Poreklo prezimena, selo Jošan (Udbina, Lika)

Poreklo stanovništva sela Jošan, stanje po popisu Like i Krbave iz 1712. godine

Jošan, selo sa istočne strane Krbavskog polja, bilo je već do 1700. godine naseljeno, spominje senjski biskup Martin Brajković, a tako i Krajiški popis iz 1701. godine. Popis donosi ovakvo stanje:

Arambašići 8, 4k, Banjani 17, 14 k, Cvijanovići 32, 7k, Diklići 15, 11, 3, 19 k, Dogandžići 6, Dragićevići 17, Dražići 18, 15, 19 k, Egići 8, 8k, Grahovci 14, Kamenko 6, 4k, Kurinjci 3, Mandići 19, 17, 9, 40k, Majstorovići 10, 2k, Panjkovići 11, Radakovići 30, 31, 14, 12, 18, 4, 100k, Radoševići 21, Radulovići 9, Rađenovići 12, Sadžaci 18, 6k, Stojakovići 5k, Štimci 9, Vlatkovići 8, 25, 3, 21, 16k, Vukmanovići 6, 8, 5k. Ukupno 589 čeljadi.

Između tih naseljenika poreklom su bili od Vilića: Arambašići, Banjani (Banjanin), Cvijanovići, Diklići, Dogandžići, Grahovci, Mandići, Mašići, Narandžići i Vukmanovići, a Panjkovići od Brloga. Ostali su došli od Knina i Bukovice (to su verovatno oni rodovi koje je Petar Smiljanić za vreme Kandijskog rata od 1645.  do 1699. godine sa Krbave odveo u Mletačko područje). Veći broj porodica doselio je sa većim brojem članova, a neke i u velikim zadrugama. Kasnije su se vrlo dobro razvijali Mandići, a naročito Radakovići, koji su oko 1810. imali 100 kuća. U selu su 1712. godine zabilježeni Štimci, koji su se kasnije raselili.

Popis prezimena, krsne slave i kraj odakle su došli po popisu iz 1712. godine:

Arambašići (Nikoljdan), došli iz Brinja, Vilići

Banjani, Banjanin (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići

Cvijanovići (Jovanjdan), došli iz Kosinja, Mlakva

Diklići (Aranđelovdan), došli iz Brinja, Vilići

Dogandžići (Jovanjdan), došli iz Knina, Bukovica

Dragićevići (Stevanjdan), došli iz Knina, Bukovica

Dražići (Đurđevdan), došli iz Knina, Bukovica

Egići (Nikoljdan), došli iz Knina, Bukovica

Grahovci (Đurđevdan), došli iz Brinja, Vilići

Kamenko (Nikoljdan), došli iz Brinja, Vilići

Kosanovići (Nikoljdan), došli iz Plaškog

Kurinjci, došli iz Knina, Bukovica

Mandići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići

Majstorovići (Jovanjdan), došli iz Knina, Bukovica

Panjkovići (Đurđevdan), došli iz Brloga

Radakovići (Nikoljdan), došli iz Knina

Radoševići (Jovanjdan), došli iz Liča, Ledenica, Senj

Radulovići (Jovanjdan), došli iz Kosinja

Rađenovići (Đurđevdan), došli iz Knina

Sadžaci (Nikoljdan), došli iz Brinja, Vilići

Stojakovići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići, Razvala

Štimci, došli iz Kosinja

Vlatkovići (Nikoljdan), došli iz Brinja, Vilići

Vukmanovići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići

Uzelci (Nikoljdan), došli iz Smiljana

Šever (Nikoljdan), došli iz Bunića

Surle (Nikoljdan), došli iz Knina

Mašići (Nikoljdan), došli iz Brinja, Vilići

Lončari (Aranđelovdan), došli iz Brinja, Vilići, Lučani

Potkonjaci (Jovanjdan), došli iz Dabra

Vukmirovići (Nikoljdan), došli iz Brinja, Vilići

Narančići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići

Pavkovići (Jovanjdan), došli iz Knina

Kneževići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Prokike

Masnikose (Đurđevdan), došli iz Brinja, Vilići

Bevande (Nikoljdan), došli iz Smiljana, Smiljansko Brdo

Bjelobrk (sv. Petar i Pavle), došli iz Brinja, Vilići

Bošnjak (Stevanjdan), došli iz Brinja, Plaščica

Kliske (Aranđelovdan), došli iz Dabra, Glibodol

Mrđe (Nikoljdan), došli iz Kosinja

Poznanovići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići

Stojići (Aranđelovdan), došli iz Knina

Zec (Nikoljdan), došli iz Knina

Podunavci (Stevanjdan), došli iz Knina

Vranići (Jovanjdan), došli iz Brinja, Vilići

Mrkobrade (Aranđelovdan), došli iz Brinja, Vilići

Primorska krajina je 1640. godine uhvatila vezu sa koreničkim Srbima, koje su Turci naselili u Koreničko polje. Oni su nosili zajedničko ime “Usorci ili Usorčani”, verovatno po imenu kraja iz kojeg su bili doseljeni. Ta veza se tek počela ostvarivatiu leto 1658. godine kada je počelo iseljavanje Srba “Usorčana” u okolinu Otočca. Sledeća seoba bila je u rano proleće 1660. godine, gde “Usorčani”  naseljavaju Gacko polje između Otočca i Brloga, a 1655. godine bilo je takođe iseljavanje Srba “Usorčana”, ali sada u Plaški. Celi taj prostor je bio velik te su Srbi za svoje naseljavanje našli dovoljno mesta. Većina se nastanila u Vilićima: U Pothumu, Zalužnici, Doljanima, Škarama, Glavacama, Oraovcu i Starom Selu.

Od tih Srba “Usorčana”, koji su naselili Jošan već 1698. godine su: Arambašići, Banjanini, Diklići, Cvijanovići, Dogandžići, Grahovci, Mandići, Mašići, Nerandžići, Vukmanovići, Kamenko i Potkonjaci. Ostali su došli od Brinja, Kosinja i Knina kao povratnici na od ranije njihova imanja. Po popisu iz 1577. godine vidi se da su u Jošanu živeli Srbi i muslimani zajedno.

U Krajiškom popisu iz 1701. godine za selo Jošan, pored napred navedenih prezimena, pominju se još sledeća porodična prezimena koja su kasnije iščezla: Dogandžić, Dragićević, Grahovac, Kurinjac, Masnikosa, Mrkobrada, Panjković, Radošević, Radulović, Rađenović, Stojaković i Štimac. A pred Drugi svetski rat pominju se i prezimena pojedinaca koji su takođe bili stanovnici Jošana kao što su prezimena Jelići, Kukić, Librići, Zec, Majcen i Vukmirović.

IZVOR: Gojko Knežević, “Udbina i njena sela” (str. 181-183)