Poreklo stanovništva sela Budišić, opština Mali Zvornik. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Od ušća reke Trešnjice, gde je i sudnica sela Culina, Čitluka i Budišića, niz Drinu, do ušća velike bučnice Peštanice, pa uz Peštanicu na sever, duž Donje Trešnjice, prosgire se ovo dugačko selo do Radakovca i Bobija iznad Radalja. Naselja su i na čukama brda Mednika. Mednikova kosa ide uporedo s trešnjičkom Orlovačom sa sniženim uzvišicama, s izvorima i naseljima oko sebe. Sredina obe ove kose zove se Jeovac. Od mehane i ušća potoka Jeovika dižu se uz Peštanicu visoke stene Drečevik i Ploča, i nad njima ispod Bobija je visoki severni deo sela, sav u šumama i rudištima. Od Medničke Stene pa do ušća Jeovika ispod mehane prostire se dosta u dužinu ravno, neplavno i plodno takozvano Budišino Polje, prava žitnica ovog sela.
Oko sela su: od zapada Drina i rečica Pještanica, od juga Stijena i Kulina, od istoka Jeovac, Grad, Balvani, Radakovac, od severa Bobija i Vlaške Njive.
U Budišiću su ove vode: Pještanica, Jeovac, Nedića Potok. U selu su izvori: Mlakva, Radakova Česma na Vlaškim Njivama (majora Radakovića poginulog 1876. g.), Lazina Voda, Kamena Česma i Česma.
Brda se zovu: Prisedo, Jagodnja, Lazin Šanac, Lazino Brdo, Crvena Stijena, Kapela, Velika Stijena, Rudine, Vlaške Njive, Kamenjača, Šanac i Bobija.
Njive su: Njive, Pještanica, Stijene, Prisedo, Prisadi, Livade, Jeovac, Erića Strane, Kremenjača (na Jeovcu) i Polje. Polje nosi opšti naziv Budišin (Budišino Polje).
Mahale su: Peštanica, Erići, Crvena Stijena, Matići, Jeovac i Mednik. Ima od 1878. god. mnogo spuštenih Matića, Budišića i novih naseljenika iznad Polja i niz Jeovik do same Drine.
Stara groblja na ušću Jeovika i Trešnjice oko sudnice, stari zakopi pod Bobijama dokazi su starog života. I u ovom selu bilo je starih muslimanskih rodova, koji su živeli nad Poljem oko mehane, ali su se oni rano iselili u Bosnu, pravo u Zvornik, gde imaju i danas potomstva. Oni su se i vraćali u selo i ponova selili.
Biće skoro 200 godina kako su ovde, uz muslimane, došli odnekuda sa zapada Budiša i Jeva s decom i zasnovali Budišiće, po kojima se i selo tako zove. Budiša je došao kao rudar i dva su mu sina bila rudari, a treći je uz muslimane radio zemlju. Nasred Polja imaju i danas neke zidine. Priča se, da je Budiša za života podigao na tom mestu lepu zgradu s čardakom i da je Budiša do zime uvek sedeo u Polju, mada mu je žena s decom živela u Jeovcu, oko izvora, koji je Jeva iskopala i zove se Jevin Bunar. Budiša je jednog sina oturio od sebe u Osat, a dva su ostala kod njega i njihovi potomci su u Jeovcu i zovu se Budišići, Petrovići i Tešići. Govore zapadnim dijalektom (20 k.; Sv. Đurđe).
Matijići su došli mnogo docnije od Budiše; oni su iz drobnjačkih Jezera, došli kao stočari, ali uz Budišu naučili i rudarski posao (20 k.; Sv* Đurđe).
Dugo je trebalo da prođe vremena pa da počnu dolaziti novi doseljenici u ovo selo. Tek od 1808. god. počinju nagla spuštanja pojedinih rodova, i to je trajalo do posle 1838. god.
Živanoviće je doveo 1810. god. hajduk Ante Gabela ozdo negde ispod Mostara i naselio ih na stenama. Antin sin je Živan i po njemu se zovu njegovi potomci (6 k.; Aćim i Ana).
Jevtići su iz Amajića, došli 1838. god. na samu granicu i poslije (7 k.; Mratindan).
Tešići su od Liškovaca iz D. Triješnjice došli ovde 1834. g. (9 k.; Sv. Lazar).
Perići su došli iz Čitluka 1839. god. i na stenama (6 k.; Sv. Alimpije).
Sredojevići iz Voljevaca (4 k.; Sv. Dimitrije).
Tadići I su iz Crnče (5 k.; Sv. Nikola).
Tadići II su iz Crnče (3 k.; Sv. Avramije).
Neškovići su iz Donje Triješnjice (4 k.; Sv. Arhanđel).
Tomići su od Erića iz Donje Triješnjice (4 k.; Sv. Arhanđel). — Jovičići su od Radoševića u Donjoj Triješnjici (7 k.; Mratin dan)
Božići su iz Amajića (4 k.; Sv. Jovan).
U Budišiću ima 13 rodova sa 99 domova.
IZVOR: Sokolska nahija (str. 494-496), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)