni pre kojih 100 g. u kuću Politarevića, oni drugi preselili ponrilici pre 70 g.

Lakobrići (8 k.) slave Nikoljdan. Doselili su pre 150 g. „iza gore,“ iz Ribnika. Zatekli u selu samo Tadiće i Košpiće. U starini se zvali Blagojevići. Neko njihov bio golobrad, a drugi ga brijao pa kada bio gotov, rekao: „Oh, lako li te obrijah!”. Tako prozvani Lakobrićima. Nazivaju ih i Rašljićima. Baba im bila jako visoka pa je Turci prozvali babom Rašljom.

Politarević (1 k.) slavi Jovanjdan. Doselio, već je više od 100 g., iz Dalmacije. Zvao se tamo Grgić. Spahija ga ovde upitao koga je cara služio, a on odgovori: „Politara.“ Stoga i njega prozovu Politarom.

Damjanovići (4 k.) slave Jovanjdan. Doselili pre 70—80 g. iz Kupirova kod Srba u Lici.

Rondaši (4 k.) slave Markovdan. Doselili iz Dalmacije u isto vreme kada i Politarevići. Bili rod njih dvojica: ujak i nećak. Rondaš se zvao u Dalmaciji Ugrinić. Kad je došao ovamo pričao kako kod njih u selu hoda ronda (noćna straža). Tako njega ovde nazovu Rondašem.

Dobrijevići (2 k.) slave Stevanj-dan. Doselili po okupaciji iz Otona u Dalmaciji.

Bucalo (1 k.) slavi Đurđevdan. Priveden iz Tiškovca uz bunu u kuću Lakobrića.

Vidović (1 k.) slavi Đurđevdan. Doselio iz Strmice po okupacijn.

Tomići (2 k.) slave Jovanjdan. Prešli ovamo nz Bastaha pre 25 g.

Marići (2 k.) slave Aranđelovdan. Doselili iz Golubića (Dalmacija) po okupaciji.

Vujinović (1 k.) slavi Aranđelovdan. Došao po okupaciji iz Otona.

Puzigaće (5 k.) slave Jovanjdan. Privedeni pre 80 g. jedni iz Drinića, jedni iz Vidova Sela.

Jovići (2 k.) slave Nikoljdan. Doselili pre 100 g. iz Tičeva Malog. Doterali 500 ovaca, a na starešini im „puca od ramena do ramena, mala i velika, na dvije ječerme.”

Vujić (1 k.) slavn Đurđevdan. Iz Dalmacije pre 90 g. izišao kaluđer n izveo sa sobom i brata.

Medarevići (2 k.) slave Jovanjdan. Prešli ovamo iz Mokronoga uoči bune.

Dragaš (1 k.) slavi Jovanjdan. Doselio iz Strmice (Dalmacija) po okupaciji.

Dronjci (8 k.) slave Aranđelovdan. Doselili nz Strmice po okupaciji. Drugi su mnogo ranije otselili iz Strmice u Zrmanju i u Banat. Misle da su se ranije zvali Dobrijevići. Negde kada su se momci datskakivali, otskoči njihov momak, a bio u dronjavu odelu. Svi nato poviču: „Ha, otskoči dronjo!“

Knežević (1 k.) slavi Nikoljdan. Doselio iz Otona po okupaciji.

Kecmani (5 k.) slave Vartolomijevdan. Prešli ovamo iz Drinića pre 100 g. Tada bilo u Šipovljanima svega sedam kuća.

Danići (7 k.) slave Dmitrovdan. Pre- selili ovamo iz Vidova Sela pre 100 g.

Košpići (4 k.) slave Tripunjdan. Uz Tadiće ovo je najstarija porodica ovde. Doselili iz Dalmacije ubrzo posle Tadića.

Markovići (4 k.) slave Dmitrovdan. Doselili iz Dalmacije. I oni spadaju među najstarije porodice u selu.

Bauci (1 p. Bauk, 3 k.) slave Đurđevdan. Došli nz Tiškovca po okupaciji.

Zeljković (1 k.) slavi Đurđevdan. Prešao nz Prekaje prs 80 g.

Bubonje (1 p. Bubonja, 3 k.) slave Nikoljdan, doselili iz Golubića po okupaciji.

Bašići (4 k.) slave Jovanjdan. Odavno su ovde. Poreklom su od Bašića u Vidovu Selu.

Novakovići (4 k.) slave Jovanjdan. Doselili iz Golubića po okupaciji.

Trnjinići (2 k.) slave Stevanjdan. Privedeni s Trnjinića Brijega pre bune u kuću Danića.

Đurđevići (2 k.) slave Nikoljdan. Predak im doselio pre 100, možda i više godina iz Kosova u Dalmaciji. Utekao otuda od vojske, te bio ovde po najmu, a posle se zakućio.

Jovičić (1 k.) slavi Đurđevdan. Došao ovamo iz Bastaha kao uljez u kuću Pucarevu. Bili ovde Pucari, starinom iz Grahova, ia izumrli.

Bodiroža (1 k.) slavi Stevanjdan. Prešao ovamo iz Bastaha 1921 g.

 

IZVOR: Petar Rađenović – Unac. NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA (knjiga 30) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga LVI), Beograd 1948.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.