Poreklo prezimena, Novo Selo (Grdelica-Leskovac)

6. februar 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Novo Selo kod Grdelice, grad Leskovac. Prema knjizi Riste T. Nikolića „Krajište i Vlasina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1905. do 1909. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela.

Ovo selo je u gornjem toku Jelašničke Reke, koja se ovde zove Novoselska Reka. Kuće su na obema stranama njene doline. Berkovci su pod Prosenikom, na desnoj strani doline  Novoselske Reke.Ima kuća na Koprivama pod granicom. Ostali delovi sela su: Lanište – u kojoj je 40 kuća, Livađe – 13, Radonji Rid – 16 i Ravna Reka -16. Nekada je u selu bilo svega 6 kuća, pre 100 godina je bilo 12 a danas u selu ima oko 100 kuća.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz kladenca koji se zove Rupa.

Zemlje i šume.

Njive, livade, paša i šume nalaze se na mestima, koja se zovu: Garvanica, Lepoiat („rtina“), Jalovnik, Stojanov Grob, Glog, Crešnja, Radonji Rid, Obe Reke (mesto gde se sastaju dva izvorna kraka Novoselske Reke, između kojih je Radonji Rid), Slančina Korija i Ostra Čuka.

Poreklo stanovnika.

-Arizan Barča se prvi naselio u ovom selu. On je praded čoveku od 77 godina. Doselio se iz Bugarske, zapravo iz Krajišta. U vreme kada se on doselio selo je bilo pusto.

-Pešćevci su iz Toplog Dola u Bugarskoj. Došao im predak stariji od pradede. Bili su mnogo bogati; imali 1000 brava stoke, uglavnom ovaca. U Proseniku su u korubu sipali mleko, koje je doticalo u današnje Novo Selo. Od njih su:

-Guzubinci, Pavlovci (Džordža, Mladen u Radonjem Ridu) i Novkovci.

-Mladenović (Džordža) je ista porodica sa Peščevcima; praded bio isti njima i Peščevcima.

-Balinci su ista porodica sa Peščevcima, slave Nikoljdan. Peščevci (Pešćevci) i njima srodni rodovi su sedeli dole, pa iz Ugara prešli u Rid. Slave Aranđelovdan i Sv. „Džordžu“. Neke od tih porodica razlikuju po slavi.

-Stojanovići ili „Golousci“ su iz Toplog Dola u Bugarskoj. Skoriji su doseljenici.

-Đorđevići (Rista i Rusim) su iz Božice.

-Cvetanović (Janko) je iz Lisine, došao pre 60 godina. Slavi Nikoljdan.

Keconje su iz Bosilegrada. Doselio se praded čoveku od 60 godina.

-Barčinci su iz A. Barče.

-Radlovci su od „radomirsko“ – Radomir u Bugarskoj, odakle im se posle Barče (od koga su Barčinci) doselio deda im Vučko. Od njih su:

-Zdravkovići.

-Dolarci su od „od pobijen Kamen“. Od njih je:

-Mladenović (Trajko).

-Berkovci, „deda Berko Džokin bašta“ došao iz Toplog Dola. Od njih su:

-Džokin (Kostadin);

-Ćurčijani i:

-Pejčin (Pavol).

-Lazarevići ili Kačarevići su iz Božice – mala Dživinci.

-Velkov (Ilija) je od Osogova.

-Lingurovci su iz Ljubate.

-Stojanovi (Slavko) su iz Ljubate ili Musulja.

-Konjarci.. (???!!!)

IZVOR: Prema knjizi Riste T. Nikolića „Krajište i Vlasina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1905 do 1909. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

*

Poreklo stanovništva sela Novo Selo kod Grdelice, opština Leskovac. Istraživanje saradnika portala Poreklo Miroslava B. Mladenovića Mirca, lokalnog etnologa i istoričara

 

Nekada,  šezdesetih godina 20. veka u selu Novo Selo, iz roda koji slave krsnu slavu Sveti Đorđe (9. decembar, sv.Alimpije: Mladenovići, Ilići) su išli da rade ručnu ciglu ka ciglari iz planinskog zaseoka Predanča sela G:Dejan (opština Vlasotince), na padinama Bukove glave (1336m).

Kao dete, potom i u godinama mladosti, sedamdesetih godina 20. veka; kada smo odlazili na vašar Čobanac (Svetilija 2. avgusta) iznad sela Bistrica (Crna Trava); uvek su nam pokazivali puteve gde se odlazilo iz rodnog sela Predanča ka selu Crveni Breg i Novo Selo.

