Poreklo prezimena, selo Šljivovica (Čajetina)

16. januar 2013.

komentara: 11

Poreklo stanovništva sela Šljivovica, opština Čajetina. Stanje sa početka 20. veka. Prema studiji Ljubomira Mićića – Zlatibor (Naselja i poreklo stanovništva)

 

Šljivovica nije mnogo brdovita. U sredini sela je Gradina, na severnoj brdo Miloševac. Dosta je krševita. Kroz selo teče Rjeka, koja se produžuje kroz Branešce pod imenom Sušica.

Glavni su izvori: Pantelića Izvor, Studenac, Vodica, Šarčeva Voda, Petaševa Voda, Božića Izvor, I?batski Izvor, Bondžulića Voda, Đerovac.

Zemljište se naziva: Pantelića Brdo, Poljet, Lug, Stubo, Lujovina, Zatrnje, Dolovi, Jasen, Stanište, Keserovina, Lokva, Rajčevina, Pećine, Lukovište, Šobotovina i Košarišta.

Šljivovica se ovako prozvala zato što su se u njoj prvo počele saditi šljive.

Najstarije su porodice:

Bondžulići, begali u Otanj kod Požege zbog Turaka, pa su neki tamo i ostali (sl. Đurđev-dan), Kostadinovići, ima ih u Branešcima (sl. Đurđev-dan) i Milosavljevići (Stojanovići i Lučići), slava Jovan-dan.

Pre 400 godina doseljeni su:

Šućuri iz Pive od Dobrilovića (od kojih su i Piščevići u Semegnjevu), a pre 300 godina Jaćimovići (Pantelići, Marjanovići i Tomonjići) iz Hercegovine (sl. Stevan-dan).

U 18. veku doseljeni su:

Kovačevići sa Glasinca (sl. Vračeve),

Škodrići iz Pive (sl. Đurđic) i

Milojevići (Stanići) od Pljevalja (sl. Đurđev-dan).

U 19. veku doseljeni su:

Kaljevići iz Babina gde ih ima još (sl. Tomin-dan),

Zorzići iz Kremana od Jankovića (sl. Đurđev-dan),

Lukovići iz Štrbaca (sl. Đurđev-dan),

Delići (Kulaši i Božići) iz Semegnjeva od Kostića,

Lekići iz Kučina (sl. Nikolj-dan), Kovačevići (Mandići) takođe.

Tomići od Pribojske Banje (sl. Nikolj-dan),

Šobotovići iz Mokre Gore od Perišića,

Radeljići (Vasovići) iz Radojne (sl. Mitrov-dan),

Brkovići iz Čelica (sl. Aranđelov-dan),

Babići iz Macuta (sl. Savine Verige),

Šukilovići iz Vardišta (sl. Đurđev-dan),

Tijanići (Erići) iz Morače (sl. Jovan-dan i ima ih u Krivoj Reci).

Petrovići iz Bjeliša kod Priboj-Banje (sl. Jovan-dan) i

Gukići iz Krive Rjeke, a od pre 130-150 godina.

Nikolići iz Zabučja više Užica (sl. Stevan-dan),

Radovanovići od Pribojske Banje i Bakići iz Jablanice.

 

IZVOR: Ljubomir Mićić, Zlatibor (Naselja i poreklo stanovništva)

 

Komentari (11)

Odgovorite

11 komentara

  1. Ljubinka

    Zainteresovanima može biti od koristi i knjiga Pera Pećinara “Seobe kroz užički okrug u 19. veku”, Užice, 2012.

  2. Đorđo

    Tijanići su iz daljim poreklom iz Pive, samo su se kratko zadržali u Morači. Hteo bih da pitam nešto urednike sajta, ne znam da li čitaju ove komentare, interesuje me da li je moguće da postavimo na ovu stranicu popise iz prve polovine 19. veka koje imam kod sebe za ovo selo.

  3. đorđo

    Prema knjizi “Porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo” , Kaljevići potiču iz Tepaca u Drobnjacima, starinom od bratstva Piletića u Piperima, Babine su im bile usputna stanica. Od Kaljevića su Markovići, Mišići, Paunovići i Matijevići u Struganiku kod Valjevske Mionice

  4. đorđo

    Prema knjizi Vidoja Despotovića “Naša Sela” , Lukovići potiču iz Kakmuža kod Pljevalja. Ima ih u Donjoj Tikvi i Šljivanskom u Potarju, Štrpci su im bili usputna stanica prema Srbiji

  5. đorđo

    prema D. Stanojeviću Bondžulići su se doselili u velikoj seobi 1690. od Kolašina

  6. đorđo

    prema knjizi “Srpske porodice vojvodstva Svetog Save” stara postojbina Perišića od kojih su Šobotovići je zaselak Šoboti u Rudinama kod Bileće

  7. đorđo

    po D. Stanojeviću Kovačevići (Mandići) su od Pribojske Banje

  8. đorđo

    takođe, Vladisavljevići (Šape) su iz Šaponja kod Nove Varoši, prezime su dobili po Vladislavu Šaponjiću koji se doselio u Šljivovicu sredinom 19. veka

  9. Dusanka Sobotovic

    moj otac Velisav deda Stojan pradeda Petar selo Beserovina SO Bajina Basta