Poreklo stanovništva sela Kljen kod Nevesinja. Prema studiji “HERCEGOVINA“, autora Jevta Dedijera, objavljenoj 1909. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
Na visokoj zaravni između Dabarskog i Nevesinjskog Polja, 200-300 metara nad Nevesinjskim Poljem, sa pogledom otvorenim prema sjeveru. Snijeg pada po sjeveru obično o Miholju dne, a topi se oko Vaskrsenija.
Seljaci većim dijelom otkupljeni, drže aginske (Šarića i Bajramovića) i prioračke zemlje. Kmetovi i priorači plaćaju trećinu. Stoka izlazi oko Trojičina dne, a vraća se oko Miholja dne.
Selo se dijeli na Kljen i Udbinu. U Kljenu kuće jako razbijene, većinom tri do četiri stotine metara. U Udbini zbijene u jednu hrpu pod Vardom. Ime Udbina potiče od nekakvih Turaka Udbinjana.
Kod sela ima Crkvina sa nekoliko stećaka zatim ima staro muslomansko, pravoslavno i cigansko groblje.
Najstarija poznata porodica su muslimani Šabovići nepoznata porijekla i pop Sava Tamindžić, koji je umro od kuge u pećini Magupici, a njegov sin odseli u Bežđeđe.
- Od današnjih porodica najstariji su ROMOVIĆI. Starinom su iza Slapa u Grahovu od bratstva Kovačevića. Nikad ih nije bilo više od dvije kuće. Slave Đurđevdan, prislužuju Sv. Matiju.
- GAĆINOVIĆI su doselili iz Meke Grude, a starinom su iz Boke. Zvali se Sikimići. Slave Đurđevdan.
- BOŠNJACI su se doselili iz Bileće (prije 60 godina) na čitluk. Slave Aranđelovdan, prisluživali su Miholjdan pa su napustili.
- SAVIĆI su Milovići iz Dabra, došli su prije 45 godina. Slave Lazarevdan.
- PAŠAJLIĆI su porijeklom iz Graova od brastva Bulajića, prije 70 godina došli su u Lukavac, a u Kljen ima više od 50 godina. Slave Nikoljdan, prislužuju neki Cvijeti, neki Sv. Savu. Svi su prisluživali Sv. Savu pa kad su se izdijelili uzeli su neki Cvijeti. Ovi poslednji zbog toga sve ide unazad, gotovo su samrli.
- RADOVANOVIĆI su iz Petrovića (Banjani), došli na Davidoviće, a s Davidovića prije 40 godina u Kljen. Slave Đurđevdan, prislužuju Đurđic.
- ĆALI su starinom Kovačevići iz Grahova, u Kljen doselili prije šeset godina. Slave Đurđevdan, prislužuju Matijevdan.
IZVOR: “HERCEGOVINA“, Jevto Dedijer, SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK – Knjiga dvanaesta, NASELJA SRPSKIH ZEMALJA, Knjiga VI, Beograd, 1909. Priredio saradnik portala Poreklo Aleksandar Marinković
Komentari (0)