Zanimnljivo je da je postojala neka daleka veza rodovska, ne samo po pitanju izrade ručne cigle-ciglarstva, nego su i Lazarice između dva svetska rata pohađale: Crveni Breg, Bistricu, Mlačište, Ruplje, Baince, Crveni Breg, Novo Selo, a i u vremenu Drugog svetskog rata se išlo na rad u rudniku Masurica.

Kasnije kada sam počeo da istražujem rodoslove – poreklo familija u crnotravsko-vlasotinačkom kraju, uvideo sam da su sva ta sela povezana u planinskom delu vlasinsko-crnotravsko-vlasotinačkoga kraja i Grdeličke klisure.

Novo Selo je nekada pripadalo opštini Grdelica, koja je sa Crnom Travom pripadala vlasotinačkom srezu, a nekada su sva ova naselja pripadala Vlasinskom srezu.

Danas na početku 21. veka administrativno Novo Selo pripada opštini Leskovac, jer je Grdelica kao opštinsko mesto ukinuto.

Novo Selo je naselje u gornjem toku Rupske reke. Graniči se sa selima: Sejanica, Gornja Lopušnja, Ostrozub, Ruplje, Predejane, Palojce i Ličin Dol.

Novo Selo se nalazi u severoistočnom delu Grdeličke klisure.

Naselje je uglavnom vezano za Gornji deo doline Grdeličke reke.

Okolna sela su: Ruplje, G. Lopušnja, Palojce i druga sela,

Selo je postojalo i pre doseljavanja predaka današnjih rodova.

To kazuje postojanje potesa: dva Selišta, starog groblja i dva mesta nazvana Crkvice (Crkvište).

U njemu su postojalo naselje i pre doseljavanja prvih doseljenika, koji su pobegli od teškog rada u rudniku u Kozarnici (Crna Trava). Ono je mlado po nastanku.

Prema postojanju dva Selišta, pokazuje da je nekada ovde živelo stanovništvo, pre sadašnjih rodova koji su prvi naselili ovo selo.

Na to ukazuje i postojanje starog groblja i mesta zvanog Crkvište (gde je postojačla nekada i crkva).

U vreme Turaka u Novo Selo su postojala dva samokova u kojima su radili Srbi kao kovači i ćumurdžije.

Taj zanat je postojao u ovom kraju sve do šezdesetih godina 20. veka.

Pored samokova u reci su postojale turske kuće i tursko groblje.

Za vreme turske carevine u selu su živeli Turci i Arbanasi.

Oni su se naselili posle Prvog srpskog ustanka.

Prema istraživanjima J. Trifunoskog, 1961. godine u selo Novo Selo su postojale sledeće mahale: Rašićevci (15k), Bisinci (20k), Leskova Padina (15k), Ranđelovci (4k), Zavišići (30k), Debeli Del (8k), Bučje (2k), Porečane (30k), Stranje (15k) i Ostra Čuka (3k).

Mahale su među sobom oštro izdvojene. U svemu Novo Selo ima oko 160 domova 1961. godine.

Selo je nastalo doseljavanjem osnivača sela Petrovića iz Crne Trave (Kozarnica-radili u rudniku), Banjaca iz Đustendila, Zavišića iz Samčekinca, Stranjana iz Donjeg Gara i Vlasinaca sa Vlasine.

Najstarija mahala je Rašićeva (sa Kopaonika-raška oblast) .

Ne zna se poreklo, ali se stara da su poreklom iz raške oblasti (sa Kopaonika). Porečani su kao i Petrovići iz Kozarnice (Crna Trava).

Ostra Čuka iz Vlasine, Bučjani iz Kozarnice, Jovanovci iz Crne Trave.

Život promenio i danas su ostala samo sećanja na rad novoselaca u Samokove rupsko-kozaračako-grdeličke reke gde je livena ruda gvožđa u vremenu Prvog srpskog ustanka.

U ovo planinsko selo nekada se čuvala stoka, naročito ovce, goveda i konji.

Trgovalo se stokom preko Soluna i sa Istambulom.

U svim selima u planini iznad 800 metara nadmorske visine uspevao je čuveni planinski krompir.

Selo je nekada bilo puno mladosti i sveta, igralo se pevalo po svadbama, vašarima i išlo u pečalbu.

Škola je nekada bila puna đaka sredinom 20. veka. Sve do sedamdesetih godina 20. veka bilo je učenika u svim selima ovoga kraja.

Četvorogodišnja osnovna škola je nosila ime prema proslavljenom crnotravskom narodnom heroju „Aca Sinadinović“, koja se nalazila između mahala Porečane i Rašćevci.

