Poreklo prezimena, selo Globoder (Kruševac)

16. jul 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Globoder (Kruševac). Prema dopunjenom izdanju knjige GLOBODER“, autora Momčila R. Todosijevića, Beograd 2012. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Miloš Stojadinović.  

Globoder

ISTORIJA SELA

Naseljenost ovog prostora u prošlosti

Predeo oko Zapadne Morave, sa njenim pritokama, blagim brdašcima, rečicama bogatim ribom, prostor pokriven livadama i šumom i bogat divljačima, ravnica kojom su večito išli putevi koji su vezivali istočne i zapadne krajeve, bio je večito stecište stanovnika sa izuzetnim uslovima za život.

To potvrđuju mnogobrojna staništa na ovim područjima, među kojima se izdvajaju lokalitet Blagotin u Poljni, Stragari na obali Ršvačke reke, Lađarište na ušću Vrnjačke reke u Zapadnu Moravu, Ivlje u ataru sela Globodera, kao i drugi lokaliteti na području Globodera. U Dubu je nađena sekira koja podseća na sekire Lužičkih Srba.

Blagotinsko naselje je, prema iskopinama, najstarije naselje na Bažanu iz neolitskog doba. Nešto mlađe neolitsko naselje je u Stragarima, a potom u Lađarištu, pa i u Ivlju su iskopine iz daleke prošlosti.

Blagotinske iskopine su predmeti za lov, ribolov i grnčarija. U Stragarima se pojavljuje pribor za ribolov, obavlja se pripitomljavanje životinja i počeci zemljoradnje. U Lađarištu je obrađen alat, posebno od kamena i kostiju. U Ivlju se pojavljuju lični ukrasni predmeti od metala. Ako se doda da su u Čitluku, pri probijanju puta Kruševac – Koševi, izvođači radova naišli na ostatke stare kulture, onda se može govoriti o ranim naseobinama i da će ovo područje dugo biti interesantno za arheologe.

U Globoderu na više mesta ima ostataka naselja ili upotrebnih predmeta. Svakako najinteresantniji je lokalitet Ivlje. “Na ovom natazištu ispitivana je jedna veća nekropola s desetak tumula, od kojih su neki obradom zemlje sasvim zaravnjeni. U jednom izrazito zelikom tumulu (prečnika oko 40 metara i visine 1,2 metra) nađeno je lred Drugi svetski rat više bronzanih predmeta (spiralnih narukvica, fibula, kopči) koji nažalost nisu sačuvani”)’

Pored keramičkog materijala, ovde je u jednom grobu, u tumulu lronađena bronzana fibula, što upućuje da ovaj lokalitet pripada gvozdenom dobu. Rasuto, na prostoru Ivlja postoje površinski nalazi koji govore da je ovde bilo naselje.

Današnja Globodersko-Mačkovačka crkva podignuta je na temeljima stare crkve što govori o postojanju objekata na ovom prostoru.

I Ivlje i Donje Zabarje (mesto oko današnje crkve) bila su idealna mesta za stanovanje. Plodne i cvetne livade krasile su ovo područje, a nešto dalje i bogate šume divljačima, vode za lov ribe (bare Ševari, Makva i Zapadna Morava)

Treba pomenuti još neka mesta kao moguće arheološke loka- litete na širem ataru Globodera.

Mesto Crkvište zvano Tominac pored istoimenog izvora. To je ostatak crkve Svete Petke. Na taj dan okupljaju se stanovnici dela Globodera – Lipovica. U Tefteru kruševačkog sancaka 1536. godine pominje se Sv. Petka, Prečista, Preobraženje, drugo ime joj je Lipovica: Simpozijum naučnika od 4-9. oktobra 1971. godine “Kruševac kroz vekove”, 1981. godine, Kruševac 1972. strana 35-36 pominje crkvu pod ovim nazivom, ali nije mogao da joj odredi lokaciju. (Možda će lokacija Tominac naknadno zainteresovati naučnike).

Crkvište u Starom Selu, ostatak temelja crkve, gde se već godinama dolazi u nevolji da se priloži metalni novac, upali sveća i zamoli da ih nastale nevolje napuste. Nalazi se na imanju Popadića preko potoka od Zapisa (bogomoljišta) iznad kuća Popadića. Sada je tu (1996.) od strane meštana podignuta crkvica obložena lamperijom.

Pri riljanju za vinograd Miša Veličković na imanju Diše Popadića 1920. godine pronašao je veliki kamen sa ispisanim tekstom (nije pročitan), ljudske kosti i ibrik koji nije mogao da razbije. Ovde se na Sv. Iliju okuplja veliki broj meštana – vernika.

Na potesu Ratkovac, na desnoj strani Golubovačkog potoka, na levoj strani puta koji ide od raskrsnice pet puteva prema Omašnici, pre nego što se siđe do potoka, na imanju Kneževića, oranjem stalno se izbacuje keramika. Prve izjave su da je lokacija bila aktivna u doba kada je Vizantija bila na ovom području.

U Lipovici iznad kuća familije Ćatića, potes Veliko polje, u njivi Miljković Božina pronađeni su ostaci temelja od kamenih blokova i cigle. Ovo je pronađeno pri dubokom oranju traktorom.

U Slatini, između Simidžinca i pruge, na podignutom delu koji se nalazi na 50 metara od pruge i 100 metara od puta koji vodi za Staro Selo pri oranju pojavljuje se obilje keramike, verovatno od granične karaule.

Kada se govori o lokalitetima treba navesti potes Selište. Nalazi se ispod Bresnog Polja sa leve i desne strane puta i pruge. Ovaj prostor je podignut i nikada ga ne plave potoci i Zapadna Morava. Tu je blizu i staro korito Zapadne Morave. Ovde je nekada postojalo naselje. I sada pri oranju nailazi se na građevinski materijal. Pored Selišta do Morave i Plitkaje su Ornice, prostor koji je počeo prvo da se obrađuje, ore i seje.

To staro naselje Lazac imalo je i groblje, o kome su pričali stari meštani. Zapis sela, drvo hrast, nalazilo se na lokaciji potesa Simidžinac. Ogromno drvo, odsečeno je oko 1950. godine i dale je oko 40 m3 drva.

Narodi koji su naseljavali ove prostore

Na osnovu pisanih tragova ove prostore prvi pominje Herodot u V veku pre Hrista. On kaže da na spoju reka Angros (Zapadna Morava) i Brontos (Južna Morava) živi jedno pleme Tračana – Tribali i da su na spoju ovih reka najgušće naseljeni. Takođe, na obali Angrosa živi i pleme Ilira, kao i Tračko pleme Meze. Po zapisima Iliri (a verovatno i ostala plemena) su stanovali po kolibama sagrađenim od blata. Bavili se stočarstvom i zemljoradnjom. Idući za stokom, i tražeći bolje pašnjake, menjali su mesta stanovanja. Napuštali su stare kolibe i podizali nove na mestima gde su nalazili bolju pašu za stoku.

U trećem veku nastaju velike migracije ka Balkanskom poluostrvu. Ove migracije vrše nomadska plemena tražeći bolje prostore za život, pre svega plodniju zemlju i bolje pašnjake za stoku, ali pojavljuje se želja i za pljačkom bogatstava naroda Balkanskog poluostrva. Najčešća je bila navala Keltskih plemena. Ova plemena potiskivala su starosedeoce Ilire, koji su bili nemoćni, jer su bili retko naseljeni, međusobno slabo povezani i u nemogućnosti da se ozbiljnije suprostave, pa su se povlačili.

Tako, Keltska plemena koja su prodirala Moravsko-Vardarskom dolinom 280. godine pre nove ere potpuno su potisla Ilire sa ovog prostora i isti zaposeli. Život se dalje odvijao tako što su Kelti naselili ravničarske predele, a Iliri planinske. Dugim životom jednih pored drugih privikli su se na zajednički život, pa kada su počeli da ih napadaju Rimljani, oni su organizovano branili svoje prostore.

