Poreklo stanovništva sela Maljević, opština Mionica. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
-Maljević je na levoj obali reke Toplice, po vrhu Vrtiglava, a po dnu Komanica. Zemljište je neravno i sastavljeno iz tercijalnih glinaca i mergle. Najznatnija uzvišenja su: Bobija do Vrtiglava i Ploča u sredini sela.
Izvora ima dosta: Najglavniji izvor je Glednić, od koga postaje potok i pada u Toplicu. Od Bobije polaze dve doline: Ivić i Ivanovac i u kojima ima po jedan izvor istog imena, i oba se spuštaju potoku Gledniću. Pokraj sela sa severne strane je Toplica, a sa istočne potok maševac, koji dolazi iz Komanica.
Zemlje i šume.
-Maljevačke zemlje su crna smonica i podesne za oranicu i kosanicu. Na ovoj zemlji uspevaju sve vrste žita, a ovde su i najbolje livade. Po brdu dobro uspevaju strmna žita, voća i vinogradi.
Šuma je u južnom delu sela, ima je dosta i sva je od lisnatog drveta. U selu nema nikakvih zajednica.
Tip sela.
-Maljević je selo razbijenog tipa. Sve su seoske kuće raspoređene u dva džemata pri izvoru Glednića ili po dnu njega, i oko Maševca. Prvi se zove Gledničani, a drugi Potočari. I u jednom i u drugom džematu kuće nisu ublizu, već su na rastojanju 30-80 metara, a krajevi vezani su jedan za drugi.
U Gledničanima su: Pavlovići, Markovići, Grbići, Gavrilovići, Mitrovići, Ivanovići, Živanovići, Mirkovići, Nikolići, Radojčići, Đorđevići, Ivkovići, Ostojići i Lazići.
U Potočarima su: Srećkovići, Ninkovići, Ilići, Paunovići, Andrići, Tanasijevići, Zekići, matići i Tufegdžići.
U Maljeviću su jače zadruge: Mirkovića, Grbića i Pavlovića, ostalo su većinom inokosne kuće.
Podaci o selu.
-Maljević je prema spisku sela valjevske eparhije iu 1735. godine imao 8 domova. Prema haračkim tefterima iz 1818. godine u selu je bilo 20 domova sa 22 porodice i 46 haračkih lica.
Po popisu:
-1866. godine – 27 domova i 270 stanovnika.
-1874. godine – 25 domova i 140 stanovnika.
-1884. godine – 26 domova i 178 stanovnika.
-1890. godine – 28 domova i 217 stanovnika.
-1895. godine – 31 dom i 259 stanovnika.
-1900. godine – 31 dom i 253 stanovnika.
Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 1,75 a procentni 1,51%.
Ime selu.
-Narod veruje da je ovo selo postalo od sela Komanica, tj bilo je zaselak istog sela. Ovo odvajanje, priča se, da je ovako bilo. Seljaci nisu nikako mogli da se slože i srode sa došljacima Komaničanima, već su se večito svađali, ubijali i parničili. Spahiji, posedniku sela Komanica, dosadi svađa i izađe jednog dana u selo, da ovu dugotrajnu svađu prekine i izravna. Spahija, kad vide, da ih ne može umiriti, podeli ih, pa postavi tačne granice i jednom i drugom selu, koje se i danas održavaju. Ovo selo nazove, kao manji deo sela, Malo Selo i narod drži da je ime došlo od ove reči.
Poreklo stanovništva i osnivanje sela.
-Kad se Moilovich ime jednog sela iz spiska sela paleškog okruga u 1737. godini pogotovu može odnositi na ime ovog sela, onda je ovo selo vrlo staro, mada ga narod drži, a i danas smatra, kao zaselak većeg sela Komanica. Seljaci drže da je ovaj deo Komanica najstarije naselje i da su i danas u njemu najstarije porodice, za koje se ne zna, da su se i sa koje strane doselile.
-Pavlovići, Srećkovići, Ninkovići, Ilići, Paunovići, Tanasijevići, Andrići i Matići su najstarije porodice u selu, za koje ne zna kada su se i odakle doselili. Svi se po nekakvoj zamrloj porodici zovu Živanovići ili, gde žive, Živanovački Kraj. Ima ih 15 kuća i svi slave Nikoljdan. Sve druge porodice su većinom uljezi u ove familije ili su došli na njihova imanja.
-Gavrilovići su doseljeni iz Virovaca od tamošnjih Jankovića (od kojih i moja familija vuče korene, op. Milodan) još u drugom austrijskom ratu. Predak im se prizetio u Živanoviće i slavi Đurđic (kao i ja) i Nikoljdan.
-Grbići su iz Zlatarića, sela ove oblasti, od porodice Markovića doseljen u vreme Prvog ustanka, slave Stevanjdan. I oni su došli na imanje Živanovića.
-Živanovići (sadašnji) čiji se predak, ne piše kada, prizetio u tadašnje Živanoviće. Doseljen je iz Strmova – okrug užički. Od njih potiču Mitrovići i Ivanovići, slave Đurđevdan i Đurđic.
-Mirkovići, predak doseljen iz Katranice u Makedoniji, ne piše kada, prizetio se u „stare“ Živanoviće, slavi Sv. Atanasija, Đurđevdan i Nikoljdan.
-Nikolići, predak im je iz Ključa u ovoj oblasti od tamošnjih Atića, prizetio se u Živanoviće i slavi Nikoljdan.
-Radojčići, predak je iz Prijezdića iz porodice Isidorovića, slave Nikoljdan, prizetili se u Živanoveće.
-Đorđevići, predak im se prizetio u Živanoviće iz Berkovca i slavi Đurđevdan.
-Ivkovići, predak se prizetio u Živanoviće iz Slavkovice, slavi Đurđic i Nikoljdan.
-Ostojići, predak se doselio od Sjenice, prizetio se u Živanoviće, slavi Jovanjdan i Nikoljdan.
-Lazić, predak se prizetio u Živanoviće, potiče iz Čajetine, slave Đurđevdan i Nikoljdan.
-Zekić, predak došao sa Rude Bukve u okrugu užičkom, prizetio se u Živanoviće, slavi Jovanjdan i Nikonjdan.
-Tufegdžići, predak se doselio kao majstor iz Velikog Bošnjaka (Draginja) u Posavo-Tamnavi, prizetio se u Živanoviće, slave Đurđevdan i Nikoljdan.
-Markovići, predak doša kao sluga posle srpsko-turskih ratova iz Zagarča u Crnoj Gori, slavi Đurđic.
U Maljeviću su 34 doma od 14 porodica.
Zanimanje stanovništva.
-Maljevčani se zanimaju svima privrednim radnjama, kojim i ostali seljaci u oblasti. Najglavnija su zanimanja stočarstvo i zemljoradnja. Od stoke gaje goveda i konje, a ovo je jedino selo u Kolubari, čiji seljaci osobitu pažnju poklanjaju gajenju konja. Zanate nerado uče, a tako isto nerado se i sele iz sela.
Pojedinosti o selu.
-Maljević je sastavni deo Donjo-topličke opštine u Srezu kolubarskom. Sudnica je u Donjoj Toplici, a tu je i škola. Crkva je u Mionici, groblje u sredini sela, na brdu Ploči. Preslava Beli Petak.
IZVOR: Ljubomir Pavlović, „Kolubara i Podgorina“, edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)