Poreklo prezimena, selo Vlakča (Stragari, Kragujevac)

9. avgust 2013.

komentara: 8

Poreklo stanovništva sela  Vlakča, gradska opština Stragari (Kragujevac). Prema istraživanju Borivoja M. Drobnjakovića „Jasenica“ od 1920. do 1922. godine

 

Topografske prilike.

Vlakča se nalazi na ripanjskoj površi koja se ovde uvlači kao zaliv. Jedan deo sela je na pribrežnoj terasi ove površi, i samo nekoliko kuća su više odseka, na kačerskoj površi. Seoske kuće su na ostacima ripanjske površi koja se sačuvala između pritoka potoka Molitve. Iznad poslednjih kuća nalazi se lepo izražen klif kačerske površi na Karauli.

Selo je bogato nzvorskom vodom. Izvori su: Studenac (kod crkve), Mirina Voda, Studena Voda, Kamenita Česma, Banja, Savina Voda i Svetinja („lekovita voda“). Na potoku Rakovici ima šest vodenica.

Najveći deo imanja je pored Jasenice, u Krstači i Straževici. Oko izvora Svetinje je opštinska šuma (75 hektara) sa sitnogoricom (grab, bukva, cer, granica). Crkva ima svoj zabran (2 hektara).

Selo je razbijenog tipa. Deli se na tri kraja: Gornja Kraj, Donji Kraj i Grčinac.

 

Poreklo porodica i starine

Prve kuće su bile u Starom Selu. Bilo je svega sedam kuća. Sada su u Starom Selu samo kuće Milovanovića.

U selu su ove porodice:

Markovići (Milovanovići, Đorđevići, Radojkovići) 12 k. Slava: sv. Jovan. Doselio se praded Neško sa sinovima, od kojih je jedan otišao u Leskovac (posavski-podunavski). Neško se doselio „od Sjenice-Studenice“. Današnji ljudi su peto koleno.

Pavlovići (Đurđevići) 10 k. Slava: sv. Nikola. Stari su došli sa Jezera (Drobnjak). Za vreme Karađorđa bili ovde. Bežali u Srem.

Vučkovići 6 k. Slava: sv. Aćim i Ana. Za vreme Karađorđa doseljeni od Sjenice. Od ovih su Milutinovići u Koletini. Imaju familiju u Grivcu (Gruža), zovu se Rakitovići (v. Gruža, st. 251).

Niketići (Gajići) 15 k. Slava: sv. Nikola. Stara porodica. Za vreme Turaka bili u rudničkom zbegu. Neznaju poreklo.

Dragutinovići (Petrovići) 4 k. Slava: sv. Nikola. Misle da su „odlomak“ od Pavlovića (Tourđevića).

Borići (Radenkovići, Timići, Petrovići, Jovanovići, Kostići, Aleksijevići, Simići) 53 k. Slava: sv. Vračevi. Doselio se praded Radoje Grudonja sa tri sina: Jovanom, Borom i Radenkom od „Studenice-Sjenice“. Jedan od braće otišao u Božurnju od koga su Brankovići (v. Božurnju).

Nedeljkovići (Petrovići) 10 k. Slava: sv. Vračevi. Rod su sa Borićima.

Obradovići (Jeremići) 14 k. Slava: sv, Nikola. Zovu ih „Katrandžijama“. Doseljeni od Sjenice.

Stefanovići 2 k. Slava: sv. Nikola. Rod sa Niketićima (Gajićima).

Ćirići 2 k. Slava: sv. Mrata. Pre Ustanka doseljeni od Sjenice. Rod sa Matejićima u Jagnjilu.

Karići 4 k. Slava: sv. Nikola. Doselio se starac Kara iz Plaskovca i docnije doveo u kuću „neke Bugare“.

Kolarovići (Vučkovići) 3 k. Slava: sv. Nikola. Pre 70 godina došli „Bugari“ Đorđe i Milan kao majstori iz „istočnih krajeva”.

Adžići (Tašići, Milanovići, Ilići, Filipovići, Živanovići, Jovanovići, Pantići, Mikići) 30 k. Slava: sv. Ilija. Njihov predak adžija Mojsilo došao sa braćom. Najstariji ljudi iz ove porodice neznaju poreklo.

Krsmanovići 3 k. Slava: sv. Jovan. Rod sa Joksimovićima.

Milovanovići (Ćirkovići, Simići) 9 k. Slava: sv. Aranđel. Starija porodica, koja je bila u selu pre Ustanka.

Nedeljkovići 2 k. Slava: sv. Aranđel. „Bugari“ koji su se skorije doselili.

Avramovići 6 k. Slava: sv. Đorđe. Nepoznato poreklo.

Panići 4 k. Slava: sv. Petka. Zovu ih „Vlasima”.

Joksimovići 5 k. Slava: sv. Jovan. Doselio im se deda od Sjenice (došao pre Borića). Imaju familiju u Dobrači (lepenički) ali ne znaju kako se zovu.

Kostići 2 k. Slava: sv. Lazar. Pre 60 g. kao majstori došli iz Osata.

Selo ima jedno groblje (u Zmajevcu) gde se saranjuje i jedan kraj Kotraže.

U potoku Rakovici je stara crkva, koja je više puta rušena i obnavljana. Danas se još vide oko crkve temelji od stanova koji su tu bili. Kod Kamenite Stene na mestu Sigi bila je stara crkva; tu je i staro groblje. Na mestima “Sigi” i “Ilidži” nalazi se stari novac.