Osmogodišnju školu deca su pohađala u selu Ruplje.

Danas na početku 21. veka ovde samo postoje tragovi postojanja školske zgrade.

Plač dece u planini više i ne postoji. Novo Selo je opustelo.

Prema popisu iz 2002. godine bilo je 120 stanivnika, dok sada, na početku 21. veka, prema kazivanju Milorada Mladenovića (1955.g). rodom iz Novog Sela, koji sada živi u Vlasotince, u Novo selo postoji još jedno domaćinstvo.

Migracija stanovništva na jugu Srbije za boljim životom krajem 20. veka i početkom 21. veka- učinila je nestanak skoro svih sela u planinskom delu juga Srbije, pa i sela Novo Selo.

Pečalbari-zidari, dobri majstori krajem 20. veka otišli su tamo gde su ekonomski uslovi bolji za život.

* * *

Stare reči:

Fironga – zavesa

Petrolejka – lampa

Pendžer – prozor

Tucana paprika – aleva paprika

Poprika – paprika

Željka – kornjača

Terajež – jež

Carevica – kukuruz

Grozje – grožđe

Petližan – paradajz

Slive – šljive

Jest’k – jastuk

Dulan – vododražljivo mesto

Duvan – cigare

Čerga – pokrivka, ćebe

Slamarica – dušek

Čeršav – čaršav, prekrivač

Jular – oglav od konpca za vođenje krava

Klalo – ložilo

Košerka – prikolica

Ajet – šupa

Plot – ograda

Duvar – zid

Gra – pasulj

Šenica – pšenica

Kovčag – orman

Plavez – olovka

Kopiri – krompiri

Rikija – rakija

Ložica – kašika

Vildžan – šolja za kafu

Verige – naprava od gvožđa na kojoj se kači kotao na ognjište da se greje voda

Crepulja – okrugla zemljana glinena „pećnica“ za pečenje hleba, u kojoj se stavlja hleb i pokriva sačom (vršnjikom) na ognjište da se peče hleb.

Pišalka – zatvarač za flaše

Buljina – sova.

Zapis: 2011. godine

Kazivači: Anica Mladenović Kocić (1956.g) s. Ostrc (Lopušnja-opština Vlasotince); Milorad Mladenović (1955.) selo Novo Selo kod selo Bistrica

Zabeležili: učenik Oliver Milanović (rođen 2000.g.- unuk po majci Milorada Mladenovića iz s- Novo Selo) iz selo Šišava i nastavnik matematike Miroslav Mladenović OŠ „Braća Milenković“ s. Šišava-Lomnica, opština Vlasotince

* * *

Seoska slava (Litije) i Krsne slave:

Seoska slava (Litije): Sveta Trojca

Krsne slave: Sveti Sava, Sveti Aranđel, Sveti Nikola.

* * *

Broj kuća po rodovima u mahalama sela 70.g. 20. veka:

Na osnovu kazivanja Milorada Mladenovića (1955-g.) nekada meštanina sela Novo Selo (doseljen u Vlasotince) –nekada, sedamdesetih godina 20. veka su postojale mahale sela sa sledećim brojem kuća:

Ostra Čuka (9k), Stranje  (20k), Porečane (16k), Bučje (17k), Debeli Del (20k), Gornji Bisinci (8k), Donji Bisinci (7k), Zavišići (25k), Leskova Padina (15k), Rašćevci (5k), Bare (14k), Vilokolo (20k).

* * *

RODOVI po mahalama:

Prema istraživaču J. Trifunoskom u 1961. godini broj kuća-rodova po mahalama je izgledao ovako:

U mahali Porečane žive rodovi:

Petrovići (10k) (Petrović)-krsna slava Sveti Ranđel.

Vlasinci (krs. Slava Sveti Ranđel) i Porečani (13k).

Predak prvog roda spada u osnivače Novog Sela.

Njegovo poreklo je iz Crne Trave.

Preci drugog roda su sa Vlasine.

I Porečani su iz sliva Vlasine-iz Crne trave ili Vlasine.

U mahali Leskova Padina, živi rod Klisurci (15k), sa krsnom slavom Sv. Nikola.

Osnivač ovog roda takođe spada u osnivače sela.

On se naselio iz Klisure kraj današnje jugoslovensko-bugarske granice.

U mahali Bisinci, živi rod Bisinci (2k), krsna slava Sveti Sava.

Njihovo poreklo je iz istoimene mahale u Crnoj Travi.