Ali, iz želje da prošire svoju državu Rimljani su na celom Balkanskom poluostrvu vodili duge i teške borbe. Kelti i Iliri su se dugo odupirali da podlegnu podjarmljivanju od Rimljana i da potpadnu pod njihov robovlasnički i društveno-ekonomski poredak. Ipak to su morali da učine devete godine. Rimljani su dugo vladali ovim prostorima. Godine 359. Rimsko carstvo deli se na zapadno sa prestonicom u Rimu i istočno (Vizantija) sa prestonicom u Carigradu. Vizantija ima presudan značaj za ekonomski, kulturni i nacionalni razvoj pokrajina gde su živeli Iliri, Kelti i Goti, a koje su naselila južnoslovenska plemena.

 

Porodice u Globoderu su:

ALEKSIĆI – Doseljeni iz pograničnog dela sa Bugarskom ili iz Bugarske (na poziv Miloša Obrenovića) iz nekog mesta. Ostao im je nadimak “Bugari”.

Prvi je Aleksa Ćurđević.

Sin Todor nije ostavio potomstvo.

Slava: Đurđev dan

Broj domova: Globoder 2, Kruševac 2 . Miloš, sin Zarijev, 1927. godine izabran u Odbor za gradnju škole.

 

BLAŽIĆI – Doseljeni iz Crne Gore. U srodstvu su sa Šaranovićima. Prezime su dobili po pretku Blaži Ćorđeviću (popis iz 1837.).

Radosav Blažić, sin Svetislava i Slavke, rođen je 6.04.1934. godine u Globoderu. Po završetku gimnazije završio je Vojnu akademiju JNA, Višu vojnu akademiju, Školu narodne odbrane (najviša u tadašnjoj vojsci). Radio u General štabu. Više puta je odlikovan (oko 10).

Od 1954. do 1992. godine obavljao je razne dužnosti u JNA, počev od komandira, komandanta i operativca u Generalštabu.

Pored drugih priznanja dobio je Orden zasluge za narod.

Penzionisan u činu pukovnika. Živi u Beogradu.

Blažić Jevrem i Ljubomir poginuli su u Prvom sv. ratu. U istom ratu Atanasije je dobio čin kapetana. Bio je aktivan u Društvu “Soko”.

Izuzetni učenici bili su: Obradova kći Radojka (“Vukovac”) i Miroslavljev sin Nenad.

Slava: Sv. Simeon

Broj domova: Globoder 10, Rataje 4, Beograd 1, Laćisled 1, Kruševac 1, V. Banja 1

 

VELJKOVIĆI – Prvi evidentirani je Veljković Aranđel. Njegov sin je Simeon a unuk Živojin. U Globodere se doselili iz Mačkovca (Milić).

Slava: Sv.Nikola i Sv. Ilija

Broj domova: Globoder 1, Kruševac 2, Pariz 2

 

BOJIĆI – Doseljeni u Omašnicu. Prvi je zapisan Mikailo kao Đorđević. Preci Bojića su od Boja Miomanovića iz Lijeve Reke (Podgorica).

U Globoder je došao iz D. Omašnice Stanko na imanje (miraz) Boška Savića (Jovanovića) i njegove ćerke.

Milen Stankov bio je posle Drugog svetskog rata predsednik Mesnog narodnog odbora Globoder, u vreme nemaštine i vršenja otkupa stoke i poljoprivrednih proizvoda. Ostao je u sećanju ljudi, u tim teškim vremenima, kao pravičan predsednik. Za društveni rad dobio je priznanje.

Slava: Sv. Aranđel Gavrilo, slava Bojića. Sveti Toma i Preobraženje (Savića).

 

VELIČKOVIĆI – Nije se došlo do podataka odakle su doseljeni. Njihovi potomci malo znaju o precima, pa taj podatak nije ni kod njih prisutan. U toj blizini su starosedeoci. Možda su se vrlo rano naselili ili su i starosedeoci.

Slava: Sv. Aranđel

Broj domova: Globoder 4, Kruševac 1, Gornja Crnišava 1, Obrenovac 2, Kraljevo 1

 

VELIČKOVIĆI – Nije tačno utvrđeno odakle su naseljeni. Predpostavlja se da su doseljeni iz Crnišave, jer su ih zvali i Crnišavci.

Po starim popisima, a i po slavi, može se zaključiti da imaju familijarne veze Jevtići, Mijajlovići i Veličkovići. Preci Miladinovi tvrde da su u Globoder došli iz Jasikovice.

Zabeleženo je da su u Prvom svetskom ratu, u ratovima od 1912-1918. godine, poginulo 4 Veličkovića: Obren, Boja, Dragutin i Milan.

Miladin rođen 1874. sin Velimirov, otišao je na miraz u Stopanju.

Slava: Sv. Nikola

Broj domova: Globoder 2, Stopanja 2

 

VRAČARIČIĆI – Doseljeni iz sela Vračarevo kod Novog Pazara kao Živanovići.

Doselila se prvo dva brata: Milovan i Dimitrije. Dimitrije je otišao na miraz u Bresno Polje, pa će biti tamo prikazan.

Pri naseljenju zahvatili su dosta zemlje. U popisu 1863. godine vidi se da imaju 4 šljivaka od 13,5 plugova, čair od 7 kosa sena, 3 livade, vinograd na jednom mestu od 11 motika. Među najvećim posedima, 186 dukata, po prihodu su u petoj klasi.

Kod Smilje na miraz je došao Milija Todosijević, a kod Veselinove žene došao Dimitrije Milovanović.

Ljubiša je bio šef Mesne zajednice i Mesne kancelarije u Globoderu.

U Srpsko-turskom ratu 1876. ranjen je Sima, a poginuo je Veselin. U ratu sa Bugarima 1885. poginuo je Stanoje.

U ratovima 1912-1918. god. Radivoje je izgubio oko, Đorđe ranjen u nogu bio invalid, deca Dušan i Ljubodrag su sa vojskom prepešačili Albaniju. Ljubodrag je tamo naučio kovački zanat i ceo životni vek mu posvetio, pa i njegov sin Milisav. Radojev sin Vladan (Ljotićeva vojska) nestao u Drugom svetskom ratu.

Slava: Đurđev dan

Broj domova: Globoder 8, Lopaš 1, Čitluk 2, Kruševac 1

 

GRUJIĆI – Grujići su potomci od Kočinaca, odnosno potomci Save Đorđevića, brata Miloja Kočinca. Oba brata doselila se iz Kočana sa Ćorđem. Po Savinom sinu Grujici promenjeno je ima u Grujiće.

Veljko je bio četovođa u balkanskim ratoviima. Svetlana, Dobrivojeva ćerka, završila Visoku školu političkih nauka.

Dr Srećko Dobrivojev završio je medicinu i specijalizovao neurologiju. Kod predaka mešaju se prezimena na početku Kočinac i Đorđević, pa zatim i Grujić. U Stopanju na miraz otišao je Ljubodrag u Živkoviće.

Slava: Sv. Aranđel Mihajlo

Broj domova: Globoder 2, Kruševac 3, Stopanja 4, Beograd 1, Osijek 2

 

VUČIĆI – Predak ove familije doselio se iz Vučitrna, najverovatnije dvadesetih godina 19. veka.

Predak je ubeležen kao Pantelić Vučo i najstariji punoletan sin Mijajlo. Vučo je 1837. godine bio i kmet sela.

U 1863. godini bilo je 5 domaćinstava Vučića.

Bila je to bogata familija i među prvima su imali vodenicu na Omašničkoj reci, koju su održavali u upotrebi sve do 1960. godine.

