Poreklo prezimena Tolić (Mionica)

13. maj 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Tolići (sada Tolić), opština Mionica. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj sela.

Tolići su na južnoj strani Mionice. Seoske su kuće po bregovima i kosanjicama, koje se sa južne strane sela dosta strmo spuštaju dolini reke Lepenice. Zemljište je od sekundarnog krečnjaka sa vrtačama po plećima bregova i kosanjica i razriveno mnogim potocima, čije su doline uske, strme i kamenitog dna. Glavnija su uzvišenja na južnoj i istočnoj strani, te je selo nagnuto na severo-zapadnu stranu. Na južnoj strani diže se ključanska Carina, a njen krajnji vis zove se Debeli Cer, dokle istočna uzvišica naziva se Gajevi.

Izvori su u dolinama od dva potoka, dosta jaki, ima ih mnogo i presušuju. Jači izvori su: Jazarevića Bunar, Točak, po kome se i jedan potok zove, Stublina i Izvorac u dolini Dubokog Potoka, koji ide povrh Mionice i pada u Lepenicu. Potoci presušuju, te se narod služi i barskom vodom, kao i bunarskom, koji se kopaju u dolinama potoka i jaruga.

Zemlje i šume.

Zemlje su oko kuća, po plećima i padinama pojedinih bregova i kosanjica, krečuše, suve, plitkog dna i kad se đubre mogu da rađaju. Oko potoka i do Ključa ima malo livada i pašnjaka i boljih zemalja za sejanje kukuruza.

Istočni kraj sela vezan je za paštrićske, ribničke i briježđanske šume i tu je znatan deo pošumljen i smatra se kao seoska svojina. Šuma po selu je isečenai nema je, a sva okolina oko Debelog Cera tako isto ogoljena je, te se može uzeti da ovo nekad pravo šumsko selo nema dovoljno šume za svu domaću potrebu. I seoski Gajevi su pola uništeni, te selo nema ni tu šume, kao susedno Briježđe. Osim zajednice u gajevima, u selu nema nikakvih drugih zajednica.

Tip sela.

Tolići su selo razbijenog tipa. Kuće su zbijene u manje grupe, koje su udaljene jedna od druge 50 do 200 metara. Grupe nemaju svojih zasebnih imena, ali se nazivaju po imenima porodica.

U Tolićima su Milići, Đurići, Jazarevići, Erići (Radovanovići), Kačarevići, Nikolići, Sretenovići, Gošnići, Jovanovići, Markovići, Neškovići, Trifunovići, Đokovići, Lučići, Vasilijevići, Rafajilovići, Stojići, Jovanovići, Jankovići, Miloševići i Novakovići, pored 22 ciganske kuće u sredini sela.

U selu nema zadruga, a nije ih skoro ni bilo.

Podaci o selu.

 

-Tolići su prema haračkim tefterima iz 1818. godine imali 32 doma sa 37 porodica i 84 haračke ličnosti.

Prema popisu:

-1866. godine – 37 domova i 240 stanovnika.

-1874. godine – 47 domova i 305 stanovnika.

-1884. godine – 46 domova i 328 stanovnika.

-1890. godine – 57 domova i 367 stanovnika.

-1895. godine – 55 domova i 408 stanovnika.

-1900. godine – 70 domova i 441 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 6,36 a procentni 1,96%.

Ime selu.

Ime selu je porodično prezime najstarije porodice ovog sela. Ta najstarija porodica u selu zvala se Tolići, pa se nazvalo i selo tim imenom, koje se u novije doba izgovara kao Tolić.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Po pričanju starijih ljudi iz sela i okoline Tolići se imaju smatrati kao zaselak sela Ključa, s kojim su uvek u geografskoj i političkoj zajednici. Selo je osnovala porodica Tolić u početku 18. veka doseljena iz Nikšićke Župe. Ova porodica je po pričanju bila vrlo jaka i razdeljena još na pet kuća, koje su naseljene u sredini sela, oko izvora i potoka Točka, gde je i glavna masa ove porodice i danas. Odavde su se mnoge porodice iselile izvan oblasti, mnoge su zamrle, što i danas biva, a mnoge su se rasturile i na druge strane u selu.

