Poreklo prezimena, selo Pambukovica (Ub)

3. februar 2013.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Pambukovica, opština Ub. Izvodi iz knjige Antropogeografija Valjevske Tamnave od Ljubomira Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Pambukovica je brdsko i šumsko tamnavsko selo, sa obe strane rečice Uba. Kuće su na plećima brda po džematima, ali se u poznije doba oseća težnja za silaženjem s brda u ravnice, gde se dobija rasturen tip.

Džemati sa leve strane rečica Uba su: Drpići oko crkve i niz Mršinac, Parlog zapadni deo do do Raduše, Jastrebovac niz istoimeni potok, Bukovica niz rečicu istog imena do Novaka i Čučuga, s desne strane Ubače je Avala po istoimenom brdu.

Na uzvišenijim mestima ove ravnice nema ni bunara po nekim selima, te se mnogo muče bez vode, takva sela su: Tulari, Banjani, Batalage, Trlić, ravniji delovi: Čučuge i Pambukovica.

Ima nekoliko tamnavskih sela, koja su većim delom tamnavska a manjim delom brdska ili džematska. Tako je Pambukovica malam Parlogom i Avalom brdska a drugim delovima tamnavska.

U Pambukovici znatan deo njenog (crkvenog, op. Milodan) imanja zauzeli su Parložani a i crkvi su ostavili do 8 ha šumske i nešto malo ziratne zemlje, koja se održala i do danas. Kada je J. Vujić u 1827. god. posetio crkvu ovog sela, koju naziva Mršinačkom crkvom, po istoimenom potoku, koja i danas postoji, našao je da je crkva i onda imala svoga imanja, na koji je plaćala spasijski desetak.

Čitave porodice dešava se, da nemaju muških ili ni muških ni ženskih potomaka pa su prinuđene, da za života dovode usinjenike, uljeze ili ostavljaju zetovima sa strane. BALINOVCI iz Pambukovice, najveći bogataši u Gornjem kraju oblasti, nemaju ni jednog muškog potomka, mada ih je do skora bilo u zadrzi trojica braće.

O Ciganima-Romima, izmeđi ostalog piše:

Zaseoci, naseljeni Ciganima, imaju svoje zasebne atare, osobenog su tipa, sa zasebnim međama i međnicima, kao: Ivreić i Banjanicama, Pesak u Drenu, Dubrava u Grabovcu i Stublinama, Posovo u Goloj Glavi, Cajinac u Kožuharu, Dubrava u Jabučju, Rukladama i Rubribrezi, BUKOVICA u PAMBUKOVICI, Bogdanovica u Takovu, itd.

Poreklo stanovništva-familija Pambukovice:

Prezime – vreme naseljavanja – odakle su došli – Krsna slava – napomena.

Balinovci, druga polovina 18. veka, Balinović u Podgovrini, Jovanjdan.

-Vujići, druga polovina 18. veka, Vujinovača-Podgovrina, Nikoljdan.

-Glišanovići-Sakići*. U ovo selo ih je doveo njihov srodnik, čuveni kaluđer iz prve polovine 19. veka pri manastiru u obližnjem Dokmiru, Joasaf. Joasaf je još za života uredio, da mu potomci ostanu sveštenici, što su i danas. Joasaf je u okolno selo (Sovljak) naselio Georgijeviće-Protiće i Gligoroviće-Brankoviće (za njih piše da su iz Mojkovića u Rađevini i da slave Jovanjdan)

-Grujičići, posle 1827. godine, Beomužević – Podgovina, Jovanjdan. Ista porodica, odnosno njen jedan deo, se naselio u isto vreme i Brezovicu.

-Drpići, prva polovina 18. veka, Obajgora – okrug Užički, Lučindan.

-Đukići, druga polovina 18. veka, Robelj u Podgorini, Jovanjdan.

-Đurtovići, prva polovina 18. veka, Gornje Košlje – Azbukovica, Đurđevdan.

-Žujovići, posle 1827. godine, Aranđelovdan, sveštenička porodica, uljezi u Burmaze.

-Janjići, posle 1827. godine, Lelić u Podgorini, Nikoljdan, zadružna kuća.

-Jeremići, posle 1827. godine, Pljevlje, Lučindan.

-Kapetanovići, prva polovina 18. veka, Bosna, Stevanjdan. Oni tvrde da vode poreklo od bosanske vlastelinske kuće Kapetanovića, čiji su preci primili islam, a mnogi ostali i pravoslavni.

-Kovandžići, posle 1827. godine, Rijeka-Polimlje, Lučindan.

-Lukići, posle 1827. godine. Carina u Azbukovici, Đurđevdan.

-Mihailovići, prva polovina 18. veka, Kolašin, Aranđelovdan.

-Molovići, prva polovina 18. veka, N. Župa, Lučindan. *Molovići su potomci Pauna Molovića – Župljanina, naseljenog na Avali i odatle odseljenog u Bežaniju kod Zemuna. Po njegovom imenu nazvala se Avala Paunova Bukovica, a posle Paun Bukovica i, na kraju, Pambukovica.

-Ninkovići, prva polovina 18. veka, Drlače u Azbukovici, Jovanjdan.

-Petrovići, posle 1827. godine, Bobova-Podgorina, Đurđic.

-Popadići, druga polovina 18. veka, Kunice u Podgorini, Stevanjdan.

Pošarci, prva polovina 18. veka, Pošara kod Valjeva, Đurđic.

-Rankovići, posle 1827. godine, St. Reka u Podgorini, Đurđic.

-Sakići-Glišanovići, druga polovina 18. veka, St. reka u Podgorini, Nikoljdan. *Već opisano kod Glišanovića.

-Sitarice, druga polovina 18. veka, Sitarice u Podgorini, Lazarevdan.

-Crnačići, prva polovina 18. veka, Crnča u Azbukovici, Đurđevdan.

 

IZVOR: Antropogeografija Valjevske Tamnave, Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. estavella

    Procitao sam jos davno iz iste knjige podatak kako Balinovci nisu imali muskih potomaka i kako takve kuce dovode muskarce i ostalo. Sve je to u redu, oni ponekad peuzimaju slave, cak i prezime, ali ne znam odakle piscu taj podatak obzirom da Balinovci i danas zive u Pambukovici sa istim prezimenom, cak imam sve generacije iz popisa. Evo npr. moj cukundeda Bogosav Balinovac rodjen 1879-1942…imao je 3 muska potomka, koji i dalje imaju svoje…

  2. jovanla

    Poštovani, dozvolimo i velikom Ljubi poneku grešku. Kod te vrste posla greške su neminovne. Moguće je da vaš čukundeda u vreme kada je Ljuba vršio popis i nije imao potomaka. Na prelazu iz XIX u dvadeseti vek on je imao oko dvadeset godina. Stvari se u vremenu menjaju i na bolje. Bogu hvala! Pozdrav.

  3. živko

    Poštovani,
    da li neko ima malo više podataka o poreklu Kapetanovića iz Pambukovice. Otac mi je rođen u Pambukovici, i želo bih saznati malo više o poreklu. Nažalost baba i deda mi ništa nisu znali reći o tome. Deda se zvao Veselin Kapetanović baba Zorka Kapetanović.

  4. Marko

    Interesuje me porodica Petrovic iz Pambukovice koja slavi Svetog Pantelejmona (Panteliju)…