Poreklo prezimena, sela Babino, Goražde, Dragosava, Zagrađe, Mašte i Tmušići (Berane)

2. avgust 2013.

komentara: 27

Poreklo stanovništva sela oblasti Polica (Mašte, Dragosava, Babino, Goražde, Zagrađe i Tmušići), opština Berane. Stanje iz 1903. godine. Prema studiji „Vasojevići u turskoj granici” popa Bogdana Lalevića i Ivana Protića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Polica, najplodniji kraj beranske nahije, nahodi se severno od Berana, uz Lim, a sastavljena je iz nekoliko sela, ali predstavlja jednu geografsku celinu. Polica se nalazi na onom planinskom lancu koji se svršava Tivranom, a izgleda kao visoravan ili, bolje, polica, utnuta sa severne strane u ovaj lanac. Polica je kao podeljena na dvoje uzvišenjem zvanim Dinje, koje se s južne strane spaja sa glavnim planinskim lancem, a sa severne postepeno prelazi u ravnicu oko Lješnice. Kroz Policu protiče Polička Rijeka, sastavljena od dva vrela, od kojih jedno ističe ispod sela Zagrađa, a drugo ispod Goražda. Od sastanka ovih dvaju vrela Rijeka teče u južnom pravcu, proseca glavni planinski lanac i utiče u Budimsku Rijeku. Na Poličkoj Rijeci ima 8 redovičkih vodenica, a za natapanje ne može se upotrebiti, te usevima vrlo mnogo smetaju velike letnje vrućine.

Polica je sastavljena iz ovih sela:

Mašte, Dragosava, Babino, Goražde i Zagrađe sa seocem Tmušićem.

Jugoistočni deo zapadne udoljine zauzima selo Mašte, koje je većim delom na sasvim blagom nagibu glavnog planinskog lanca, a manjim u ravnici, zvanoj Makve. Voda se pije s izvora: Makve, Stubline i jednog izvora blizu hana. U selu ima jedan han pored glavnog puta koji ide u Bijor. U selu je jedno groblje.

Severoistočno od Mašta, na blagim nagibima Tivrana, pruža se najravnije, najlepše n najplodnije poličko selo Dragosava, koje je po tome i ovo ime dobilo. Odmah iznad sela nahodi se turska Fortica sa 10—20 vojnika, načinjena 1862. god., kad i tvrđava u Beranama.

Severno do Dragosave, na jednom planinskom ogranku koji se neprimetno uzdiže od Tivrana, nalazi se selo Babino. Ovo je selo u vodi najsiromašnije u Polici, jer ima svega jedan izvor u Babinom Polju i dva bunara. Na zapadnoj strani sela nalazi se Bijeli Potok, koji se, tekući na zapad, uliva u Lješnicu, a ova opet izvire ispod Turjaka, teče na zapad, pored Police, i, kod mesta zvanog Džamije, utiče u Lim. Na Bijelom Potoku ima jedna vodenica koja melje pomoću ustava. Na Bnjelom Potoku, kao i pa polju Rudešu, bila je glavna bitka između Vasojevića i Turaka godine 1862., posle čega je oduzeta beranska nahija od Crne Gore. Selo je, kako se priča, ovo ime dobilo zbog neke babe koja se tu prva naselila. U selu ima jedno groblje, zajedničko za ovo selo i za Dragosavu, istočno od koga ima jedno uzvišenje, na kome je, po pričanju, bila nekakva stražarina.

Na severnoj strani Dinja, a u podnožju ovog uzvišenja, kao i na blagim nagibima kose od Ćujovca nalazi se selo Goražde. Ova je kosa jednim uzvišenjem vezana za glavni planinski lanac, te tako deli ovo selo od Zagrađa. U sredini sela su izvori: Vrelo, Kraljevac i Korito. Na brdu Crkvini do Babina ima razvalina od neke stare crkve, a u sredini sela je groblje i druga crkvina, oko koje se narod skuplja o Trojičinu-dne, kada se nose krsti. Na uzvišenju koje ovo selo deli od Zagrađa nahodi se četvororazredna osnovna škola i zagradsko groblje. Pored glavnog puta što vodi u Rožaje imaju dva hana.

Između glavnoga planinskog lanca, kose od Ćujovca i pomenutog uzvišenja a na blagim nagibima nalazi se selo Zagrađe sa seocem Tmušićem. Zagrađe sa Goraždem obiluje u pijaćoj vodi, mada ima samo dva izvora: Korito u gornjem i Višnjica u donjem kraju sela, ali ima priličan broj bunara. Blizu mesta Obetišta, gde se pa Trojičin-dan, o krstima, skuplja narod, a između izvora Banaca (pot. Banca) i Sumina Vrela bila je jedna crkvina.

Poličani su na otkupljenoj zemlji, sem polovine sela Dragosave. Planina im je Bukovik, na 2 sahata daljine, ali je izdeljena, te o Ilinu-dne svaki izdiže na svoje. Komuna niti zajedničkih ispaša nemaju.