-Tolići kao prezime danas ne postoji, mada ih u selu u velikom broju a smatraju se kao članovi-potomci ove porodice, to su:

-Jazarevići, nazvani po nekom pretku, koji je ličio na jazavca.

-Kačarevići, nazvani po tome, što je oduvek iz ove porodice ima po jedan kačer.

-Nikolići, Sretenovići, Gošnići (nazvani po prababi Gošni), Jovanovići, Neškovići, Trifunovići, Vasilijevići i Rafajilovići, ima ih 35 kuća i svi slave Lučindan.

-Đurići, Jovanovići (Jankovići-Sretenovići), druga vrlo stara porodica, doseljeni kad i Tolići iz Donjeg Kolašina u Staroj Srbiji zbog hajdučije. Od Jovanovića su nastali i Jankovići, čiji se ded prizetio u Sretenoviće te slave dva slave, Lučindan i Nikoljdan, dokle Đurići slave samo Nikoljdan.

-Milići i Stojići, takođe stara porodica čiji se predak doselio sa Tolićima iz Nikšićkih Rudina, slave Đurđevdan.

-Erići (Radovanovići), predak im se doselio u Kočinoj Krajini iz Kremana u Starom Vlahu, slave Đurđic.

-Đokovići, predak se doselio posle Kočine Krajine a pre Prvog ustanka iz sela Krive Rijeke u Starom Vlahu, slave Đurđevdan.

Noviji doseljenici, posle 1840. godine:

-Lučići iz Bukovca u ovoj oblasti, došao ženi na imanje, slave Lučindan.

-Erić je došao iz Ključa, od Atića, prizetio se u Eriće, primio njihovo prezime, slave Nikoljdan.

-Jazarević od Stojića iz sela primio prezime porodice u koju se prizetio, slavi Đurđevdan i Lučindan.

-Markovići, predak došao iz Kosatice u Polimlju, prizetio se u Jovanoviće od Tolića, slave Lučindan.

-Miloševići, predak došao iz Ocrkavlja u Polimlju, prizetio se u Đuriće, slave Lučindan i Nikoljdan.

-Novakovići, predak se doselio iz Zvezda u Polimlju, došao kao sluga, slave Nikoljdan.

-Sretenovići, predak došao iz Ključa, opet od Atića, prizetiio se u Sretenoviće i primio njihovo prezime, slave Nikoljdan.

U Tolićima je 58 kuća od 11 porodica.

 

Zanimanje stanovništva.

Toličani se zanimaju svima privrednim radovima, kojima i susedni seljaci ove oblasti. Zemlje su kamenite i nerodne, te silaze u dolinu Ribnice ili Lepenice i tamo uzimaju pod zakup ili napolicu tuđe zemlje i zasejavaju i time dobijaju potrebne životne namirnice. Stoke posve malo drže, a tako isto i voće teško podižu, pa to čini da je ovo selo najsiromašnije u oblasti. Toličani se rado odaju izučavanju zanata, naučene zanate rade po okolnim selima pa se i iseljavaju u druga mesta.

Pojedinosti o selu.

Tolići su sastavni deo Mioničke opštine u Srezu kolubarskom. Sudnica i crkva su u Mionici a škola u Ribnici. Groblje je u sredini sela, blizu ciganskih kuća. Selo nema zajedničke preslave.

Cigani.

U Tolićima od pre 60 godina postoji u sredini sela cigansko naselje, koje ima 17 stalnih i 5 privremenih kuća. Cigani su podigli kuće na seoskoj utrini, koja im je ustupljena u vlastitu svojinu, mnoga su imanja po selu zakupili i na njima podigli vrtove, voćnjake i stalne kuće; vere su pravoslavne, zanimaju se kovačkim zanatom, trgovinom konjima, zemljoradnjom i nadničenjem po okolini; govore srpski i vlaški, a imućniji se nose kao i seljaci u okolini.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.