Ljubodrag Grujičin bio je dugo šef Mesne kancelarije u Donjoj Omašnici.

Dušan Markov, je guslar i ima veliki broj sastavljenih i komponovanih pesama koje peva uz gusle.

Vukosav Pavlov završio je medicinski fakultet, specijalizovao ginekologiju i duži period bio direktor Bolnice “Narodni front” u Beogradu i ima zvanje primarijus.

Dragan, sin Budimirov, bavi se servisiranjem hidraulike na svim vozilima.

Ivan, sin Draganov, bio je izuzetan učenik, “vukovac” u osnovnoj školi.

Gordana, kći Miodragova, završila je filozofski fakultet, živi u Kruševcu.

Slava: Ranije su slavili Đurđev dan, sada seku kolač, a slave Sv. Apostola Stolpnika i Sv. Iliju.

Broj domaćinstava: G. Omašnica 20, Ribnik 1, Trstenik 2, Smederevo 1, Beograd 1, Ljubljana 1, Globoder 2, SAD 1.

 

ĐORĐEVIĆI – Doseljeni iz Paljevštice (Kopaonik).

Najstariji je Radovan. Bili su Radovanovići. Radovan je imao Milića, Đorđa i Nikolu. Tako se od Radovanovića formiraju familije: Milićevići, Đorđevići i Nikolići.

Slava: Vavedenje i Sv. Ana

Broj domova: Globoder 4

 

ĐORĐEVIĆI – Đorđevići su najverovatnije došli iz Crne Gore i imaju istog pretka sa Nikolićima. Zajednički predak je Đorđe. Pripadaju bratstvu Lužana.

Todosije se prezivao Lužanin i Đorđević.

Slava: Sv. Toma i Preobraženje

Broj domova: Globoder 2, Trstenik 1, Beograd 1, Kruševac 1

 

ĐURKOVIĆI – Nije poznato odakle se doselili u Mačkovac. Po nekim nzvorima postojbina Đurkovića je u Crnoj Gori, mesta Krivošije i Kolašin.

U Mačkovcu nisu mogli da se identifikuju u prvoj polovini 19. veka, kao ni prvi predak familije Đurkovića.

Ljubodrag iz Globodera je profesor matematike i uspešan privatni privrednik. U Kruševcu drži veliko stovarište poljoprivrednog alata i mašina “Limes”.

Slava: Sv. Nikola

Broj domova: Mačkovac 1, Globoder 1

 

ŽIVADINOVIĆI – Ova familija je starosedelačka. Početkom 18. veka nekoliko kuća povuklo se od Morave, potes Selište iz sela Lazac, bliže brdu i šumi. Među njima preci Živadinovića i nastanili su se na današnjoj lokaciji – potes Trnjaci, bliža lokacija Gradine. Ispod kuće, prema potoku, imali su izvor.

Prvi se po javljuje Mihajlo, Veselin, Stojadin i Maksim, to su sinovi Janićija.

Slava: Sv. Toma

Broj domova: Globoder 1

 

ILIĆI – Ilići su u Globodere došli iz Stopanje, a u Stopanju nije poznato odakle su došli.

Prvi se doselio Josip Džambas, koji je imao tri sina: Iliju (od njega Ilići), Milenka (Milenkovići) i Ivana (Ivanovići). Milun iz Stopanje je došao na miraz u domaćinstvo Petra Racića. Tomičin sin Slobodan ima osnovanu firmu “Elektro Boki” u Globoderu.

Slava: Mitrov dan (slava Ilića), Sv. Đorđe (Racića) i Jeremin dan

Broj domova: Globoder 1, Stopanja 4, Br. Polje 1, Kruševac 1

 

ILIĆI – Doselili se u Globoder braća Mileta (Miletići) i Ilija (Ilići). Oni su pri doseljenju nosili prezime Vasilijevići, a doselili se iz okoline Nevesinja. Doselio se i Jovan kao treći brat. Imao sina Obrena, ali je on imao žensku decu i na miraz je došao Jovanović Milovan.

Kupujući zemlju i trgovinom kukuruzom posebno se obogatio Vukić.

Slava: Sv. Nikola

Broj domova: Globoder 10, Kruševac 1, Mrmoš.

 

IVANOVIĆI – Vode poreklo iz Rženice. Predak Radovan doselio se 1942. godine iz Bratića. Prvi predak za koga su se našli podaci u arhivu je Bogoljub. Ivanovići imaju dvojicu koji se bave naučnim radom.

Dr Petar Ivanović završio je mašinski fakultet 1969. godine, a magistrirao 1985. godine. Bio je profesor i direktor na Višoj tehničkoj školi u Trsteniku. Objavio je oko 20 naučno stručnih radova. Doktorirao 2006. godine na temi: „Novi model projektovanja procesa proizvodnje hidrauličkih cilindara velikih gabarita sa aspekta komformnosti kvaliteta’. Doktorirao u Kragijevcu. Najveći deo radnog staža proveo je u Dr Petar Ivanović Industriji IHP “Prva petoletka” u Trsteniku na poslovima razvoja tehnologije i pripreme alata i pripreme proizvodnje.

Nenad Ivanović, rođen 1972. godine završio Mašinski fakultet u Beogradu, magistrirao 2003. godine. Bavi se naučnim radom. Objavio je veći broj radova iz oblasti hidraulike.

Slava: Sv. Luka (velika), Markov dan i Sv. Mina (mala)

Broj domova: Globoder (Gornji Koševi) 3, Trstenik 1, Rženica ostatak familije.

 

JEVTIĆI – Doseljeni sa Kopaonika (Belo Brdo).

Prvi se doselio Petar sa sinom Jevtom po kome su dobli ime Jevtići.

Iz ove familije ima dosta trgovaca.

Veliki vinarski trgovci bili su Jovan i njegov bratanac Toma. Sibin, Tomin otac držao je prodavnicu u Gornjoj Omašnici, gde je Toma sagradio podrum i vršio otkup grožđa i za okolna sela.

Prodavnicu “Nica” drži u Globoderu Sava, a “Bačva”je prodavnica Stevanova.

Slava: Sv. Nikola

Broj domova: Globoder 12, Trstenik 1, Kruševac 1, G. Omašnica 1

 

JOVANOVIĆI – Milovan Jovanović došao na miraz u domaćiistvo Obrena Ilića. Njegov sin Tihomir otišao je na miraz u domaćinstvo Radoša Milićevića (Racića) i ćerke mu Ranđije.

Rajko je bio upravnik pošte u Globoderu.

Slava: Sv. Nikola i Petrov dan

Broj domova: Globoder 2

 

JOVANOVIĆI – Prvi je doseljen Jovan Savić iz Igroša. Pokušavala je porodica da se naseli u Veliku Drenovu, ali je bilo malo zemlje, pa je ostao samo jedan brat (to su Đulakovići, slava Sv. Toma i Preobraženje) ostali su se vratili pa se Jovan naselio u Globoder a jedan brat u Riđevšticu, ali mu nismo identifikovali potomstvo. Jovan je bio kmet sela. Sava Jovanović bio je pomoćnik načelnika sreza kruševačkog Petru Lazareviću – Cukiću.

Petar je bio 1835. god. na zasedanju Sretenske Skupštine.

Budimir je bio prvi predsednik NOO Globodera. Ubijen je od ostataka četnika. Budimir i Dušan bili su istaknuti čla- novi društva “Soko”. Brat im Stevan, kao srednjoškolac bio pripadnik Pokreta NOR, pa je zato od četnika hapšen i tučen, osuđen na smrt ali je slučajnošću spašen.

Tomislavljev Miodrag. inž. mašinstva bio je direktor fabrike Hidraulike pri “Prvoj petoletki” a sada ima privatnu firmu “J-SISTEM” (projektovanje, prvoizvodnju i trgovinu) a brat mu Zoran, inž. ima firmu za projektovanje i ugrađivanje parnih grejnih instalacija.

