Poreklo prezimena, selo Ruklada (Ub)

3. februar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Ruklada (Ljuba Pavlović je u svojoj knjizi naziva Ruklade), opština Ub. Izvodi iz knjige Antropogeografija Valjevske Tamnave od Ljubomira Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Ruklada je na jug od varošice Uba, oko istoimene rečice i rečice Kladnica, neravnog, ali ne i brdovitog izgleda, s rasturenim kućama na sve strane, gde se raspoznaju mali džemati.

Sa juga se graniči sa Lajkovcem i Rubribrezom, jugozapadom sa Nepričavom, sa istoka Jabučjem, severo-istoka Paljuvima, severa Murgašem i sa zapada Bajevcem. Nekada je Ruklada bila zaselak Murgaša da bi na drugom mestu pisalo da je Ruklada nastala samostalno pre 300 (sada već 400) godina na ranije nestalim mestima ili mestima koja nisu bila naseljena. Prema Memoarima prote Mateje Nenadovića za vreme napada Turaka meštani iz okolnih naselja bežali na područje atara Ruklada, jer se narod sklanjao po šumama, jarugama, pošumljenima dolinama gde se narod zadržavao dokle ne bi opasnost, koja je pretila životu, prestala. Otuda se jedan kraj u Rukladama zove Zbegovište.

U poviše sela u oblasti ima ciganskih porodica koje su se potpuno pretopile u Srbe. Ove porodice su se potpuno izmenile, izgubile su boju lica, govor, način života i zanimanje. Jedna od takvih porodica je i Milosavljević iz Ruklade. U ataru Dubrava, između Jabučja i Ruklade, postoji romsko nasenje, koji su se, takođe, na određen način posrbili, imaju srpska imena i prezimena i slave krsnu slavu (op. Milodan).

Poreklo stanovništva-familija sela Ruklada:

Prezime – vreme naseljavanja – odakle su došli – Krsna slava – napomena.

-Andrići i Ivanovići, nema drugih podataka. Videti Ivanovići-Andrići.

-Brankovići, druga polovina 18. veka, Popučke kod Valjeva, Jovanjdan.

-Vučetići i Šukići, nema drugih podataka. Videti Šukići i Vučetići.

-Grubići, stara porodica, izumrla.

-Đokići 1, posle 1827. godine, Veliševci-Kolubara, Stevanjdan.

-Đokići 2, posle 1827. godine, Slatina-Čačak, Đurđic.

-Đurđevići, druga polovina 18. veka, Jakalj-okrug Užički, Jovanjdan.

-Ivanovići-Andrići, druga polovina 18. veka, Krčmar-Kolubara, Aranđelovdan.

-Kostići, stara porodica, Jovanjdan.

-Milosavljevići, posle 1827. godine, Nanomir-Kolubara, Sv. Vasilije, cigansko-romskog porekla.

-Minići, posle 1827. godine, susedni Paljuvi, Nikoljdan.

-Mitrovići, druga polovina 18. veka, Stari Vlah, Sv. muč Mina-Sv. Kralj Stefan Dečanski.

-Nedeljkovići, posle 1827. godine, Jelovik-Okrug užički, Đurđevdan.

-Petkovići, druga polovina 18. veka, susedna Nepričava, Nikoljdan.

-Ranisavljevići, posle 1827. godine, Krajina, Aranđelovdan.

-Rankovići, posle 1827. godine, Krajina, Aranđelovdan.

-Sarići, posle 1827. godine, Slavkovica-Kolubara, Lazarevdan.

-Sereževci, posle 1827. godine, Tabanović-Kolubara, Sveta Petka.

-Stakići, posle 1827. godine,Majinović-Valjevo, Alimpijevdan.

-Stojakovići, druga polovina 18. veka, Drlače-Azbukovica, Lučindan.

-Šukići i Vučetići, druga polovina 18. veka, Golubac-Kolubara, Lučindan.

 

IZVOR: Antropogeografija Valjevske Tamnave, Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.