Poreklo prezimena, selo Joševa (Ub)

28. februar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Joševa, opština Ub. Izvodi iz knjige Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“. Stanje iz 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Joševa je na sever od Vrela, s obe strane nepresušne seoske rečice Joševice, neravno selo, ali ne i brdovito, s kućama na ravnijim brežuljcima, razređenim u tri kraja: Gornji Kraj do Ljubinića, Donji Kraj do Miloraca i Rebelj s desne strane Joševice do Crvene Jabuke.

Imena (sela) koja bi opomiljala na šumsko drveće: Bukovica, Brezovica, Borak, Borina, Bresnica, Grabovac, Dren, JOŠEVA, Joševica (Gola Glava), Trnjaci, Lipovica (Vrelo), Rakita (Bukor), Granica (Bukor), Klenovica, Jasikovac (Kamenica), Breznik (Goločelo) i dr.

Stari valjevski put nije išao današnjim putem. U oblast je ulazio na Karauli, odatle vencem silazio varošici Ubu, odatle u Sovljaku prelazio Tamnavu, pa preko Vrela, Takova, Ljubinića, Joševe, Lončanika, Trstenice i Stublina prelazio u istom selu Kolubaru, na Carevom Brodu.

Haništa su osobna imena pojedinih mesta, na kojima su bili putnički hanovi. Ovakvih haništa ima u Brgulama, Paljusima (Paljuvima), Nepričavi, Takovu, JOŠEVI, Ljubiniću i Skeli.

Treba videti selo Grabovac i njegovu okolinu, treba upoznati ma kog seljaka i s njime se pustiti u razgovor, gde se može odmah saznati, da i u selu i po okolini ima dosta đulića, kremenja i raznog kamenog i glinenog oruđa. Kad s proleća i s jeseni sela: Vrelo, Ljubinić, JOŠEVA i Takovo razoravaju svoju Lokvu, redak je slučaj da se ne izore po koji đulić, sudić ili kremen.

Sela koja su postala kao zaseoci drugih sela pre 200 (sada 300) godina je, između ostalih i Joševa koja je raselica Ljubinića.

 

Poreklo familija-prezimena sela Joševa

Prezime – kada su doseljeni – odakle su doseljeni – krsna slava – napomena:

-Velimirovići*, prva polovina 18. veka, Belopavlići, Sv. Vrači.

*Milin, tvorac sela Joševe, je pred smrt uzeo u službu dečka Velimira, rodom iz Belopavlića, pa su ga Milinovi sinovi zbog duge i poštene službe oženili i okućili. Velimir je zbog toga primio slavu svojih dobrotvora i ostavio posle smrti šest sinova, od kojih su dvojica prešla u Crvenu Jabuku i Milorce a četvorica ostala u Joševi.

-Gavrilovići, druga polovina 18. veka, Tubravić u Podgorini, Nikoljdan.

-Davidovići, druga polovina 18. veka, Rebelj u Podgorini, Jovanjdan.

-Damnjanovići i Dejići. Videti Dejići i Damnjanovići.

-Dejići i Damnjanovići, stara porodica, Đurđic.

-Đurašinovići, posle 1827. godine, Vragočanica u Podgorini, Đurđevdan, u bliskom srodstvu su sa Đurašinovićima u obližnjoj Trstenici.

-Ivanovići, posle 1827. godine, Osat, Miholjdan.

-Milanovići, druga polovna 18. veka, Bastav u Rađevini, Jovanjdan.

-Milinovići*, prva polovina 18. veka, Peć, Sv. Vrači.

*Predak ove porodice zvao se Milin, a ženu mu Dafina. Milin i Dafina ostavili su posle sebe pet sinova, od kojih najmlađi Rajko bio je i seoski pop i posle njega još tri generacije popova.

-Mitrovići 1, druga polovina 18. veka, Vujinovača u Podgorini, Nikoljdan.

-Mitrovići 2, posle 1827. godine, Srem, Lučindan, uljezi u Popoviće.

-Nikolići, posle 1827. godine, obližnje Vrelo, Đurđic, dovodci.

-Popovići, druga polovina 18. veka, Skupljen i posavskoj Tamnavi, Lučindan, stara sveštenička porodica.

-Tadići, posle 1827. godine, Kostajnik u Rađevini, Aranđelovdan, viđena i bogata zadruga.

-Tešići, druga polovina 18. veka, Sovač u Podgorini, Đurđevdan.

 

IZVOR: Ljubomir Ljuba Pavlović „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.