Slava: Sv. Toma i Preobraženje

Broj domova: Globoder 8, Trstenik 5, Bela Voda 2, Kruševac 1, Petrovac na moru 1.

 

KOSIĆI – Doselili se od Nikšića (neki potomci misle da se Veljko doselio iz Velike Vrbnice). Sinovi su mu Konstantin i Nikola.

Kosić Ljubivoje bio je učitelj, predsednik Saveza son. omladine Opštine Stopanja i novinar. Uređivao “Tribinu”. dopisnik Tanjuga i Novosti.

Kao novinar beležio je značajne rezultate, pisao je o svim devijacijama u Opštini Trstenik, koje su se dešavale sedamde- setih godina dvadesetog veka.

Dragan, Ljubivojev sin, je lakar specijalista radiologije, radi u bolnici u Kraljevu. Stekao je zvanje primarijusa. Veoma je aktivan u pisanju i razmatranju problematike iz svoje struke. Živi sa porodicom u Kraljevu.

Slava: Sv. Petka i Sv. Nikola

Broj domova: Globoder 3, Pepeljevac 1, Trstenik 1, Kraljevo 1

 

KNEŽEVIĆI – Kneževići su doseljeni u Globoder oko 1830. godine iz Crne Gore od Šavnika.

Prvo je doseljen Anđelko, rođen 1803. godine. Porodicuje formirao oko 1830. Kumova je sinovima i unicima Petra Inđića – Petrovića iz Omašnice, što ukazuje na rođačke odnose pre doseljenja.

Kneževići su u Crnoj Gori pripadali bratstvu Lipovci.

Slava: Đurđev dan

Broj domova: Globoder 22, Krljljevo 1, Trstenik 1, Kruševac 2

 

KOČINCI – Kočinci su poreklom iz Kočana. Prvi doseljen je Đorđe Kočinac (1834. godine ubeležen da ima 88 godina) rođen 1754. godine sa sinovima: Savom i Milojem.

Sava je već 1834. godine pod prezimenom Kočinac bio registrovan za trgovinu stokom sa inostranstvom a u 1837. godini pod imenom Sava Đorđević. Sava je imao sina Grujicu po kome su dobili (jedan broj njegovih potomaka. Miladinovi sinovi) prezime Grujići.

Slava: Sv. Arhangel Mihajlo

Broj domova: Globoder 1

 

KUZMIĆI – Nije poznato odakle su doseljeni, što je moguće da su doseljeni među prvima ili su starosedeoci. Prvi je Dragić Kuzman.

Vulini sinovi: Vladimir je učesnik svih ratova od 1912- 1918. godine. Milan je bio delovođa, a Toma se odselio u Beograd. Kuzman je rođen oko 1860. godine.

Slava: Sv. Ana i Vavedenje

Broj domova: Globoder 1, Kragujevac 1, Niš 1, Beograd 1

 

KULUNDŽIĆI i MILENKOVIĆI – Potomci tvrde da im je predak doseljen iz Novog Pazara. Prvi se pominju kao Ristići: Petronije, Petar i Milenko.

Miloš Milenkov bio je predsednik opštine u Globoderu i narodni poslanik.

Jevrem je poznat rabacija sa spregom volova. Vojislav je bio poznat u okolini kao snažan i izdržljiv, posebno dobar rvač i skakač.

Vasilije je jedan od najvećih kolekcionara u Srbiji narodne muzike: ploče i diskografija pevača.

Isidor, Blažin sin, promenio je prezime u Milenković. Najstariji Ristin sin Petar rođen je 1800. godine.

Slava: Sv. Paraskeva

Broj domova: Globoder 3

 

LAPČEVIĆI – Lapčevići u Globoderu doseljeni su iz Vrbnice. Pre 400 godina doselili se iz Tetova u Omašnicu iz Omašnice u Stupanj iz Stupnja u Krivu Reku. Tu su popovi (dva brata Vuksan i Milen) podigli crkvu 1618. godine po dozvoli Sultana. Od tada se zovu Popovići. Odatle su se preseljavali u Paljevšticu, Veliku Vrbnicu, Rokce, Crnišavu, Stanišince, Ribnik. U Vrbnicu došao pop Ristivoje, a u Globoder, Milan, na miraz u Stankoviće u domaćinstvo Marka.

Sibinov Marko je dugo šef mesne kancelarije u Globoderu.

Mr Ljiljana Lapčević završila Veterinarski fakultet u Beogradu, magistrirala na temi: Bolesti konja. Predaje na fakultetu u Beogradu.

Slava: Sv. Nikola

Broj domova: Globoder 4, Vel. Vrbnica, brojna familija

 

LAZIĆI – Lazići doseljeni iz Stupnja. Prvi se doselio Laza i evidentiran je kao Stupljanin.

Broj domova: Globoder 1, Mačkovac 1

 

LUKOVIĆI – Predak Lukovića došao iz Stanjeva (Župa). Prvi je evidentiran Petronije Anđelkov, a kasnije kao Lukić.

Slava: Vračevi

Broj domova: Globoder 1, Trstenik 1

 

MILOŠEVIĆI – Doseljeni u Globoder iz Mačkovca. Prvi se doselio Nikolin sin Ljubisav.

Tomislav je bio profesor istorije u Kraljevu.

Slava: Sv. Nikola

Broj domova: Globoder 2, Mačkovac 1, Kruševac 2, Kraljevo 1

 

MILENKOVIĆI – Doselio se predak iz Doljana. Došao je Milorad na miraz u domaćinstvo Zole Racića i ćerke mu Duške. Inače pamti se kao najstariji član Krsman.

Milenković Dobrosav prvi u ovom kraju, krajem 70-ih godina 20. Veka, osnovao firmu za izvođenje građevinskih radova i gradnju puteva.

Novica organizuje prevoz za inostranstvo „Ekspres putovanje“.

Kajica organizuje prevoz šljunka i radove na putu – popravka puteva i zemljanih radova.

Slava: Markov dan i Đurđev dan (miraz).

Broj domova: Globoder 2, Kruševac 1

 

MAJDEVCI – Došli su iz Majdeva u periodu oko 1820. godine. Pre naseljenja u Globoder pokušavali su sa se nasele sa druge strane Morave u Ljubavu (na njenoj levoj obali). Došli kao Staničići.

Prvi se pojavljuju sa sinovima Radisav (rođen oko 1750. godine) i Radič (rođen 1753. godine).

Radisav je imao Smiljka i drugog kome ime nije utvrđeno, osim što je imao sina Milosava. Savi su kao deca pomrli: Radosav, Radojica i Vasilije, pa su kasnije rođeni Zarija i Stojan. Radosav bio je direktor škole u V. Plani i Kruševcu.

Snežana, kći Milomira i Verice, završila je filozofski faku- ltet(fizička kultura) i radi kao profesor u Kosovskoj Mitrovici.

Slava: Vračevi

Broj domova: Globoder 10. Beograd 1, Kruševac 1, Bela Voda 1, Trstenik 1

 

MILENKOVIĆI – Milenkovići i Stankovići imaju istog pretka. Bili su Stankovići.

To je starosedelačka familija u Globoderu.

Na današnju lokaciju doselio se Milenko sa brda iznad Groblja – Babino Koleno.

Najstariji su Đurđe, pa Stevan, pa Milenko. Milenkov sin Stojan imao je četiri sina.

Posle Drugog sv. rata Vukašinov Toma je bio predsednik sreza kruševačkog. U toku rata sarađivao sa Rasinskim partizanskim odredom. Po oslobođenju bio je i direktor Građevinskog preduzeća “Dušan Ristić” iz Kruševca.

Milenković Petra Mr Radovan rođen 26. februara 1947. god. u Globoderu. Završio Vojnu akademiju 1970. godine. Radio je u Ljubljanskoj armijskoj oblasti. Magistrirao 1979. godine na temi: “Tržišno informacioni sistem kao osnova za kretanje savremene nabavne politike u Armiji”. U Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu radio je na odgovornim i rukovodećim poslovima. Penzioner je od 2002. g. Živi u Beogradu sa suprugom Dobrilom i ćerkom Vesnom.

Milenković Petra Rade završio ekonomski fakultet. Budimirova kći Jelena završila je pravni fakultet.

Milenković Mileta zav. ekonomski fakultet, radio kao gukovodilac Elektronskog centra Industrije “14. oktobar” i Obradu materijala Jugobanke Kruševac. Ima firmu od 1998. godine “EKI KONTO” za trgovinu i računovodstvene poslove.

Slava: Sv. Nikola

Broj domova: Globoder 3, Beograd 2, Kruševac 1, Vr. Banja 1

 

MILOSAVLJEVIĆI – Doselili se iz Novog Sela na Radan planini oko 1810. god. Prvi je bio Milisav Radović. Pojavljuje se u spisima i Stevan.

Polovinom 19. veka pominje se Stevan i sin Agaton. Pojavljuju se u popisu Vula i Petronije (popis 1863. godine), verovatno su sinovi Milisavljevi.

Slava: Sv. Arhanđel

Broj domova: Globoder 2, Mačkovac 1, Kruševac 1

 

MILAKOVIĆI – Doseljeni iz Rženice. Pamti se Miodrag. Vladan otišao na miraz u domaćinstvo Žike Ržaničanina.

Slava: Sv. Simeon i Sv. Arhangel (miraz)

Broj domova: Globoder 1

 

MILETIĆI, MILOSAVLJEVIĆI – Došli iz Boturića. Pri dolasku bili Marići, po Mari koja je ubila Turčina pa su morali da se presele. Verovatno da im je stara postojbina Risan i da su bili Koturovići. To je jedno veće pleme. Po Mileti su Miletići, a po Milosavu Milosavljevići. To je prezime zadržao Antonije (pop u Veluću) i njegov sin Milorad Rada (proglašen od Koste Pećanca za vojvodu).

Slava: Sv. Jovan

Broj domova: Globoder 3, Kruševac 1

 

MILETIĆI – Mileta i Ilija doselili se kao Vasilijevići. Došli iz Hercegovine (Nevesinjsko polje).

Po Mileti su Miletići. Mileta se pojavljuje i kao Milić. Bio je predsednik suda u Globoderu 1839. godine. Mileta je rođen 1797. godine.

Slava: Sv. Nikola

Broj domova: Globoder 3, Stopanja 1

 

MILOVANOVIĆI – Ovo je starosedelačka familija. Prvobitno je bila nastanjena na prvom brežuljku od Lasca i Bresnog Polja, potes Trnjaci. Ostao je naziv Gradine, u smislu naselje grad a ne vrt.

Dimitrije je otišao na miraz kod Vasilije, udovice Veselina Vračaričića.

Slava: Sv. Luka i Markov dan

Broj domova: Globoder 3, Stopanja 1, Rusija 1

 

MILIĆEVIĆI – Rodbinski povezani sa Račićima, Nikolićima i Đorđevićima. Đorđevićima i Nikolićima je isti predak – Radovan.

Doseljeni su iz Paljevštice (Kopaonik). Rodonačelnik Milić bio je Radovanović. Njegov sin je Milorad.

Kasnije se pojavljuju Vukadin i Petar. Stariji potomci znaju samo za braću: Milan i Rade.

Iz ove familije najveći društveno radni uspeh imao je Božin. Imao je veliki broj zaduženja, koja je uspešno obavljao. Završio je ekonomski fakultet. Bio je direktor Hemijske industrije “Merima”. Uspeo je da udvostruči površinu fabrike, kao i proizvodnju i broj radnika. U jednom mandatu biran za potpredsednika SO Kruševac. Biran je za predsednika Izvršnog odbora FK “Napredak”, uveo ga u Prvu fudbalsku ligu i plasirao se u toj ligi na 4. mesto u SFRJ. Bio je u većem broju privrednih foruma.

Po izvršenoj privatizaciji priv. preduzeća u Zemlji uspešno se bavio privatnim biznisom. U Kruševcu drži fabriku jestivog ulja i prehrambena preduzeća, koja se uspešno razvijaju.

Slava: Đurđev dan i Sv. Ana (slava Račića)

Broj domova: Globoder 5, Kruševac 1, Crnišava 1

 

MILJKOVIĆI – Miljkovići su došli iz Štave. Pri doseljenju prvi se pominje Miljko Stankov. Miljkovi sinov su Miloje i Milovan. Po Miljku su Miljkovići.

Avramovo potomstvo je u Beogradu. Miletini su u Kruševcu. Mileta je posle Drugog svetskog rata bio sekretar Komiteta kom. partije u Srezu kruševačkom.

Miljković Radojica 1929. godine, u časg rođenja princa Andreje, kao ugledan građanin, dobio je Zlatnu medalju za građanske zasluge.

Slava: Sv. Vračevi

Broj domova: Globoder 20, Kruševac 3, Beograd 1

 

MILOVANOVIĆI – Milovan Kovač doselio se iz Stopanje, a u Stopanju iz Grabovca. Kažu da ga je selo pozvalo i zemlju dalo da bi imalo kovača. Kovački zanat radili su i Stevan i Petar.

Pri evidentiranju beležen je kao Milovan Kovač.

Slava: Sv. Arhanđel Mihajlo

Broj domova: Globoder 3, Novi Bečej 1.

 

MIJAJLOVIĆI – Najverovatnije došli iz Criišave, a zatim na miraz u Jevtiće. Prvi se pominju: Sima, Nikola i Stojan. Potomci kažu da znaju samo pretke do Maksima.

Slava: Sv. Nikola

Broj domova: Globoder 10, Trstenik 1, Lazarica 1

 

NIKOLIĆI – Došli iz Leskovice. Prvi je Nikola. Došao je sam i služio je neko vreme kod gazda.

Milošev Sava je bio trgovac rakijom, odnosno vozio je i prodavao u istočnoj Srbiji.

Slavkov sin Milovan je dugo radio potkivački zanat.

Milovanov Radosav Raka bavio se pevanjem, ima i snimljene ploče.

Dragoljubov sin Negovan se dugo amaterski bavio pevanjem, osvajao prva mesta na takmičenjima, snimio i ploče. U selu je uredio studio za snimanje muzičkih ploča „Nec sound“.

Ljubiša (Mijuško) Nikolić, rođen je 11.05.1951. godine u Trsteniku.

Diplomirao je na Mašinskom fakultetu u Beogradu 1975. godine. Zatim se zapošljava u IHP “Prva petoletka” – Trstenik, gde radi od 1976. do 2010. godine, na poslovima konstruktora, vodećeg konstruktora i projektanta pneumohidrauličnih sistema i složenih proizvoda različite namene. Napreduje, i ostvaruje zapažene rezultate. Radi na poslovima rukovodioca istraživanja tržišta i direktora PTT “Kočiona tehnika” AD, direktora PPT “Komerc” AD, istraživača, inovatora, rukovodioca projekta i direktora Tehnološko- investicionog razvoja u RPC “Prva petoletka-NIC” AD.

Realizovao je više od 50 projekata razvojnog karaktera i autor je 2 patenta. Objavljivao je radove na naučno-stručnim skupovima iz oblasti kočne tehnike, industijske pneumatike, hidraulike i servo-tehnike. Autor je više studija i analiza, pre svega za potrebe IHP “Prva petoletka” – Trstenik.

