Poreklo stanovništva sela Zabrđe, opština Andrijevica. Stanje iz 1903. godine. Prema istraživanju popa Bogdana Lalevića i Ivana Protića „Vasojevići u crnogorskoj granici”. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Odmah do Slatine, a u istom pravcu i položaju na blagom nagibu brda Žoljevice nalazi se selo Zabrđe. Dugačko je (i.—z.) oko sahata, a široko (s.-j.) nešto manje od toga. Celo je selo podvodno, a natapa se od onih izvora reke Gradišnice, koji izviru povrh samoga sela i niže sastavljaju potok, na kome je poređano više redovničkih vodevica slatinskih i zabrdskih.
Zabrđe, kao i Slatina, ima dosta ispaša, komuna i planina, samo što im nisu vezani sa selom kao slatinski. Planive su Debeljak i Šarenjak, na daljini od dva – dva i po sahata i Krivi Do, na daljini od 3 sahata, a planinske zemlje u Gradišnici i Jelovici.
Ime selu je došlo otuda što se nalazi za brdom Žoljevicom, kad se gleda s Gradišnice.
U Zabrđu se nalaze mnogi starinski grobovi bez natpisa, koje narod zove latinskim. Selo ima jedno groblje, na kome je jedna crkvnna, iz vremena iz kojeg i ostale po Vasojevićima.
U selu ima 66 kuća sa 366 stanovnika, koji su od Novakovića: Bakići, od Mijomanovića: Vukićevići i 3 kuće Veskovića, koji su Srbljaci iz Gusinja, a po zanatu su kovači.
Sela: Saleviće, Prisoja, Slatina i Zabrđe pripadaju zabrdskoj kapetaniji, koja ukupno ima 244 kuće sa 1430 stanovnika.
IZVOR: “Vasojevići u crnogorskoj granici“, pop Bogdan Lalević i Ivan Protić, SKA, Beograd, 1903. (str. 589-590). Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)