Poreklo prezimena, sela Babino, Goražde, Dragosava, Zagrađe, Mašte i Tmušići (Berane)

Poreklo stanovništva sela oblasti Polica (Mašte, Dragosava, Babino, Goražde, Zagrađe i Tmušići), opština Berane. Stanje iz 1903. godine. Prema studiji „Vasojevići u turskoj granici” popa Bogdana Lalevića i Ivana Protića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Polica, najplodniji kraj beranske nahije, nahodi se severno od Berana, uz Lim, a sastavljena je iz nekoliko sela, ali predstavlja jednu geografsku celinu. Polica se nalazi na onom planinskom lancu koji se svršava Tivranom, a izgleda kao visoravan ili, bolje, polica, utnuta sa severne strane u ovaj lanac. Polica je kao podeljena na dvoje uzvišenjem zvanim Dinje, koje se s južne strane spaja sa glavnim planinskim lancem, a sa severne postepeno prelazi u ravnicu oko Lješnice. Kroz Policu protiče Polička Rijeka, sastavljena od dva vrela, od kojih jedno ističe ispod sela Zagrađa, a drugo ispod Goražda. Od sastanka ovih dvaju vrela Rijeka teče u južnom pravcu, proseca glavni planinski lanac i utiče u Budimsku Rijeku. Na Poličkoj Rijeci ima 8 redovičkih vodenica, a za natapanje ne može se upotrebiti, te usevima vrlo mnogo smetaju velike letnje vrućine.

Polica je sastavljena iz ovih sela:

Mašte, Dragosava, Babino, Goražde i Zagrađe sa seocem Tmušićem.

Jugoistočni deo zapadne udoljine zauzima selo Mašte, koje je većim delom na sasvim blagom nagibu glavnog planinskog lanca, a manjim u ravnici, zvanoj Makve. Voda se pije s izvora: Makve, Stubline i jednog izvora blizu hana. U selu ima jedan han pored glavnog puta koji ide u Bijor. U selu je jedno groblje.

Severoistočno od Mašta, na blagim nagibima Tivrana, pruža se najravnije, najlepše n najplodnije poličko selo Dragosava, koje je po tome i ovo ime dobilo. Odmah iznad sela nahodi se turska Fortica sa 10—20 vojnika, načinjena 1862. god., kad i tvrđava u Beranama.

Severno do Dragosave, na jednom planinskom ogranku koji se neprimetno uzdiže od Tivrana, nalazi se selo Babino. Ovo je selo u vodi najsiromašnije u Polici, jer ima svega jedan izvor u Babinom Polju i dva bunara. Na zapadnoj strani sela nalazi se Bijeli Potok, koji se, tekući na zapad, uliva u Lješnicu, a ova opet izvire ispod Turjaka, teče na zapad, pored Police, i, kod mesta zvanog Džamije, utiče u Lim. Na Bijelom Potoku ima jedna vodenica koja melje pomoću ustava. Na Bnjelom Potoku, kao i pa polju Rudešu, bila je glavna bitka između Vasojevića i Turaka godine 1862., posle čega je oduzeta beranska nahija od Crne Gore. Selo je, kako se priča, ovo ime dobilo zbog neke babe koja se tu prva naselila. U selu ima jedno groblje, zajedničko za ovo selo i za Dragosavu, istočno od koga ima jedno uzvišenje, na kome je, po pričanju, bila nekakva stražarina.

Na severnoj strani Dinja, a u podnožju ovog uzvišenja, kao i na blagim nagibima kose od Ćujovca nalazi se selo Goražde. Ova je kosa jednim uzvišenjem vezana za glavni planinski lanac, te tako deli ovo selo od Zagrađa. U sredini sela su izvori: Vrelo, Kraljevac i Korito. Na brdu Crkvini do Babina ima razvalina od neke stare crkve, a u sredini sela je groblje i druga crkvina, oko koje se narod skuplja o Trojičinu-dne, kada se nose krsti. Na uzvišenju koje ovo selo deli od Zagrađa nahodi se četvororazredna osnovna škola i zagradsko groblje. Pored glavnog puta što vodi u Rožaje imaju dva hana.