Slava: Gmitrov dan i Jeremijin dan

Broj domova: Globoder 4, Trstenik 2, Koševi 2, Beograd 1

 

NIKOLIĆI – Došli iz Novog Sela sa planine Radan. Istog pretka Radovana imaju familije Nikolići, Đorđevići i Milićevići. Predak Nikola, sin Radovanov, je rodonačelnik familije.

Nikolini sinovi su Nedeljko, Đurđe i Nićifor.

Đurđev Trifun je umro od posledica ranjavanja u Srpsko- turskom ratu 1876. godine.

Slava: Sv. Arhanđel

Broj domova: Globoder 12, Kruševac 1, Beograd 1

 

NIKOLIĆI – Doseljeni iz Crne Gore preko Igroša. Imaju isto poreklo sa Jovanovićima, ali i povezanost sa Đorđevićima.

Preci su poreklom od plemena Lužana iz Crne Gore pa je Obrad imao prezime Lužanin.

Predak je Nikola, a zatim Tomaš, Jovan Stajko. Jovan se prezivao i Đorđević. Tomašev sin je Božidar, Jovanovi su Obrad i Josije, a Stojanov Nikola.

Radovan Nikolić sa suprugom Mirjanom radio je dugo u Švajcarskoj a kasnije kupio i autobus i vrši prevoz na relaciji Švajcarska – Globoder.

Slava: Sveti Toma i Preobražanje.

Broj domova: Globoder 13, Kruševac 1, Beograd 1, Stopanja 1, Njujork 1

 

POPADIĆI – Popadići su od plemena Žunića u Crnoj Gori. Evidentirano je da ih je bilo u okolini Boke. U Globoder su došli preko Paljevštice (Kopaonik). Prvi Milenko i Nikola. Radoš je bio predsednik Opštine u Globoderu, a posle 60 godina bio je Vladan.

Momir je bio učitelj 1930-1936. u Globoderu. Pored obrazovnog rada mnogo je radio na organizovanju aktivnosti u društvu “Soko”, kao i na razvoju pčelarstva, Dimitrije je bio predsednik Opštine i narodni poslanik u dva saziva. Učesnik je Solunskog fronta i nosilac velikog broja odlikovanja. Streljan je od Nemaca, bio je u činu majora.

Dr Božidar Boža Popadić rođen 1893. godine u Globoderu. Bio je učesnik Prvog svetskog rata i nosilac Albanske spomenice.

Završio je agronomski fakultet, a zatim doktorirao na Sorboni. U vladi Srbije između Prvog i Drugog svetskog rata vodio je resor poljoprivrede, posebno je dosta učinio na unapređenju stočarstva. Zbog prihvatanja četništva osuđen je bio posle rata. Umro je u zatvoru pri operaciji.

Popadić Goran ima prodavnicu, registrovanu za rad 2001. godine.

Slava: Sv. Dimitrije i Sv. Ilija

Broj domova: Globoder 6, Kruševac 1, Novi Sad 1, Beograd 1, Vr. Banja 4

 

PETROVIĆI (BAJIĆI) – Petrovićev predak Petar Inčić doselio se iz mesta Bajice kod Cetinja sa bratom Pavlom (od koga su Pavlovići) i sinovima: Vukojem (negde stoji Vukojica), Milovan, Milić. Sima i Gmitar. Iz istog mesta su i Kneževići iz Globodera koji su im kumovi (Anđelko),pa veći broj porodica to kumstvo drži i sada.

Neko vreme Petrovi unuci su nosili prezime svojih očeva (Vukojevići, Milovanovići, Milići, Simići i Gmitrovići). Mesto odakle su doseljeni bilo je stalno, uporedno prisutno u prezimenu, pa i sada Bajice – Bajići.

Veliki broj porodica u prošlosti bio je siromašan, ali radan.

Petar je rođen 1754. godine, a najstariji sin 1797. god. Milošev sin Svetozar, bio je lovac čuven u celom kraju. Imao je i bazen za uzgoj ribe. Bavio se i pčelarstvom pa su tradiciju nastavili sin Radovan, unuk Živojin i praunuk Miodrag.

U domenu nauke najdalje je stigao Vojislavljev sin Radosav, koji je doktorirao medicinske nauke, a sada radi i živi u Zagrebu.

Petrov sin Gmitar je 1833. god. jedini iz Omašnice upućen u regularnu vojsku, na vojne nauke u Kragujevac.

Raškov Miroljub otišao na miraz u Globoder, odnosno njega i Milenu usinio Knežević Radojko.

Petrović Miroljub trgovao je sedamdesetih i osamdesetih godina stokom i poljoprivrednim proizvodima. Njegov sin Živadin otvorio je preduzeće, “Centro koža”.

Slava: Sv. Đorđe

Broj domova: Donja Omašnica 45, Gornja Omašnica 2, Trstenik 4, Kruševac 5, Tobolac 1, Stopanja 1, Grabovac 1, Beograd 1, Vrnjačka Banja 2, Zagreb 1, Globoder 2, Pančevo 2, Tuleš 1, Mrmoš 1.

 

POPADIĆI – Došli iz Crne Gore, selo Gornja Rženica kod Plava, prvo u selo Ržanicu, pa u Globoder (zaseok Gornji Koševi). U Globoder se doselili pred Drugi svetski rat, na imanje koje su dosta dugo posedovali. Tada se doselilo više porodica. Ranko Bogdanov bio je trgovac pićem i kupovao je zemlju u Gornjim Koševima.

Prvi se pojavljuju pod imenom Popadić: Miljko, Bogdan, Nićifor. Miljko se pojavuje i sa prezimenom Gavrilović, a Bogdan Gajić, što navodi da su im preci bili Gavrilo i Gaja. Ima poznatih imena, ali treba istaći Bogdana i Savu.

Bogdan je rođen 1933. godine. Počeo je kao prosvetni radnik, nastavio kao novinar. Bio je aktivan član kluba “Abrašević”. Bio je član Udruženja književnika Srbije. Iznenada je umro 1993. godine.

Doktor medicinskih nauka Sava Popadić rođen je 1943. godine, završio medicinski fakultet. Bio je asistent za predmet patologija. Radio je u Kruševcu kao dečji lekar. Bio je zamenik direktora bolnice. Magistrirao 1980. godine, dokgorirao u oblasti dečje hematologije 1988. god., zvanje primarijusa dobio je 1989. godine.

Bio je član velikog broja stručnih udruženja. Predsednik i osnivač Demokratske stranke u Kruševcu.

U jednom mandatu obavljao funkciju predsednika Skupštine opštine Kruševac.

Slava: Sv. Arhanđel Mihajlo

Broj domova: G. Koševi 8, Trstenik 1, Kruševac 4, Kukljin 1, Vukovar 1, Ilok 1, Beograd 1, Niš 2, Rudenice 3, Tržac 1

 

RADOJKOVIĆI – Nije poznato odakle se doselio predak Radojkovića. Može biti i da su starosedeoci.

Godine 1837. pominje se Todorov Jakov, sa sinom Radojkom. Po Todoru neko vreme prezivali se Todorovići, a kasnije Radojkovići (po Radojku).

Potomci Todorovi žive u Bresnom Polju, a Markovi u Mačkovcu.

Slava: Sv. Aranđel

Broj domova: Globoder 4, Bresno Polje 3, Trstenik 1, Mačkovac 2.

 

RACIĆI, MILIĆEVIĆI, MARINKOVIĆI – Racići su u Globoder doseljeni iz Gornjeg Stupnja. Doselio se Stevan. On je sin Radivojev, ali Radivoje nije evidentiran da se doselio u Globoder. Steva se pojavljuje sa prezimenom Radivojević, Stupljanin i Racić.

