Poreklo prezimena, selo Lalinci (Ljig)

22. maj 2013.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela opštine Ljig, Lalinci. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Lalinci leže niže od Boljkovca, u dolini Boljkovačke reke, zvane ovde Lalinačkom. Rečna je dolina ovde dosta proširena i naziva se Lalinačkim Poljem. Sa leve strane spuštaju se u ovo polje strane i kose od Repinog Brda, Mekota i ogranci Prostruge. Sa desne strane je Lalinačko Polje zatvoreno razvođem između Lalinačke Reke i Brezovice, na kome su bregovi: Kalemi, Vesića Kičer i Boblija. Seoske su kuće rasturene po kosama, iznad dubodolina i veoma su skrivene.

Izvori.

Najglavniji su izvori: Antonijeva Česma, Lazina Voda, oba pri vrhu Lalinačke Planine; čine potok Slanac, dalje Janina Voda u Dubravi, Vodica i drugi.

Zemlje i šume.

Zemlja za obrađivanje manjim je delom između kuća, a većim u Lalinačkom Polju. Dobre je rodnosti; nešto bolja no u Boljkovcima. Najveće su njive na Repinom Brdu.

Šume su: Lalinačka Planina i Osoje, gde preovlađuje bukovina. Obe su seoske zajednice. Od sredine sela su daleko pola časa hoda.

Do skora je bilo poviše trla, danas ih je samo tri, na potesu.

Tip sela.

Selo je razbijenog, starovlaškog tipa. Uza selo je zaselak Dubrava, na ograncima Prostruge.

U selu ima 56 kuća, od kojih su u selu 44 a u Dubravi 12.

Ime selu.

U narodu ne postoji nikakvo tumačenje o imanu sela.

 

Poreklo stanovništva.

Od devet familija u selu za pet se tvrdi da su starinci a četiri su doseljeničke. Od 56 kuća u selu su 23 starinačke.

U Lalincima su:

-Vesići, doseljeni pre 120 godina iz Starog Vlaha, slave Stevanjdan.

-Dućkalovići (Miloševići, Đorđevići, Ivankovići, Savkovići), doseljeni pre 80 godina iz Gornjeg Branetića (Srez takovski), slave Đurđevdan.

-Ilići, doseljeni pre 40 godina iz Gornjih Banjana, slave Stevanjdan.

-Dobričići, davno odnekuda doseljeni, ne kaže se šta slave.

-Petkovići su starinci, slave Đurđic.

U Dubravi su:

-Savići (Dmitrovići, Đurovići, Kovačevići), starinci, slave Đurđic.

-Arsovići (Dostanići, Miloševići), starinci, slave Đurđic.

-Terzići, starinci, slave Đurđevdan.

-Nikolići (Nidžići), starinci, slave Đurđevdan.

 

Seoska je zavetina Bela Subota.

 

IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Koreni

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Olivera Dimitrijević

    Od Dućkalovića koji su doselili iz Gornjeg Branetića nastali su i Rožnjevići koji se posle jedne ili dve generacije gube kao prezime.Od njih je grana Miloševića postala.Napominjem da imam samo za Miloševiće podatke.Imala sam potrebu da dodam i to,čukundeda po ocu mi je rođen u Rožnjevićima.I dan danas nas zovu Rožnje a ponegde i Duće po prezimenu iz starina Dućkalovići.

  2. Milica

    A sta je sa Petrovicima? Oni imalu maleni deo sela koji se ne pominje? I Janina voda nije u Dubravi nego na Kosuti…Ako cemo vec o tome… valjda znam odakle pijem vodu 🙂 Petrovici slave Djurdjevdan,cisto da dodam… 🙂