Po narodnom predanju Budimlja je bila varoš u vreme Nemanjića, kada su u njoj bile stolica episkopska i županska. Tada je, kako se priča, policija s ove visoravni pazila na red, te je od toga i ceo kraj ovo ime dobio. Za Zagrađe se priča da mu je ime otuda, što se u to vreme tu vlasteoska stoka zagrađivala.

 

Poreklo familija

U celoj Polici ima oko 300 kuća. Stanovnici su većinom Vasojevići.

U Maštama su od Mijomanovića: Šarbaići, Stiovići i Štipalji,

od Lopaćana: Stojanovići,

od Kovačevića:Obadovići.

Od Srbljaka su samo Dmitrovići, kako se sami zovu, ili Birovi, kako ih drugi zovu, koji slave Nikoljdan.

*  *  *

U Dragosavi su od Lopaćana:Boričići i Golubovići,

od Mijomanovića:Maslovarići

i od DabetićaGarčevići 2 kuće.

Od Srbljaka su samo Pođani iz Rovaca u Moračkoj Nahiji koji slave Đurđevdan, a prislužak im je Lučindan.

*  *  *

U Babinu su od Kovačevića:Đurišići

i od Lopaćana: Đukići.

A od Srbljaka su: Šćekići iz Gornjih Sela, koji slave Petkovdan; Veljići iz Bratonožića, slave Nikoljdan; Kuči su iz Kuča, slave Nikoljdan i Lainovići (1 k.), koji su iz Crne Gore, a slave Nikoljdan.

*  *  *

U Goraždu su od Lopaćana:Đukići i Nenadovići,

od Dabetića:Garčevići muhamedanske vere,

od Kovačevića:Kastratovići i Đurovići,

od Novakovića: Pantovići, Markovići,

od Mijomanovića:Delevići i 4 kuća Đukića muhamedanaca, koji su od Lopaćana.

Od Srbljaka su:Popovići i Savovići s Kčeva, koji slave Sv. Aranđela Mihaila, Božovići (2 k. iz Kuča, koji slave Nikoljdan) i Vujovići (2 k.) iz Bratonožića, koji slave takođe Nikoljdan.

*  *  *

U Zagrađu su skoro svi Kuči, kao:Šljakići, Arsovići, Mihajlovići, Sekulići, Radići, Pudovići i Trifunovići koji svi slave Pantelijevdan.

*  *  *

U Tmušiću su Vasojevići Đurišići, koji su od Kovačevića.

 

Uz Policu da pomenemo i malo selo Lješnicu, od 11 kuća koje su pre 10—15 godina naselili Kuči. Ovo se selo nalazi preko reke Lješnice, na zapadnoj strani sela Babina. Zemlja je sva agalarska.

 

IZVOR: “Vasojevići u turskoj granici“, pop Bogdan Dalević i Ivan Protić, SKA, Beograd, 1903. (str. ?). Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Komentari (27)

Odgovorite

27 komentara

  1. D. Tmušić, Beograd, Srbija

    Od koga potiču Tmušići sa Police kod Berana, iz sela Zagrađa (zaseok Tmušići)?
    Po mom dosadašnjem traganju za svojim korenima saznao sam da smo staro srpsko stanovništvo, starije od mnogih bratstava na Polici i uopšte u Budimljanskoj župi iz vremena Nemanjića. Zatureni u tmuši (mraku), u kutku Zagrađa, prozvali su nas Tmušićima. U novija vremena, bar po literaturi autora iz Vasojevića, neki moji bratstvenici koji žive u Zagrađu nepouzdano tvrde, verovatno čitajući tu literaturu koja mi je, nažalost, nedostupna, da smo iz stare Crne Gore, po jednima od Bjelopavlića, a po drugima od Kuča (?!).

    • Nebojša Novaković

      Istraživajući poreklo jedne porodice iz raške oblasti (slava Sv. Nikola), došao sam Tmušića. Tmušići Nikoljštaci su poreklom iz Kuča, tačnije od Popovića-Drekalovića. Slava Sv. Nikola se lepo uklapa u ovu priču.

      Ostaje da neko od Tmušića uradi dnk analizu i potvrdi predanje.

  2. Rade Brakočević

    Tmušiće su posebno selo na Polici, iako ga Lalević i Protić nazivaju seocetom Zagrađa. Autori nijesu naveli prezime Tmušić. Tmušići sa Police kod Berana smatraju se Srbljacima ili Ašanima, kako Vasojevići obilježavaju drugoplemenike u ovom kraju. U Zagrađu pričaju da su navedena prezimena porijeklom iz Kuča. To predanje je jedino u sjećanju, a ne govori ništa ni o vremenu, ni o načinu, ni uzrocima preseljenja. To dr Jovan Erdeljanović o Kučima nije zabilježio. Milivoje Zekov Sekulić piše o kučkom porijeklu Sekulića i Šćepovića… Smatra se da su u predjelu Police Tmušići najstariji stanovnici zajedno sa pomenutim prezimenima u Zagrađu.
    Koliko mi je poznato drugi Tmušići po Crnoj Gori i Srbiji su raznorodni kako po porijeklu, tako i po slavama, osim ako nijesu porijeklom iz sela Tmušića. Da li ste konsultovali monografiju Polica kod Berana, od Dušana Vuletića?