Kod Milićevih potomaka pojavljuju se prezimena Racić i Milićević. Minini su Milićevići, a Mijajlovi Milićevići i Racići (Radoš). Marinkovi potomci su Marinkovići, ali Dragiša i Racić.

Ilijini su na početku Ilići pa Milutinovići, a kasnije svi su Racići.

Kod Ignjata su Trnavci, pa Šaranović (Momčilo). Od Mijata i Nevene su Veljkovići (Milić). Kod Petra su na mirazu Ilići, a kod Radoša Jovanovići.

Slava: Đurđev dan

Broj domova: Globoder 9, Trstenik 4, Kragujevac 2, 5eograd 1, Obrenovac 1, Čitluk 1

 

RADOSAVLJEVIĆI – Potomci ne znaju odakle su im došli preci. Prezime su uzeli po prvo doseljenom Radosavu.

Prezivali se Nikolići. Radosav je zabeležen kao Gletak, a Mihajlo kao Gletaković.

Mihajlov Jevtimije bio je pop u Vrbnici.

Milenov Đorđe usinio je pastorka Nikolu.

Božidarev Radisav doveo je na miraz Miljka Vučića iz Omašnice.

Božidarov sin Stanojlo otišao je na miraz u domaćinstvo Milana Todosijevića i ćerke mu Zdravke.

Dobričina oba sina, Predrag i Nenad su sveštenici.

Slava: Sv. Jovan

Broj domova: Globoder 4, Trstenik 1, Zemun Polje 1, Beograd 1, Tobolac 1

 

RADOVANOVIĆI – Radovanovići su u Globoder došli iz Paljevštice. U Paljevšticu su došli iz Donje Rženice, u Crnoj Gori. Bili su sa prezimenima Popovići i Popadići.

Preci su sa Popadićima iz Gornjih Koševa, ista im je slava, samo što su Popadići odustali da slave Sv. Minu. Radovanovići su poreklom Kulize.

Prvi se pominje Radovan (r. 1803.) i sin mu Đorđe.

Đorđev sin, pod imenom Đorđević Trifun, umro je od rana zadobijenih u ratu 1879. godine (Srpsko-turski rat).

Slava: Sv. Mina i Sv. Arhanđel

Broj domova: Globoder 2

 

RŽANIČANI – Došli iz Rženice (Župa). Potiču iz Donje Rženice u Crnoj Gori. Prvi se pojavljuje Grujica Jakovljević. Da li mu je to ime oca ili staro prezime ne može se tvrditi, ali najbliže je da je otac Jakov jer su im stara prezimena Nikolići i Popadići. Nije se moglo utvrditi da li je Vukoje Grujičin sin ili unuk, verovatnije da je sin.

Slava: Sv. Arhangel Mihajlo i Gavrilo

Broj domova: Globoder 3, Soko Banja 1, Kruševac 4. Trstenik 1, Zagreb 1, Francuska 1, SAD 1

 

RADOVIĆI – U Globoder su došli iz Kamenjače na imanje Zorke, ćerke Kolundžić Jevrema. Radovići su iz mesta Lušca (Cr. Gora). Bili Radulovići i Milutinovići po Milutinu.

Domaćinstvo Tome Radovića počelo je prvo u Globoderu da se bavi gajenjem povrća na veliki površinama, to je nastavilo vrlo uspešno.

Slava: Petkovica

Broj domova: Globoder 1, najviše ih ima u Kamenjači, Ribniku i Počekovini

 

RAČIĆI – Račići imaju poreklo u Polimlju (Crna Gora). Prvi se pominje Jovan (1834. godine).

Đurđe je umro 1849. godine i Đorđe 1853. godine, a šta su Jovanu nije se moglo utvrditi.

Slava: Sv. Ana

Broj domova: Globoder 7, Trstenik 1, Poljska 1

 

RISTIĆI – Svetozar Zola došao iz Stopanje na imanje Ikodina Stojkovića. U Stopanju i Bresno Polje došli su iz Ristovca u Makedoniji.

Dragoslavljev sin Rade uzeo je prezime majke Ćatić.

Slava: Gmitrov dan i Lazareva subota

Broj domova: Globoder 2, Čitluk 2, Kruševac 1

 

STOJKOVIĆI – Današnjim Stojkovićima je nepoznato odakle se predak doselio. Prvi predak, koji je zapisan, je Stevan.

Milovan je otišao na miraz u Stopanju.

U domaćinstvo Ikodina došao je na miraz Svetozar Ristić. Na imanje Jevtimijevo došao je Vlada Maričić, sada domaćinstvo Krstojevića. Čedomir nije imao dece pa je prihvatio bratanicu Rajku i kod nje na miraz došao Miodrag Vračaričić.

Čedomir i Slavko bili su kovači.

Slava: Lazareva subota

Broj domova: Globoder 2, Trstenik 1, Stopanja 1 i Kruševac 1

 

STAJIĆI – Došli iz Krive Reke (Kopaonik).

Prvi se u spisima pominje Miljko Nedeljkov. Dimitrije je usinio Živadina.

Slava: Đurđev dan i Sv. Alimpije Stolpnik

Broj domova: Globoder 3, Trstenik 1, Mačkovac 1, Stopanja 1

 

STANKOVIĆI – Nije poznato da su doseljeni. Najverovatnije su starosedelačka familija. Od njih su i Milenkovići (po Milenku Stevanovom).

Prvi se pojavljuje Stevan, Marko, Miljko

Slava: Sv. Nikola

Broj domova: Globoder 4, Stopanja 1, Futog kod N. Sada 1

 

TRNAVCI – Doselio se predak Stevan Đurđev iz Gornje Trnave brdo Čumići, od Kragujevca prema Topoli.

Milorad je bio učesnik – delegat na Sretenskoj skupštini. Kažu potomci da je Miloje bio obor knez, dostavio Kruševcu Turski ferman o pripajanju Kruševca, odnosno svih šest nahija Srbiji

Milenku su pomrli: žena, sin Obren i Todor, pa se on ženi ponovo i usinjuje pastorka Miladina Gajića iz Kukljina.

Nikola Stojanov iz Prvog svetskog rata izlazi sa činom kapetana. Dugo je. između dva rata, bio predsednik Opštine u Globoderu. Tada je napravljena škola, podignute tri ćuprije na potocima. formirao je društvo “Soko”.

Slava: Lazareva subota i Đurđev dan, potomci Miladinovi (Grujići) Sv. Jovan

Broj domova: Globoder 11, Kruševac 5, Ribnik 1, Beograd 1, Šabac 1, Vr. Banja 1

 

TODOSIJEVIĆI – Todosijevići su prihvatili prezime od imena rodonačelnika familije Todosija. Njegov otac je Milovan Mina Ivanović iz Stupnja. Iz Crne Gore (Pljevlje) doselio se Ivan u Stupanj (Ivanovići). Todosije je imao više braća. Jedan od njih vraćao se iz crkve u Velikoj Vrbnici. Sretne ga Turčin i proceni da ga nije ponizno pozdravio, potera konja na njega i pokuša da mu odseče glavu. On podiže štap, sablja udari o štap… on svuče Turčina s’konja i ubije ga. Ivanovići (braća) sklone se u Poljane. Turska potera ubije dva brata, a Todosije prebegne preko Morave u Komorane. Kasnije se vrati u Globodere, sačini sklonište – zemunicu u brdu pored potoka. Todosije se oženio sa Sinđom, ćerkom Vučka Mutavdžića iz Tobolca, predsednikom Suda kruševačke nahije. Majstori sa strane napravili su mu najlepšu kuću u selu. Istu su domaćinstvo Tome Radovića porušilo osamdesetih godina prošlog veka.

