Poreklo prezimena, selo Zaostro (Berane)

Poreklo stanovništva sela Zaostro, opština Berane. Stanje iz 1903. godine. Prema istraživanju popa Bogdana Lalevića i Ivana Protića „Vasojevići u turskoj granici”. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Za pola sata severozapadno od Đurđevih Stupova, a na prilično strmom nagibu kose što polazi od Vuče, preko Čuke i Previje, pa se svršava u Đuren-Potoku, gde je granica prema bjelopoljskom kazau, nalazi se selo Zaostro, tako nazvano što je za vrhom Ostrim, koji ga odvaja od ostale nahije. Selo se pruža u dužinu i u širinu po čitav sahat.

Kroza selo protiče jedan potočić, koji čine seoski izvori, upotrebljavan za natapanje, ali nanosi i štete razdirući vemlju i snoseći je u Lim. Izvora ima veliki broj: Vrujice, Skakan, Vrelo, Studenac i t. d.

Seljaci imaju zemlje s desne strane Lima, i to jednu poveću livadu zvanu Uroševica, na kojoj se nalaze razvaline neke stare crkve, koju je, po predanju, gradio Car Uroš, po kome je i Uroševica ovo ime dobila. Seljacima pripadaju i strane Tivrana. Planina im je Kojanovac više Mojkovca, za 3 časa daleko. Seoska je zemlja sva otkupljena.

Poreklo familija

U selu ima oko 70 kuća.

Stanovnici su:

Dokići, koji su, naterani siromaštinom, dodigli ovamo pre 300 godina iz Bratonožića s Peleva Brijega. Slave Nikoljdan.

Bismiljaci su takođe iz Bratonožića. Slave Sv. Nikolu. Kad su jednom kosili nekom Turčinu u Uroševici, neki njihov stari, po imenu Novo, kad sednu za ručak, rekne: “Bismila i pomozi Bože, koje preče nek se steče!”. Zbog toga mu se počnu podsmevati i prozovu ga bismiljak, pa to ostane i njegovim potomcima.

Ojdanići. Rođaci Šćekića, slave Sv. Petku.

Nišavići su starinom iz Ostrelja iza Đuren-Potoka, slave Sv. Petku.

Popovići su iz Kuča, slave Nikoljdan.

Radnići su dodigli skoro, pre 80 — 90 godina, iz Mušovića Rijeke više Kolašina. Slave Petkovdan.

Premovići (1 kuća) su iz Bratonožića, a slave Nikoljdan.

U selu imaju tri groblja, zbog rasturenosti sela. Ima i četvororazredna osnovna škola.

Da ovde spomenemo i nekoliko kuća sela Crljevine, koje deli Đuren-Potok, te veći deo pripada bjelopoljskom kazau, a manji beranskoj nahiji. Tu, do Đuren-Potoka, se nahodi Krš Femića, dokle je bila granica Crne Gore 1856. godine.

IZVOR: “Vasojevići u turskoj granici“, pop Bogdan Lalević i Ivan Protić, SKA, Beograd, 1903. (str. 724-725). Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić