Poreklo prezimena, selo Selište (Trstenik)

Poreklo stanovništva sela Selište, opština Trstenik. Stanje iz 1905. godine. Prema istraživanju učitelja Stanoja Mijatovića. Priredio saradnik portala Poreklo Miloš Stojadinović. 

Položaj.

Selo se nalazi u ravnici, za 2 km. od Goliske Morave, a za 200 m. istočno od Velike Drenove. Kroza selo protiče Riljačka Reka, koja ga deli na dva dela: levi veći i desni manji. Reka je dosta ukopana, te se retko kad izliva. Morava se pak češće izliva i plavi ključ, a 1897. godnne dolazila je i do sela.

U selu se pije isključivo bunarska voda. Bunari su plitki (najdublji 6 m.) i ima ih oko 50.

Zemlje i šume.

Skoro sva zemlja, koja pripada ovome selu, u ravnici je, sem mesta gde su bili stari vinogradi. Ta je zemlja većim delom plodna kumsača. a manje smonica, na kojoj osobito dobro rađa kukuruz.

Šume nemaju, ali i selo i ključ imaju mnogo jasenja.

Tip.

Selo je zbijeno. Kuće su na rastojanju od 20—40 m., ali nisu ušorene. Deli se na familije. Reka ga je podelila na levu i desnu stranu. Selo se proteže u pravcu sever-jug.

U selu ima 140 kuća i 190 poreskih glava.

Ime.

Sve do 1844. god. selo se zvalo Panjak, što se vidi i iz protokola krštenih veliko-drenovske crkve, pa je te godine prozvato sadanjim imenom, i to zbog ovoga. Jedan kraj sela, zvani Stupnjanoki Kraj, bio je pored same Goliske Morave, koja ga je često plavila, te se taj kraj preseli severnije, zbog čega selo izgubi staro ime i nazove se Selište. Danas se jedan deo seoskog ključa zove Panjak, u blizini koga se nahode 3 kuće (Katunci).

Starine.

U selu ni oko sela nema nikakvih starina.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Prvi put je ovo selo zasebno spomenuto u Milićevića Kneževini Srbiji. No, ipak ono nije novo, pošto ima starinaca, nego je možda uračunavato pod Veliku Drenovu, pošto je s tim selom tako reći sastavljeno.

Na levoj strani Riljačke Reke ove su porodice:

— Minići (11), doseljenici su iz Toplice. Slave Petkovicu.

— Stojkovići (Stupnjani) (14) su iz Stupnja u okrugu kruševačkom. Slave Sv. Savu i Sv. Stevana

— Mišići (6) su starinci. Slave samo Sv. Ignjata

— Marinkovići (9) su iz Stupnja u okrugu kruševačkom. Slave letnjeg i jesenjeg Sv. Aranđela

— Đogatovići — Čakaranovići — Cilići (29) doselili su se iz Toplice u ljubostinjski Prnjavor, a odatle u Selište. To su bila tri rođena brata, od kojih je jedan bio sed, te ga za to prozvali đogat, drugi je bio u jednom oku čakarast, a trećeg su iz milosti prozvali Cila, a pravo mu je ime bilo Milosav. Od tih njihovih nadimaka dobili su im potomci sadanja prezimena. Slave samo Sv. Ignjata.

— Radojkovići (5) su iz Toplice. Slave Sv. Đorđa Alimpija i Đurđev-dan.

— Unjići (7), tako prozvani po tome što im je neki stari unjkao (kroz nos govorio), doseljenici su iz kruševačkog okruga. Slave letnjeg i jesenjeg Sv. Aranđela.

— Pantelejići (Jaćovci) (8) su iz Batota u kruševačkom okrugu. Slave Sv. Vrače.

— Stanojlovići (6) su iz Stupnja u okrugu kruševačkom. Slave letnjeg i jesenjeg Sv. Aranđela.

— Šogoljci (6) su iz Šogolja u kruševačkom okr. Slave Sv. Stevana letnjeg i zimskog.

— Todorovići (6) doselili su se iz kruševačkog okruga, slave Sv. Nikolu.

S desne strane reke, idući niza nju, ove su porodice:

— Katunci (3) su došljaci iz aleksinačkog Katuna. Slave Sv. Nikolu i Sv. Panteliju

— Pantići (10) su iz Šavrana u okrugu kruševačkom, slave Đurđev-dan i Sv. Đorđa

— Vučići (10) su iz Stupnja u okr. kruševačkom. Rođaci su sa Stojkovićima. Slave Sv. Savu i Sv. Stevana

—Prokići (10) su starinci. Slave Sv. Nnkolu.

— Vilimonovići (4). Slave Sv. Aranđela, doselili su se iz Župe.

Seoska je slava drugi dan Svete Trojice; zavetina nemaju.

Kuće na levoj strani Riljačke Reke kopaju svoje umrle u jednom groblju u dnu sela, blizu Morave. Oni čak na desnoj strani sahranjuju se u veliko-drenovskom groblju.

IZVOR: KORENI, Srpske zemlje, Naselja, poreklo stanovništva, običaji, Knjiga osamnaesta „LEVAČ I TEMNIĆ“, Stanoje Mijatović, učitelj, 1905. godine. Priredio saradnik portala „Poreklo“ Miloš Stojadinović.