Todosijev sin Vujica biran je pet puta za narodnog poslani- ka. Učesnik je u Timočkoj buni. Po ugušenju Timočke bune prebegao je u Lukovo (Kopaonik) i tamo se skrivao sve do pomilovanja. Vujičin brat Radojica bio je dobar domaćin, ali je rano umro, a njegov sin Vučić prodao je mnogo zemlje. Članovi domaćinstva Todosijevića obavljali su 10 zanata. (pojedinci i više zanata).

Slava: Sv. Alempije Stolpnik, a sin Radojičin Milija i Sv. Đorđa (miraz) i Stolpnika

Broj domova: Globoder 8, Trstenik 4, Beograd 2, Stopanja 1. Kragujevac 1

 

TOMIĆI – Doseljeni iz Crnišave. Došao je Toma Živković. Mateja-Mata Tomić bio je narodni poslanik posle 1883. godine, zamenio Vujicu Todosijevića. Pripadao je Liberarnoj stranci. Bio je član udruženja “Sv. Sava”. Inače, bio je ugledni trgovac. Biran je i za predsednika Opštine globoderske.

Radojka Tomić – Živković je najpoznatija iz ove familije. Njeni sinovi i unučad nastavljaju da se bave muzikom

Slava: Đurđic i Đurđevdan

Broj domova: Globoder 4, Beograd 2, Kruševac 1, Zaječar 1, Podunavci 1

 

TODOSIJEVIĆI – Prvi se pojavljuje Todosije i stoji u popisu 1863. godine da Milica Todosijeva stara 105 godina i sinovi su Milisav. Aleksa i Živko. Aleksa je otišao na miraz. U popisu 1863. godine vidi se da je samo Živko bio pismen od popisivača. Milisav je bio trgovac i od nje veoma se obogatio. Mileta i Budiir (sin) uzeli prezime Šaranović.

Slava: Sv. Jovan, a Aleksini i Sv. Simeona (mir.)

Broj domova: Globoder 9, Šabac 1, Trnavci 1, Inđija 1

 

LAZAREVIĆI, LAZOVIĆI – Došli iz Bratića u Gornju Crnišavu.

Obrad je otišao na miraz u domaćinstvo Gaje Pantića i bratanice mu Drage.

Miodragov sin Milan otišao je na miraz u Globoder, u domaćinstvo Todosijević Dobrivoja. Milan ima registrovanu radnju.

Obavlja sve staklorezačke poslove, kao i proizvodnju stolarije od aluminijuma. Od zapošljenih ima pet članova porodice i četiri radnika sa strane. Ima radnje u Stopanji, Kruševcu i Trsteniku.

Živko Radosavljev rabadžisao je, vozio kamen iz Dublja i Popine i preuzimao trgovačku robu iz Beograda, Zrenjanina, Bora, Kosova, Makedonije. Imao je i vršalicu. Veselin je došao u kuću Jelice Lapčević i ćerke mu Milosije.

Slava: Sv. Nikola.

Broj domova: G. Crnišava 3, Trstenik 2, Globoder 1

 

ĆATIĆI – Ćatići se doselili iz Riđevštice. Ova familija poreklom su Kuči – Marinići. Doselili se u Pavlicu, pa iz Pavlice u Riđevšticu. Preci su išli sa Arsenijem Čarnojevićem, ali su se vratili u Riđevšticu. Odatle, od Gmitra, su više familija. To je dato u familiji Atanaskovića u Riđevštici. Gmitar rođen pre Prvog srpskog ustanka verovatno je unuk ili praunuk Gmitru koji se doselio u Riđevšticu.

U Globoderu prvi se pojavljuju Nikola i Gmitar.

Slava: Sv. Nikola

Broj domova: Globoder 13, Beograd 1, Kruševac 2, Paraćin 1, Negotin 1, Kanada 1, Pula 1

 

ĆALIĆI – Doseljeni u Globodere, zaseok Gornji Koševi. Preci su živeli u Crnoj Gori, a u Župu se doselio Gavrilo sa tri sina: Ćosa, Ćala i Mina. Po Ćali su Ćalići. U Globoder se doselio Radomir i Sava.

Slava: Sv. Aranđeo

Broj domova: Globoder 4, Beograd 1, Kapidžija 1, Australija 1

 

ŠLJIVIĆI – Šljivići su doseljeni iz Bijelog Polja (Cr. Gora). Prvi se pojavljuju Petar, Đorđe i Stevan.

Slava: Sv. Mina, a po Borićima Sv. Aranđeo

Broj domova: Globoder 20, Beograd 1, Kruševac 2, Vrnjačka Banja 2, Trstenik 3, Kraljevo 1, Pepeljevac 1, Golubovac 4, Štulac 1, Engleska 1, Počekovina 1.

 

ŠARANOVIĆI – Doseljeni iz Crne Gore, mesto Šarani, poreklom Kuči. Potomci kažu da su Belopavlovići. U Globoder se doselili pod prezimenom Blagojević. Potomci kažu da su se doselili Nikola i Veličko 1793. godine. Šaranovići su Kuči, potiču od Josipa (Milenko, Jovan i Veličko) po njemu su bili Josipovići. Veličkovi sinovi (Jovan, Vučić i Ivan) jedno vreme prezivali se Veličkovići. Nikolini sinovi su Nedeljko i Milenko i Milak. Milak ima potomstvo od unuka Tome, a dalje nisu mogli biti identifikovani.

Todosijev Stevan i Milenkov Dimitrije poginuli su u Srpsko-turskom ratu 1877/78. godine.

Slava: Sv. Simeon i Sv. Alempije Stolpnik

Broj domova: Globoder 20, Beograd 1, Kruševac 1, Bela Voda 1

 

IZVOR: „GLOBODER“- dopunjeno izdanje – Momčilo R. Todosijević, Beograd 2012. godine. Priredio saradnik portala „Poreklo“ Miloš Stojadinović

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Mića todosijević

    Nisam našao značenje naziva mesta Globoder

  2. Boban Šaranović

    A šta je sa Šaranovićima iz Stopanje
    Dušan Šaranović je imao dva sina Mišu i Milovana a ja sam sin Milovanov i živim u Žarkovu_Beograd i imam sina Dušana
    Baš me zanima da znam
    Inače deda Dušan je imao brata Vojina u starom Trsteniku koji je imao dva sina Dobrivoja i Milana
    Dobrivoje ima sina Vladu i on je u Beogradu a Milan ima sina Zorana i on živi u Starom Trsteniku
    Pozdrav

  3. Rafe Stanko ic

    Dragi moji, moja saznanja kazu da su se Stankovici doselili iz Budilovine. Godine 1996. Upoznao sam coveka iz Aleksandrovca Stpjana Stankovica. Bio jr dipl mas inzenjer, vrlo uspesan gen dir Armature PPT Aleksandrovac. Upoznali smo se u pred Merima. Neverovatno je licio na mog strica Dragoslava Stankovica koji je bio direktor OS u Tibniku odn Pocekovini i direktor u yugop Zupa. On mi je svedocio da je iz Budilovine a moj deda stric Ljubisav Stankovic mi je kazivao da je cuo za pretka Milovana Stankovica koga je otac doveo u Globoder iz Budilovine. Moj bata Stojan je nedavno umro a ja nisam ispunio obrcanje da sa njim idem u Budilovinu. Ja sam Tade Stankovic, dipl. Novinar
    Dopisnike iz Rasinskpg okruga vec 16 godina. Urodjen sam 23.23
    1961. U Globoderu. U penziji sam od okt 2013. Ali sam nastavio posap dopisnika Politike po ugpvoru o autorskom delu. ZIvim u Kruseccu kao i sin Marko sa svojpm porodicom, ali razmisljam da se vratom u ocevi kucu u Globoderu. Tu i sada imam kucne ljubomce
    Dolazim bat pet puta nedeljno da hranim kuce i mace a nekolikp dana moj brat Dragaj Stankovic.