Poreklo prezimena, selo Sitarice (Valjevo)

9. jul 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Sitarice, grad Valjevo. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Sitarice su na istočnoj strani od stava Suvodanjske i Stanijine Reka. Seoske su kuće iznad reka, po plećima brda Čolinog Ostenjaka i po uvalama između brda Glavice i Tare. Zemljište je brdovito i neravno, veća brda su: Tara, Osoje i Glavica do Sovča, Kunica i Rovni; Kik do Suvodanja, Orlovac i Drač do Bobove.

Izvora je u selu mnogo. Glani su seoski izvori pod Osojem i Kikom i staču se u potok Stakovac, koji ne presušuje i pada u Obnicu. Drugi su izvori pod Orlovcem i grade potok Jelav. Treći je glavni izvor Tara, po kome je poznat i potok i ceo kraj sela pod tim imenom i uliva se u Jablanicu.

Zemlje i šume.

Sitaričke su zemlje kao i poćutske od crne smolnnice, vrlo rodne, osobito navodnjene i dobre za livade i oranice. Ovakve su zemlje u sredini sela niz potok Stakovac, dokle svuda po selu su druge zemlje. Po Tari, kuda su izbili porfiriti, su peskuše, suve posne i nisu za useve. Po brdima i do Bobove samo su vrtače sa kamenim stranama, te su isuviše nepodesne za obrađivanje.

Šume su seoske na istočnoj strani sela do Jablanice, gde su poveći delovi sela pošumljeni. Tara je seoska zajednica a drugih zajednica u selu nema.

Tip sela.

Sitarice su u slivu dveju reka Jablanice i Obnice, i podesne za dve samostalne grupe, gotovo dva zasebna naselja. Prvi deo sela nad Obnicom zove se Hercegovački Kraj, a drugi nad Jablanicom zove se Tara. Džemati su udaljeni jedan od drugog 600 metara, dok su kuće na rastojanju od 20 do 100 metara.

U Hercegovačkom Kraju su: Ivkovići, Mićići, Mijailovići i Stanojevići. Ove su kuće pod Čolinim Ostenjakom, u vrhu potoka Jelava.

U Tari su: Stanići, Mijatovići, Rakići, Hadžići, Jakovljevići, Milosavljevići i Jovići.

Na Stavama, na dnu sela, na Obnici ima jedna kuća Simića.

Poveće zadruge u selu su Stanića od 36 čeljadi i Hadžića sa 30 čeljadi.

Podaci o selu.

Sitarice su prema haračkim tefterima iz 1818. godine imali 12 domova sa 19 por. i 47 haračkih ličnosti.

Prema popisu:

-1866. godine – 20 domova i 235 stanovnika.

-1874. godine – 26 domova i 241 stanovnika.

-1890. godine – 27 domova i 296 stanovnika.

-1895. godine – 33 doma i 298 stanovnika.

-1900. godine – 35 domova i 293 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva je od 1866. godine 1,24 a procentni 0,51%.

Ime selu.

Sitarice je staro ime, priča se da su nekada stanovnici ovog sela umeli praviti sita pa su oni prvo po tome nazvani sitari, a po njima i selo Sitarice.

Imena krajeva su: Hercegovački po mestu iz koga su doseljeni a Tara po mestu naseljenja oko izvora, potoka i šume Tare.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Staro selo je u Tari, a tu su i danas najstarije seoske porodice.

-Stanići i Mijatovići: Stare porodice, koje su osnovale selo, jesu Stanići, kojih je vrlo malo u selu, već su se mnoge porodice iselile u Tamnavu, gde ih ima u poviše sela, njih je dve kuće (Mijatovića i Stanića), slave Stevanjdan.

-Rakići, Jakovljevići (Jovići i Milosavljevići): Druga vrlo stara porodica, doseljena u prvoj polovini 18. veka za vreme austrijske okupacije, jeste Rakića i Jakovljevići (od kojih su potomci Jovići i Milosavljevići), doseljena iz Uzovnice u Azbukovici, ima ih 11 kuća i slave Aranđelovdan.

-Hercegovci-Džuveri (njihovi potomci su Ivkovići, Mićići, Mijailovići i Stanojevići): Doseljeni su uz Kočinu Krajinu iz Bobove u Polimlju; njih je 11 kuća, slave Lazarevdan.

-Hadžići su de doselili u vreme Kočine Krajine iz Petrca u Azbukovici, njih je 10 kuća i slave Đurđic.

-Simići su skorašnji doseljenici iz Bobove, bave se opančarskim zanatom, slave Nikoljdan.

U Sitaricama je 35 kuća od 5 porodica.

 

Zanimanje stanovništva.

Sitaričani se zanimaju svima privrednim zanimanjima, kojima i drugi seljaci iz susednih oblasti. Glavna su zanimanja zemljoradnja i stočarstvo. Odaju se izučavanju zanata i rade po selu i izvan njega. Zbog rđavog zemljišta i njegovog lošeg rasporeda mnoge se porodice skoro svake godine iseljavaju u ravnija sela, dokle i svaki uviđavniji seljak mušku decu otuđuje, šaljući ih na zanate, u službu ili trgovinu, pa tako i oni odlaze iz sela.

Pojedinosti o selu.

Sitarice su sastavni deo Suvodanjske opštine u Srezu podgorskom. Sudnica i škola su na Stavama a crkva u Gračanici. Groblje je zajedničko i iznad izvora Tare.

Selo nema zajedničke preslave.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Koreni

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. KOSTADIN DŽUVER

    Želeo bih da dam par informacija o porodici Džuver.
    .U tekstu sam pročitao da su se doselili iz mesta Bobova u polimlju . Ta informacija nije precizna.
    Svi ovi Džuveri koji su se doselili u Srbiju , kao što mogu da vidim oklina Valjeva su poreklom iz mesta Ograđenica. Ovo selo se nalazi na kanjonu reke Tare , nadmorska visina prosečno oko 1400m. To je visoravan okružena kanjonom reke Tare , kanjonom rečice Draga i planinom Obzir.Inače spomenuto selo Bobovo (ovo je pravi naziv) je susedno selo i nekada je to selo bilo središte tog celog kraja. Mislim da je Bobovo imalo status opštine , ali to nisam siguran , pa ovu informaciju primite sa rezervom
    Trenutno na ovoj lokaciji ima ima svega 5 kuća sa stalnim boravkom, i to su uglavnom stariji ljudi.Mladi su napustili selo i žive u gradovima (Podgorica, Beograd ,Gornji Milanovac, Novi Sad Kula , Vrbas itd). Ako neko želi više informacija o mestu odakle su potekli Džuveri može mi se obratiti na tel +381 63 431 192. Posedujem interesantne slike ovog mesta sa autentičnim kućama , pa ako postoji mogućnos rado bih ih podelio sa svima koga to interesuje.
    Svi Džuveri slave Lazarevu subotu.
    Džuver Kostadin