Između glavnoga planinskog lanca, kose od Ćujovca i pomenutog uzvišenja a na blagim nagibima nalazi se selo Zagrađe sa seocem Tmušićem. Zagrađe sa Goraždem obiluje u pijaćoj vodi, mada ima samo dva izvora: Korito u gornjem i Višnjica u donjem kraju sela, ali ima priličan broj bunara. Blizu mesta Obetišta, gde se pa Trojičin-dan, o krstima, skuplja narod, a između izvora Banaca (pot. Banca) i Sumina Vrela bila je jedna crkvina.

Poličani su na otkupljenoj zemlji, sem polovine sela Dragosave. Planina im je Bukovik, na 2 sahata daljine, ali je izdeljena, te o Ilinu-dne svaki izdiže na svoje. Komuna niti zajedničkih ispaša nemaju.

Po narodnom predanju Budimlja je bila varoš u vreme Nemanjića, kada su u njoj bile stolica episkopska i županska. Tada je, kako se priča, policija s ove visoravni pazila na red, te je od toga i ceo kraj ovo ime dobio. Za Zagrađe se priča da mu je ime otuda, što se u to vreme tu vlasteoska stoka zagrađivala.

Poreklo familija

U celoj Polici ima oko 300 kuća. Stanovnici su većinom Vasojevići.

U Maštama su od Mijomanovića: Šarbaići, Stiovići i Štipalji,

od Lopaćana: Stojanovići,

od Kovačevića:Obadovići.

Od Srbljaka su samo Dmitrovići, kako se sami zovu, ili Birovi, kako ih drugi zovu, koji slave Nikoljdan.

*  *  *

U Dragosavi su od Lopaćana:Boričići i Golubovići,

od Mijomanovića:Maslovarići

i od DabetićaGarčevići 2 kuće.

Od Srbljaka su samo Pođani iz Rovaca u Moračkoj Nahiji koji slave Đurđevdan, a prislužak im je Lučindan.

*  *  *

U Babinu su od Kovačevića:Đurišići

i od Lopaćana: Đukići.

A od Srbljaka su: Šćekići iz Gornjih Sela, koji slave Petkovdan; Veljići iz Bratonožića, slave Nikoljdan; Kuči su iz Kuča, slave Nikoljdan i Lainovići (1 k.), koji su iz Crne Gore, a slave Nikoljdan.

*  *  *

U Goraždu su od Lopaćana:Đukići i Nenadovići,

od Dabetića:Garčevići muhamedanske vere,

od Kovačevića:Kastratovići i Đurovići,

od Novakovića: Pantovići, Markovići,

od Mijomanovića:Delevići i 4 kuća Đukića muhamedanaca, koji su od Lopaćana.

Od Srbljaka su:Popovići i Savovići s Kčeva, koji slave Sv. Aranđela Mihaila, Božovići (2 k. iz Kuča, koji slave Nikoljdan) i Vujovići (2 k.) iz Bratonožića, koji slave takođe Nikoljdan.

*  *  *

U Zagrađu su skoro svi Kuči, kao:Šljakići, Arsovići, Mihajlovići, Sekulići, Radići, Pudovići i Trifunovići koji svi slave Pantelijevdan.

*  *  *

U Tmušiću su Vasojevići Đurišići, koji su od Kovačevića.

Uz Policu da pomenemo i malo selo Lješnicu, od 11 kuća koje su pre 10—15 godina naselili Kuči. Ovo se selo nalazi preko reke Lješnice, na zapadnoj strani sela Babina. Zemlja je sva agalarska.

IZVOR: “Vasojevići u turskoj granici“, pop Bogdan Dalević i Ivan Protić, SKA, Beograd, 1903. (str. ?). Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić