Poreklo prezimena, selo Pišać – Krbava (Lika)

15. jul 2012.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Pišać (Krbava), po popisu iz 1712. godine

U Pišaću je pod Turcima u staroj tvrđavi stajala jaka posada, te je to utvrđenje pored Udbinskog smatrano najjačim u Krbavi. Pod gradom se bilo razvilo i podgrađe sa muslimanskim i srpskim stanovništvom. Od 1689-1697. godine stajalo je ono pusto, samo su Krajišnici od Otočca i Brinja čuvali u starom gradu stražu. Kada se 1698. godine započelo nastanjivanje Krbave, na Pišaćko tlo doselili su najpre naseljenici sa Krajiškog područja.

Po Brajkovićevom popisu iz 1700. godine, napominje se za Pišać da je jače srpsko selo. To su krajiški naseljenici koji su došli od Kosinja, Brinja i Otočca, uz koje su prišli i oni od Knina i Bukovice. Nastanjivanje i uređivanje tog naselja vodio je sa krajiške strane jedan iz porodice Čoraka od Otočca, koga je krajina postavila za porkulaba (starešinu) u starom Pišaćkom gradu.

Po popisu iz 1712. godine zabeleženo je sledeće stanje:

Cvijanovići 7, 16, 13k, Smiljanići 11, 11, 6, 10, 59k, Čorci porkupab 25, 11 7, 12, 8, 6, 9, 25k, Bunčići 4.

Od tih naseljenika Smiljanići su došli od Brinja, tačnije iz Prokika još 1698. godine (prethodno je njihovo prebivalište iz Kozjana, nadomak Bunića). Jedan deo tog plemena od 14 porodica i isto toliko kuća, ostao je da živi u Prokikama, dok se ostali deo raselio na druga mesta Like i Krbave. Jedna grupa od 59 porodica naselila je Pišać, a to su preci današnjih Pišaćana. Po narodnom predanju, koje se među Smiljanićima na ovom području prenosi usmeno s generacije na generaciju, njihovi preci došli su na ovo područje s Kosova, dovela ih je žena po imenu Smiljana.

Preci plemena Cvijanović, čiji potomci žive u Pišaću, ne spominju se ni u jednoj od grupa koje su se selile sa turske teritorije na područje Vojne krajine. Cvijanovići se uopšte ne spominju za vreme turske vladavine. Tek posle odlaska Turaka, kaže se da su Cvijanovići doselili u Pišać iz Kosinja. Verovatno su njihovi preci po dolasku u Liku odmah naselili Kosinj i njegovu okolinu, odakle se nisu pomerali sve do odlaska Turaka.

U dokumentima o turskoj vladavini na okupiranim prostorima Like i Krbave, Čorci i Žagari se uopšte ne spominju. O njima postoje neki podaci tek posle odlaska Turaka. Zna se da je Čorke porkulab Čorak doveo od Otočca i da ih je u Pišaću prema popisu iz 1712. godine bilo 25 kuća, a po drugom popisu stoji da je porkulab Čorak u Pišać naselio svoj rod od 7 kuća sa 78 čeljadi. Njima je dao dobru zemlju u samom Pišaću, gde su se oni nastanili i dobro razvijali.

Nešto kasnije su se naselili iz Mutilića i tri kuće Žagara, koji su vremenom izumrli ili su raseljeni.

Popis prezimena, krsne slave i kraj odakle su došli po popisu iz 1712. godine

Cvijanovići (Jovanjdan), došli iz Kosinja, Poljan

Smiljanići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići, Prokike

Bunčić (Jovanjdan), došli iz Knina, Bukovica

Čorak (Nikoljdan), došli iz Otočca, Sinac

Čorak, katolici, Otočac

IZVOR: Gojko Knežević, “Udbina i njena sela” (str. 212-214)

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Filip Smiljanić

    Znali neko sa kog mesta iz Kosova su došli Smiljanići? Negde sam čitao da je iz okoline Paštrika ali mislim da se to odnosilo na Zlatiborske a ne Ličke Smiljaniće