Poreklo prezimena Srba u Potkozarju

3. jul 2012.

komentara: 426

Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije.

Drakulići su iz Korjenića u Hercegovini (slave Mratinjdan).

Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.

Dulići su iz Dulica od Gacka u Hercegovini.

Đilasi su poreklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).

Zoranovići su poreklom iz Hercegovine.

Zorići su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).

Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Đurđa).

Jarakule su poreklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).

Janjetovići su poreklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).

Jasnići su poreklom s Kosova (slave Đurđevdan).

Jugovići su iz Gacka u Hercegovini. Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.

Kavenuše su poreklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Kadijevići su poreklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.

Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).

Kalabe su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).

Kalabići su poreklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.

Kalinovići su došli iz Kuča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Karugići su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Kelemanovići su iz Pocrnja, verovatno od Ljubinja u Hercegovini.

Kerkezi su poreklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).

Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijevdan).

Kovačevići su iz Raške (slave sv. Jovana).

Kozomore su poreklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).

Komadine su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Kondići iz dubičkog kraja su poreklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan)

Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje poreklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).

Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.

Kosijeri su poreklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.

Kosovci su poreklom iz Kosova.

Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).

Kočići su poreklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.

Kraljevići su doselili iz Hercegovine.

Krvavci su poreklom iz Hercegovine.

Krčikovići su poreklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).

Krtoline su od Lubura u Riđanima, iz Crne Gore.

Kruge su doselile iz Crne Gore. Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).

Kuvalje su poreklom od Sjenice (slave Đurđevdan).

Kukići su poreklom iz Banjana u Crnoj Gori.

Kukići su doselili iz Hercegovine.

Kukulji su doselili iz Crne Gore.

Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negde su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.

Lugonje su poreklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).

Lukači su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).

Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.

Loparice su iz Crne Gore.

Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku isterali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na takvu daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.

Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).

Majstorovići su doselili iz Hercegovine.

Maleševci su od Bileće u Hercegovini.

Mataruge oko Kozare su poreklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.

Matavazi su iz Crne Gore, a tamo se misli da su poreklom Arbanasi.

Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv. Jovana).

Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.

Mačinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv. Iliju).

Mačnoge su doselile iz Hercegovine.

Macure su poreklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).

Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).

Merčepi su poreklom iz Riđana u Crnoj Gori.

Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.

Miroslavići su poreklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu

Gordići, a poreklom su iz Mratinja od Nikšića (slave Nikoljdan).

Mostarci su poreklom iz Hercegovine.

Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Neretvljanci su poreklom iz Hercegovine.

Nikšići su poreklom od Nikšića u Crnoj Gori.

Obadi su iz Borča na Neretvi u Hercegovini.

Obućine su poreklom od Kolašina (slave sv. Đurđa).

Odavići su poreklom iz Hercegovine.

Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).

Oljača imaju svoje imenjake u Oljačincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su poreklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Đurđevdan).

Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).

Otašovci su iz Crne Gore.

Padežani su poreklom s juga Srbije.

Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Đurđa).

Palavestre su poreklom iz Hercegovine.

Paruh je poreklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.

Pašići i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).

Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.

Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).

Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu)

Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.

Popare su poreklom iz Fatnice u Hercegovini.

Predojevići su poreklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).

Pribićevići su doselili iz Hercegovine.

Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.

Rendulići i Rendići su od Sjenice.

Rorići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Santrači su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijevdan).

Selaci su doselili iz Starog Vlaha.

Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa).

Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.

Skoplje su iz Hercegovine.

Smoljani, Smolići, Smoloići poreklom su s karsnog platoa izmedu donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).

Smoljevići i Smoljo poreklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).

Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).

Srđeni su iz sela Srđevica u Gacku, Hercegovina,

Stirači su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).

Tankosavići su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).

Tice su iz Polimlja.

Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su poreklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).

Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.

Trubari su iz Hercegovine.

Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijevdan).

Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.

Ćeranići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.

Ubavići su od višegradskog kraja.

Ugarčići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini. Ugarča su iz Hercegovine. Ugrenovići su poreklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).

Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.

Here su poreklom iz Hercegovine.

Cikote kod Dubice su poreklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).

Džepine su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).

Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.

Šašari su iz Hercegovine.

Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).

Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).

Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).

Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).

Šolaje su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).

Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.

Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovica u Priboju, gde se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan).

Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.

Šunjići su poreklom iz Hercegovine. Šumani od Dubice i Gradiške poreklom su od Polimlja.

Šurlani su poreklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.