Pomenuta crnotravska mahala, sada je većim delom raseljena. Najveći deo stanovništva prešao je u Beograd.

U Novo Selo došao je predak NIKOLA pre oko 130 godina-oko 1831. godine (Mirko, živeo 43. godine-rođen 1918. godine-Jevrem-Đorđa-Anđelko-Nikola).

U mahali Debeli Del živi rod Jovanovci (7k). Krsna slava Sveti Arhanđel. Njihovo poreklo je iz mahale Bisinci u Crnoj Travi.

U mahali Ranđelovci živi rod Zavišići (30k), krsna slava Sv. Nikola. Kako kažu njihovo poreklo iz sela Samčekinca, sada u Bugarskoj, okolina Trna.

Iz starine krajem XVIII (18. veka) ili početkom XIX (19. veka) došle su tri grane jednog roda.

Jedna grana naselila se u Crnoj travi (tamo se zovu Samčekinci), druga se naselila u Novom Selu, a treća grana u Ličin Dol. I tamo se zovu Samčekinci.

U mahali Bučje (naziv mesta-mesto obraslo bukovom šumom, sa izvorima) živi rod Bučjanci (20k). I njihovo je poreklo iz Crne Trave.

Preci su im živeli u tamošnjoj mahali Obradove.

U mahali Stranje živi rod Stranjani (15k). Njihovo je poreklo iz sela Gara (Donje Gare) u slivu reke Vlasine.

U mahali Ostra Čuka živi rod Vlasinci (3k). Došli su 1878. godine iz Vlasine (vlasinske oblasti).

U mahali Stranjeve iz Bojišino selo se doselili: Filipović, Pavlović, Vojinović, a prethodno su se doselili iz vlasinske oblasti (crnotravskoga kraja).

Do 1961. godine iz Novo Selo su se iselili:

Vračarčinja (5k) u selo Predejane.

Veličkovci (Veličković)(1k) iselili se u Koraćevac.

Banini (2k) iselili su se u selo Dadince (opština Vlasotince).

Cakinci (13k) iselili se u selo Gradište (opština Vlasotince).

Mitrovići su se iselili u varošicu Predejane.

Pre pet-šest godina 20 kuća je iseljeno u Vojvodinu (Knićanin), a njihova zemlja je pošumljena.

* * *

Poreklo prezimena Mladenović (STRANJE):

Krsna slava: Sveti Sava

Rodonačelnik: Mladen

Poreklo naseljavanja: selo Donje Gare (Vlasotince-Crna Trava)

Prezime: Mladenović

Staro kumstvo Vojislavu Mladenoviću (iz roda MLADŽINCI-STRANJE) je Milovanović Milivoja iz Grdelice.

Poznat rodoslov:

– Mladža Mladenović:-Milan, Kopča.

Milan-Petkana (mahala Pačukove, s. Brod, Crna Trava): Vojislav, Dragoljub, Zora, Vinka.

– Vojislav-Leposava (Porečane): Radunka, Radivoje, Milica, Nikola, Milorad, Smilja.

Radivoje-Živana (s. Gornja Lopušnja): Dragoslav, Goran.

Dragoslav-Snežana (s.Ladovica): Maja, Ana.

Goran-Katarina (s. Palojce): Anđela, Anita.

Nikola-Bosanka (s. Palojce): Igor, Danijela.

Igor-Milena (s. Lomnica):-Veljko.

Milorad-Anica (s. Donja Lopušnja):-Olivera, Vladica.

– Dragoljub-Milosava(s. Gornja Lopušnja):-Marika, Jelka.

– Kopča-Zonka (s. Novo Selo):- Ordan (makedonsko ime-Jordan srpsko ime-podvukao M.M. 2012.g. Vlasotince), Dida, Zagorka, Tala (makedonsko ime-podvukao M.M).

-Ordan-Sovka (s.Gornja Lopušnja):-Smilja, Mila, Savka, Divna.

-Dida-Rada (s. Ostrozub, Crna Trava):-Dragoljub, Čedomir.

-Dragoljub-Desana(s. Novo Selo):-Vlada, Dragiša.

Vlada-Mira (s. Gložane):-Bratislav.

Dragiša-Biserka (s. Kalna):-Sanja, Nikola.

-Čedomir-Radmila (s. Novo Selo):-Dušanka, Sanja.