  3. Rade Brakočević

    D. Tmušiću nijeste naveli krsnu slavu. Ako me sjećanje ne vara, Tmušići iz sela Tmušića slave Sv. Stefana.

  4. D. Tmušić, Beograd, Srbija

    Poštovana gospodo Nebojša i Rade, zahvaljujem se na vašim sugestijama. U mom porodičnom predanju ostala je priča da su Tmušići poseban rod Ašana – Srbljaka, davnašnje bratstvo naseljeno između Golog brda i Dapsićke rijeke (Gornje Zagrađe) u Budimljanskoj župi, naselje koje se danas naziva Tmušići.U predanju moje familije, koja se davno doselila u Beograd, ne pominje se da potičemo od bilo kojeg plemena iz Crne Gore i Brda (sem u novije vreme da smo rodom Kuči, verovatno da se nebi naši bratstvenici u rodnom kraju osećali nesigurno među brojnijim vasojevićkim bratstvima), već da smo čisti Srbi, ostatak nekog starinačkog roda, što me je navelo da vam se obratim za detaljnije informacije uopšte o Tmušićim, ako ih imate. Slavimo treći dan Božića, Svetog arhiđakona Stefana. Monografiju o Polici Dušana Vuletića nisam imao prilike da pročitam, mada sam čuo za nju.

  5. Mićko sa Mrdovog brda

    Znameniti junak sa Police, iz sela Goražde, bio je Simo Popović, komandant Poličkog četničkog odreda. Ako neko ima više podataka o njemu bio bih mu mnogo zahvalan, pošto pripremam knjigu o komandantima Limskih četničkih odreda, koji su u Drugom svjetskom ratu bili pod komandom vojvode Pavla Đurišića.

    Unaprijed hvala!

  6. Vlada Popović

    Popovići sa Police kod Berana davali su istaknute ljude, sveštenike i ratnike, kao što je bio i Simo Popović. Simo je završio Oficirsku školu na Cetinju, u IV klasi koja je sačinjavala 280 pitomaca, a kao jedan od 30 pitomaca iz Beranske nahije, koja je tada bila još pod Turcima. Školovanje je završio 1. marta 1912. godine i proizveden je u čin pešadijskog potporučnika. Bio je učesnik u oba balkanska rata, kao i u Prvom svetskom ratu kao borac Trećeg bataljona Donjovasojevićke brigade, pod komandom Mila Saičića. Za vreme austrougarske okupacije bio je interniran u logor Nadmeđer u Mađarskoj. Po ujedinjenju dve kraljevine Srbije i Crne Gore 1918. godine, Simo Popović nastavlja školovanje na Vojnoj akademiji u Beogradu. Između dva rata bio je predsednik Opštine Polica, sve do 1938. godine, kada je formirana Opština Budimlja, koja je zahvatala sva sela sa desne strane Lima.

    Godine 1941. Simo Popović, kao školovan oficir, postavljen je od strane četničke komande za komandanta Poličkog četničkog odreda, sa sedištem u selu Goražde, čiji štab je bio u Goreškom Denju. Po padu Berana i Andrijevice, tj. Vasojevića u partizanske ruke,15. septembra 1944. godine, sa ostalim četničkim jedinicama ide u odstupnicu preko Bosne, gde u selu Luge kod Dervente umire od tifusa – po jednoj verziji, a po drugoj – ubili su ga partizani u mestu Kožuhe, sa još 200 tifusara zatečenih na lečenju u mesnoj školi, tako se svrstavši u smrti u “bezgrobnu vojsku Vasojevića”, koja je brojala na hiljade žrtava, kojima se ne zna ni groba ni ukopa.

    Gospodinu Mićku želim mnogo uspeha u pisanju knjige.

  7. Vlada Popović

    Umalo zaboravih, Simo Popović je rođen 1889. godine u selu Goražde, zaseok Denja, gde su se Popovići iz Budimlje doselili na Policu.

  8. Rade Brakočević

    Vlado, zaseok u selu Goražde se zove Dinje, a ne Denje.

  9. Mitar N.

    Imaju li kakve veze Nenadovići sa Police sa Nenadovićima iz Brankovine (Srbija).

  10. Rade Brakočević

    Nenadovići iz sela Goražde – Polica, nemaju nikakve veze sa Nenadovićima iz Brankovine. Od 15.vijeka kada je Polica pripala Turcima, podijeljena je agama i begovima iz Plava, Gusinja, Lozne i Bihora. Goražde je pripalo Šehovićima. Od Rajevića iz Lijeve Rijeke – sa Lopata između ostalih doselili su se i preci današnjih Nenadovića, Todorovića, koji su šire Mašovići.