Poreklo prezimena, selo Seoca (Andrijevica)

7. avgusta 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Seoca (nekad Seoce), opština Andrijevica. Stanje iz 1903. godine. Prema istraživanju popa Bogdana Lalevića i Ivana Protića „Vasojevići u crnogorskoj granici”. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Na južnoj strani na pola sahata daleko od Rijeke Marsenića, uz desnu obalu Lima, pruža se selo Seoce, na dosta strmom nagibu planine Balja. Ravnog zemljišta ovo selo skoro i nema, izuzevši malo oko seoskog groblja, koje se zove Cijepci i Murva, jer ono ravnog zemljišta šgo su oko Lima imali, to je povodnja 1896.god. pokvarila. Seoce je savijeno oko obline baljske kao jedan luk, čija je ispupčena strana okrenuta Knjaževcu i Andrijevici. Kuće su u selu, može se reći, najraštrkanije od svih sela u ovoj nahiji, jer se između pojedinih kuća i baština nalaze poveći prostori cerovih šuma. Pri svem tom u Seocu su tri glavne grupe kuća: Murva do Lima, prema Andrijevici; Ubao pod samim vrhom Balja i Gunjaje bliže k Rijeci Marsenića. Seoce ležeći na ovoj baljskoj oblini većim je delom na prisojnoj, a manjim na osojnoj strani. Dugačko je uz Lim (s.—j.) skoro 1 sahat, a široko (i.—z.) pola sahata. Pored Lima, uza Seoce, nalazi se jedna stara turska džada, koja je išla od Plava i Gusinja u Berane.

Seosko zemljište nije bilo podvodno do pre desetak godiia dok nisu izveli vodu od vrela u Sućeskoj na Murvu, i dok nisu 1896. godine prokopali jedno vrelo, koje je izviralo do samog Lima, te se tako plavi donja polovina sela. Gornju polovinu ne tope nikako; u njoj nema ni izvora za piće, te su seljaci primorani ići za vodu na vrelo ili na Lim, gde poje i svoju stoku. Vodenica redovničkih ima i na ovom vrelu i na Limu.

Seoce ima velike komune u Sućeskoj i Balju. Planine osim Balja nemaju, nego su im zajedno i livade i katuni, ali imaju u Balju dobre ispaše; samo nemaju dosta vode.

Ime Seoce došlo je bez sumnje otuda što je prvo bilo nekoliko kuća na najboljem mestu, valjda na Murvi, i kao malo zvalo se seoce, pa se taj naziv naseljavanjem raširio na ceo pomenuti prostor.

U selu ima 67 kuća sa 351 stanovnikom. Seljaci su od Lopaćana: Folići i Sakovići (Karadžići), od Dabetića: Tomovići i od Mijomanovića: Guberinići i Stiovići.

Selo ima samo jedno groblje.

 

IZVOR: “Vasojevići u crnogorskoj granici“, pop Bogdan Lalević i Ivan Protić, SKA, Beograd, 1903. (str. 593-594). Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Milun

    Poštovani Rade,
    Da li Spalevići slave još neku slavu, preslavu ili malu slavu, osim Svetog Jovana?
    Srdačan pozdrav,
    Milun Spalević iz Kragujevca