Zapis: 2011. godine

Kazivači: Anica Mladenović Kocić (1956.g) s. Ostrc (Lopušnja-opština Vlasotince); Milorad Mladenović (1955.) selo Novo Selo kod selo Bistrica

Zabeležili: učenik Oliver Milanović (rođen 2000.g.- unuk po majci Milorada Mladenovića iz s- Novo Selo) iz selo Šišava i nastavnik matematike Miroslav Mladenović OŠ „Braća Milenković“ s. Šišava-Lomnica, opština Vlasotince

* * *

Iseljeni iz s. Novo Selo krajem 20. veka i početkom 21. veka po rodovima (prezimenima) u mahalama BUČJE, POREČANE i STRANJE:

Mahala BUČJE (krsna slava: Sveti Ranđel):

Arsenije Ilić – Leskovac

Stanimir Ilić – Leskovac

Petraćija Ilić – Velika Plana

Toza Ilić – Paraćin

Najdan Bošković – Velika Plana

Šonja Bošković – Grdelica

Miodrag Bošković – Velika Plana

Danilo Bošković – Grdelica

Stevan Bošković – Aleksinac

Tihomir Stojković – Velika Plana

Dobrivoje Đorđević – Grdelica

Živko-Đorđević – Grdelica

Radoje Petrović – Aleksinac

Živko Petrović – Palanka

Radoje Stefanović – Aleksinac

*

Mahala POREČANE (krsna slava: Sv, Nikola):

Novko Pešić – Grdelica

Rade Pešić – Beograd

Trenča Pešić – Grdelica

Arsa, Jova, Novica Dončić (braća) – Beograd

Stanoje Milivojević – Beograd

Dida Milivojević – Beograd

Mika Ristić – Smederevo

Stojanča Ristić – Grdelica

Stojan Jovanović – Leskovac

Gradimir Jovanović – Beograd

Voja Jovanović – Leskovac

Stojan Jovanović – Velika Plana

Božidar Jovanović – Leskovac.

*

Mahala STRANJE (krsne slave Sveti Sava, Sv. Nikola, Sv. Ranđel):

Mladenović Vojislav – Vlasotince (krs. Slava: Sveti Sava)

Mladenović Slobodan – Vlasotince

Mladenović Rada – Vlasotince

Petković Igor – Vlasotince (krs.slava Sv. Nikola)

Vidojević Slobodan – Vlasotince

Vojinović Voja – Vlasotince

Vojinović Slobodan – Beograd

Pavlović Dobrivoje – Vlasotince

Pavlović Vojislav – Vlasotince

Pavlović Najdan – Vlasotince

Filipović Mladen – Vlasotince (Sv. Ranđel)

Filipović Sretko – Vlasotince

Filipović Mitar – Vlasotince

Filipović Milutin – Vlasotince

Filipović Marga – Vlasotince.

Zapis: 2011. godine

Kazivači: Anica Mladenović Kocić (1956.g) s. Ostrc (Lopušnja-opština Vlasotince); Milorad Mladenović (1955.) selo Novo Selo kod selo Bistrica

Zabeležili: učenik Oliver Milanović (rođen 2000.g.- unuk po majci Milorada Mladenovića iz s- Novo Selo) iz selo Šišava i nastavnik matematike Miroslav Mladenović OŠ „Braća Milenković“ s. Šišava-Lomnica, opština Vlasotince

 

AUTOR: Miroslav B. Mladenović Mirac, lokalni etnolog i istoričar.

6. februar 2013. godine Vlasotince, jablanički okrug jug Srbije

 

IZVORI:

[1] Jovan F. Trifunoski:- “GRDELIČKA KLISURA”, 1964. godine

[2] Miroslav B. Mladenović Mirac: ZAPISI Iz rukopisa:“ Crna Trava i okolna sela 1970-2012.g., Vlasotince

[3] Kazivač: Milorad Mladenović (1955.) selo Novo Selo kod selo Bistrica, živi u Vlasotince, 2011-2012.g

 

 

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Marko Pesic

    Sto se tice Pesica iz zaseoka Porecane krsna slava je Sveti Arhangel Mihail ili u narodu poznat kao Sveti Arandjel,a slavili su i Sveti Savu,ali tokom migracije i preseljenja mnogi su prestali da je slave..takodje potomci Radeta Pesica se nisu odselili za Beograd vec su mu obe cerke udate u Grdelicu a sin mu je poslom isao u Beograd,ali nazalost vise nije ziv kao ni Rade,a u tom zaseoku zivi jos samo Verka Pesic supruga Radetova.Inace se Pesici nisu oduvek tako prezivali,vec su bili Stojilkovic(uzimali su prezimena po svojim dedovima).Takodje u istom zaseoku su ziveli Stankovici koji su delom ostali tu da zive do smrti a delom su se raselili.