Sveti apostol Toma – Tomindan

19. oktobar 2012.

komentara: 0

Srpska pravoslavna crkva i vernici 19. oktobra (6. oktobra po julijanskom kalendaru) proslavljaju Svetog Tomu, koji je po brojnosti svečara na dvanaestom mestu slava kod Srba. Portal Poreklo čestita svima koji slave.

Tomindan je dan posvećen Sv. Apostolu Tomi. Ovog Apostola zovu i “neverni Toma”, jer nije poverovao u Vaskrsnuće Gospoda, pa se Isus Hristos ponovo javio učenicima, a Tomi posebno obratio da pruži ruku i dodirne mu rebro, tako da više ne bude neveran. Toma nije bio samo neveran, već je i sa vremenom imao problema. Ostalo je zapisano da je jedini od Apostola zakasnio na pogreb Presvete Bogorodice, pa je na njegovo insistiranje otvoren grob. Tada se videlo da je njen grob prazan, da se Bogorodica vaznela na nebo, i da je u grobu ostao samo sveti pokrov koji je kasnije prenesen u crkvu u Carigradu.

Tomindan se proslavlja isto kao i sve druge Krsne slave, pripremom slavskog kolača, koljiva i vina, i osveštanjem koje obavlja sveštenstvo Crkve. Ukoliko padne u mrsni dan, sprema se mrsna trpeza, a ukoliko padne u posni dan (sreda, petak), sprema se posna trpeza. To je nepokretni praznik.

Srbi za Sv. Tomu pričaju da kad su sveci delili uloge da je on uzeo pečat od oblaka, ali ne donosi oluju već dragocenu kišu. Veruje se da Sv. Toma, ako se naljuti, može jednog dana da donese drugi potop, ali kako ga nadgleda Presveta Bogorodica, to neće biti uskoro. Slave ga u mnogim krajevima kao Krsnu slavu. Slave ga dunđeri i drvodelje kao esnafsku slavu, pa na taj dan ništa ne rade. Sv. Toma je bio vešt drvodelja tako da nikada nije deljao drvo na panju već na kamenu. Jednom naiđe đavo u obliku prelepe i vrckaste devojke, pa poče da ga iskušava.Sv. Toma se zagleda u nju, udari sečivom u kamen i otupi sekiru. Svetitelj se mnogo naljuti, izazva silnu kišu i smesta potopi đavola u baru.

Narodne priče

U selu Puračiću pod Ozrenom živeo je neki Mijalko, bogobojažljiv i domaćin čovek. Imao je samo jednu manu: plašio se vukova. Krio je taj strah koliko je mogao, ali ništa nije vredelo. Bilo je dovoljno da neko, potpuno bezazleno, u društvu spomene vuka, pa da Mijalka uhvati drhtavica. U planinu kad je po drva odlazio, dva krsta i bezbroj amajlija je na sebi nosio. Bila su tu krila slepog miša, medveđe kandže, kora hleba od Devetog utorka, a crvene vunice na sebi je imao da džemper isplete i to sa dugačkim rukavima. Al’ kad ne vredi – ne vredi. U svakoj senci, svakom šušnju, “viđao” bi vuka, i nanrat-nanos, bežao iz planine neobavljena posla, sve usput vičući “vuci, vuci – pomagaj narode”. Gleda sve to Sv. Toma, pa mu jednog dana dojadi, ode do Sv. Save, pozajmi dva hroma vuka i ode seljakovoj kući. Kad ih Mijalko ugleda, izgubi pamet i načisto pade mrtav. Prekrsti ga Sv. Toma, povrati i reče “Tvoj strah je bezrazložan. I vukovi su Božija stvorenja. Ne uzimaj ih više nikada u usta i oni ti neće nažao učiniti”. Kako to reče, nesta zajedno sa vukovima, a nestade i Mijalkovog straha. Od tada se u Republici Srpskoj, na Tomindan, ne spominju vukovi.

Vrednu knjigu o ovoj slavi i porodicama koje je slave Tomindan napisao je naš etnolog Aleksandar Bačko (zajedno sa Dragišom Maksimovićem). Poseban značaj Bačkove knjige “Rodovi koji slave Svetog Tomu” je u tome što je to prvi takav rad o poreklu pojedinačnih srpskih porodica, u kojem su korišteni i rezultati genetičih istraživanja.

Evo šta Aleksandar Bačko piše u uvodnom tekstu svoje knjige “Rodovi koji slave Sv. Tomu”:

“Tomindan, praznik posvećen sv. apostolu Tomi, proslavlja se 19. oktobra po novom kalendaru (6. oktobra po starom). Ovaj praznik se, kao porodična krsna slava, javlja kod relativno malog procenta srpskih familija. Kod jednog dela tih porodica se ne može tačno utvrditi zajedničko poreklo u daljoj starini. Ipak, može se uočiti, da među porodicama koje slave ovog sveca, znatan deo čine one, koje vode poreklo od nekoliko starih rodova, koji od davnine praznuju Tomindan”.

Knjiga “Rodovi koji slave sv. Tomu” može da se nađe u antikvarijatu u Brankovoj ulici u Beogradu (pored sedišta Agencije za privredne registre).

IZVOR: pravoslavlje.net, “Rodovi koji slave Sv. Tomu”, Aleksandar Bačko

 

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.