Poreklo prezimena, selo Rujevac (Ljubovija)

24. januar 2013.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Rujevac, opština Ljubovija. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Rujevac je planinsko selo kroz koje gornjim svojim tokom teče rečica Uzovnica.

Oko sela su: od zapada Obodnjik, Rudine, Javornik, Crljeni, Perunika, Mačkov Kamen, od severa Mačkov Kamen, Jagodnja, Cerje, Poljane, od istoka Smiljevo Brdo, Ždrijelo, Rudine, Brdo, Ćuver.

U Rujevcu su reke i rečice (potoci): Rujevačka Reka, Vukova Reka, Priseka, Blizanci, Skakavac, Jovića Potok, Bukovik i Grab. Vode su: Vukovo Vrelo, Ćelovsko Vrelo, Česma u Petacima, Česma na Jagodnji, Mitrina Voda i Ždrelo.

U selu su brda: Kik, Grab, Sklop, Cerje, Smajkanovac, Madžarsko Groblje (stari grobni tesanici, doneti sa strane; misle staro rudarsko groblje), Jezero (ovog jezera nema danas; to je okrugla široka površina oblika jezerskog; nekad se iz njega cedila Rudna, postenjska rečica), Stene, Gradina, Rid, Crkvina (sada brdo, nekada crkva, pobegla u Bosnu i namestila se u selu Kravici, gde je i danas).

Imanja nose nazive: Jagodnja, Poljane, Jezero, Rudine, Selište Ćelovačke Rudine.

U Rujevcu su mahale: Ćelovci, Vasići, Kržavci, Gligo- rići, Ristići, Petrovići, Podrid, Petaci i Jovići.

Starine su u mramorju oko škole i sudnice na obodnjičkoj presedli, mramorje na Jagodnji, stari potkopi. Na starinu podsećaju imena Vukova Voda, Ćelovac i Poljane.

Stari i novi rodovi su se mnogo selili. Po tamnavskim valjevskim selima Dokmiru, Slatini, Kršnoj Glavi, Tvrdojevcu i Gvozdenoviću ima dosta iseljenika iz ovoga sela. Kao rudara ima ih i po Rudniku i čak po Krajini. Stari su rodovi rudarski pa su i novi to isto. Kod njih se to primerom prenosilo s porodice na porodicu, mada neke nisu nikad bile za rudarske radnje.

Današnji su stari rudarski rodovi Ristići i Ćelovci.

Ristići su od pre 200 godina u selu i predisponirani rudari. Ovde su dovedeni iz Olova u Bosni da vade olovo, a u Olovo su došli odnekuda od zapaca. I danas u Olovu imaju srodnika i znaju se, jer su se u tursko doba mešali. Oni su oko Vukovog Vrela, mnogo su se selili, rasturali i kao rudari i kao zemljoradnici (38 k.; Sv. Jovan).

Ćelovci, rastureni ispod Ćuvera i po presedli, pod raznim prezimenima su uvek predisponirani rudari, kojima je rudarstvo uvek bilo prvo zanimanje pa i danas. Oni su siromašan i stari rod odnekuda sa zapada. Stalno se gube po rudarskim krajevima, a danas ih ima u selu i po valjevskim selima (12 k.; Sv. Lazar).

Pred kraj XVIII veka su došli:

Petaci, stari kučki rod, mnogo rasturen po Sandžaku i selima oko Užica. Petaci su došli ovde od Užica; odavde su se neki podelili i otišli u valjevsku Bukovicu, neki sišli u Mačvu i izgubili se (26 k.; Sv. Nikola).

Jovići pod Petacima iz Vasojevića, sišli niz Drinu Višegradu i odatle su došli kao japijari u Jagodnju, odakle su selili po Tamnavi i Mačvi (20 k.; Sv. Jovan).

Milovanovići su došli malo posle Jovića, a oni su iz Morače i prvo pali u Župu kod Prijepolja i odatle niz Drinu došli Bajinoj Bašti i odatle ovde. Oni su pod Ćuverom, na imanju Ćelovaca i radije su zemljoradnici nego rudari (15 k.; Sv. Arhanđel).

Đakovići došli s Milovanovićima iz Zlodola do Bajine Bašte, a ranije su Pivljani, pa su ih povukle neke pivljanske porodice, ušli su na imanja Ćelovaca i posgali više zemljoradnici nego rudari (9 k.; Sv. Jovan).

Gligorići su Bratonožići, došli pod vrela u Sopotnicu na Limu i odatle se spustili niz Lim i Drinu preko Višegrada u ovo selo; podigli se iznad Petaka i čine zbijenu mahalu Podrid (17 k.; Sv. Nikola).

Pozniji su doseljenici:

Đuričići od Kržave (3 k.; Sv. Đurđe).

Jovanovići su posle 1878. god. došli iz Pilice (2 k.; Sv. Jovan).

Neškovići su iz Gračanice kod Priboja (2 k.; Sv. Matija).

Simići su iz Postenja (2 k.;Sv. Lazar).

Krstići su od Selanca, gde je predak došao u Milovanoviće, ženi u kuću (2 k.; Sv. Arhanđel).

Bajčetići su od Banje kod Priboja (1 k.; Sv. Jovan).

Despotovići u Podridu su iz Kržave (2 k.; Sv. Đurđe).

U Rujevcu ima 14 rodova sa 151 domom.

 

IZVOR: Sokolska nahija (str. 478-479), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

 

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Đorđe

    Ja sam iz sela Slatine kod Loznice. Prvi predak koji se ovde naselio bio je Jovo Filipović,po priči iz Rujevca. Ukoliko neko ima neke informacije u vezi toga,bio bih mu zahvalan ukoliko bi mi pomogao u otkrivanju daljeg porekla. Inače slavim sv. Jovana Krstitelja. Hvala unapred

  2. Đorđe

    Hvala Nebojša. Da li možda možeš da mi preporučiš neku knjigu gde bih mogao da potražim detalje o mojim precima u Tomnju?

  3. Milosavljević Bogoljub

    Ja sam poreklom iz zaseoka Ćelovci selo Rujevac Prezivan se Milosavljević a nigde ne mogu da pronađem svoje prezime da se vezuje za Ćelovce. ako imate neke informacije bio bih vam zahvalan.

  4. Milosavljević Bogoljub

    Rujevac pripada opštini Ljubovija.