 

IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, „Jasenica“.  NASELJA I POREKLO STANOVNIŠTVA  (knjiga 13) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga XXV), Beograd 1923.

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. milan obradović

    Ispravka vezana za tekst Vlakč,selo se deli na Gornji kraj,Donji kraj i Trčinac (ne Gorčina, po potoku koji protiče tuđa).

  2. Jesa

    Zanima me nesto vise o porodici Jesic iz Vlakce. Sta pise u knjigama rodjenih, vencanih i umrelih. Moji najdalji preci koje pouzdano znam, bili su dva brata, Novak (1833-1905) i Dimitrije (1838-1904), zanima me nesto vise o njihovom ocu i dedi. Hvala u napred.

  3. Jesa

    Dobar dan, zelim da saznam nesto vise o porodici Jesic iz Vlakce. Moji najdalji preci koje porodica pamti su braca Novak (1833-1905) i Dimitrije (1838-1904). Kako su se zvali njihov otac i deda? Postoji li kakva hronika sela i da li mogu dobiti podatke iz nje o svojim precima. Hvala u napred. Pozdrav.

  4. Dobar dan, ja zelim da saznam nesto vise o porodici Jesic. Moji najdalji preci koje porodicno usmeno kazivanje zna su dva brata Novak (1833-1905) i Dimitrije (1838-1904) Jesic. Zeleo bih da znam kako su se zvali njihov otac, deda i pradeda, kad su i odakle dosli. Njihov rod je poreklom iz Pive.

  5. Jele

    Dobar dan. Zanima me ima li neki tefter iz čibuka iz 19. stoleća u kom se pominju glave porodica sela Vlakče kao porezni obveznici itd, kao u Kotraži na primer?
    Voleo bih da to neko ovde i objavi.

  6. Ješa

    Dobar dan. Zanimaju me imena i godine života dva kolena ispred dva brata,
    Novaka (1833-01.11.1905), i Dimitrija Ješića (1838-15.12.1904).
    Dobio sam informaciju da u manastirima Blagoveštenje Rudničko i Voljavči, oba kod Stragara, da pored stragarskih
    imaju i matične knjige
    sela Vlakče. Zanima
    me da li je to tačno.
    Želim da pogledam matične knjige sela Vlakče od 1837. do 1884. godine.
    Srdačan pozdrav i hvala svima u napred za bilo kakvu tačnu informaciju i pomoć.

  7. Čiča Lepojko

    Karađorđeva sestra Marija bila je udata u Vlakču (drugi brak, jer je u prvom ostala udovica) oko 1812. godine za izvesnog Novakovića s kojim je imala 2 sina i 2 kćeri. Ko su njeni potomci?

    Druga Karađorđeva sestra bila je udata u Markovac (Velika Plana) za Radovana Miška (Miškovići iz Markovca), a Karađorđeva sestra od strica za sveštenika u Starom Adžibegovcu (danas Staro Selo, opština Velika Plana).

    Naravno i Karađorđev brat Marinko, čije ubistvo je on naredio u odmazdu za Marinkovo silovanje nekih devojaka, imao je potomke, od kojih je najpoznatija profesorka Filološkog fakulteta Radmila Lala Marinković (predavalas rednjevekovnu književnost).

    • Ješa

      Zdravo čiča Lepojko.

      Evo ovako…

      Karađorđeva (1762-1817) sestra Marija je prvo bila udata za izvesnog Miliju Pantelića (~1750/55-1811) iz Neradina kod Iriga, i to u periodu 1787.-1806. god. Imali su kćerku Saru koja je umrla u mladosti…
      Posle toga se udala u Vlakču za izvesnog čoveka nepoznatog nam imena, jer tefteri mesta Vlakče njega ne pominju, što će reći da je umro dok su mu deca sa Marijom bila mala. U tefterima se pominju njihovi sinovi – Novaković Marko (rođen 1807.) i Janko (rođen 1816.). Njihov se otac verovatno zvao Novak, pa kako je on umro dok oni behu deca, stoga sledi da su uzeli prezime po njemu. U Vlakči odavno ne živi ni jedna porodica Novaković, ne zato što su izumrli, već zato što su potomci braće Novaković Marka i Janka uzeli prezimena po njima dvojici. U Vlakči su sada porodice Marković i Janković, koje potekoše od Marije, Novaka i njihova dva sina – Marka i Janka.

      Svoje poreklo, pretke i rodoslov predaka sam odavno izučio, sad malo izmenim i dopunim po potrebi. Sad izučavam poreklo majki mojih predaka, u slobodno vreme. Najdalje stigoh do svoje pretkinje Ljubice (rođ. 1844.), supruge Dimitrija Ješe Teodorovog (1838-1904) i majke Živojina Dimitrijevog Ješića (1869-1945), još bih voleo znati, iz koje je ona porodice bila, jer Živojin beše čuven čovek, a delom i zbog toga možda…

      Marinko (17??-1806), Karađorđev brat, ima potomke u Krćevcu, zovu se Marinkovići i slave slavu koju je još vožd Karađorđe slavio. Za Karađorđevu sestru Milicu, pročitao sam negde, da beše žena nekog Neofita koji se kasnije u životu zamonašio. Neofit beše njegovo monaško ime.