Stradanje Srba sa Kozare i Potkozarja u Drugom svetskom ratu 

U Drugom svetskom ratu s područja Kozare i Potkozarja izgubilo je živote preko 40.000 stanovnika. Područje Kozarske Dubice pre Drugog svetskog rata imalo je 33.350 stanovnika. Od toga broja je poginulo 18.495 stanovnika. Samo na području opštine Kozarske Dubice 463 domaćinstva ostala su bez naslednika po muškoj i ženskoj liniji. Njihova ognjišta su se ugasila. I ovo je jedan podatak koji pokazuje kako su ratovi uništavali stanovništvo na ovom području koje je ginulo, raseljavalo se i naseljavalo.Na ovo područje posle Drugog svjetskog rata stanovništvo se doseljavalo i naseljavalo iz Zmijanja i Manjače. Interesantno je navesti da je bila migracija posle Drugog svjetskog rata iz Zmijanja u Knešpolje, na mesto gde je izginulo stanovništvo. To su kupovali zemlju od onih koji su ostali i naselili se. Ovo je isti pravac nekadašnjeg migracionog kretanja od Zmijanja u Potkozarju.

Dušan Divljak, star 70 godina, iz sela Pobrdana u Knešpolju, priča da je posle Drugog svjetskog rata doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.

Rajko Stanivuković iz sela Pobrdana u Knešpolju posle Drugog svetskog rata je doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.

Dušan Tomaš iz sela Pobrdana u Knešpolju priča da mu je pričala prababa Mika da su oni davno doselili od nekud iz Dalmacije. Slave sv. Nikolu. I ovo je migracioni pravac Crna Gora-Hercegovina-Dalmacija-Potkozarje. Dušan priča da je njegova prababa Mika rođena u XIX veku. U fašističkoj ofanzivi na Kozari juna i jula 1942. godine poginula su Mikina tri sina: Stevo, Simo i Ilija. Tad je prababa Mika bila u poodmaklim godinama. Izginuvši sinovi i unuci, ali osta samo jedno praunuče, Dušan.Malo muško dete koga baba Mika nije od sebe nikud odvajala. Mika bi govorila: »Dala sam otadžbini sinove i unuke. Hvala bogu, osta mi praunuk Dušan, moja glava kuće. I moje se ognjište nije ugasilo.«Godine 1943. nastupila je glad. Baba Mika u svojim poodmaklim godinama uze zastavu i krenu pred omladinom da bere noću žito prema Dubici. »Za mnom, djeco, ne bojte se, moramo od neprijatelja oteti naše žito!« Kad se završio rat 1945. godine baba Mika je sa svojim praunukom Dušanom podigla kućicu. Ostao je praunuk Dušan i nije se ugasilo ognjište. Kad je Dušana oženila i uputila u vojsku, baba Mika je govorila: »Za otadžbinu sam dala sinove i unuke, ali sam dočekala da iz moje kuće ponovo pošaljem vojnika da nosi pušku i brani knešpoljsku zemlju natopljenu krvlju njegovih djedova i očeva. Pjevajte, ljudi i veselite se! Danas sam najsrećnija prababa u Knešpolju. Baba Mika iz svoje kuće ponovo šalje pod pušku vojnika. Nije dušman uspio da uništi ognjišta u Knešpolju!« Takve su bile majke Knežopoljke.

Predanja o poreklu koja su se prenosila sa oca na sina:

Krnete, Baslaći, Sadžaci, Milanovići doselili su iz Like u Potkozarje. Prema rodoslovu koji je posedovao Stanko Krneta, oni su u Liku došli iz Sjenice. Dakle, Sjenica-Lika-Potkozarje, to je bio pravac migracione struje. Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru slave Tomindan. Krnete u Marinima i Jutrogošti slave Jovanjdan. Evo kako je došlo do promene slave. Seobom iz Like jedan Krneta se zadržao u Cazinskoj krajini, a drugi odoše u Marine i Jutrogoštu. Ovaj Krneta što osta u Cazinskoj krajini ubio je dva bega i pobegao u drugi feud, ali je po kazni morao promeniti slavu. Od tih su Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru, koji slave Tomindan. Inače, stara slava Krnetama, dok su bili u Sjenici i Lici, bila je Jovanjdan. Simatovići su se zvali Regode. Prvi Regoda došao je iz Ključa u Palančište. Dakle, pravac migracije Hercegovina-Dalmacija-Ključ-Potkozarje. Taj Regoda imao je sina Simu-Simata. Simatovi sinovi po ocu Simatu dobiše prezime Simatovići. Selo se zvala Simatovica. Simat je bio prvi u Simatovićima. Od njega pred Drugi svjetski rat bilo je više od 20 kuća, domaćinstava. Prezime Simatovići dobili su ima preko 100 godina. Regode su slavile Đurđevdan. Tu slavu nasledili su Simatovići.

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (426)

Leave a Reply to Milorad Bogdanović

426 komentara

  1. Koljanin Slobodan

    Poštovani , cijenim Vas i Vaš rad to što radite ,jer danas se sve zaboravlja . Intersuje me ako znate nešto o prezimenu Koljanin odakle potiču i kad su stigli na ove prostore. Otac i deda su mi sela Dragelji (opština Gradiška ).Otac mi se zove Savo rođ.1944. a deda Veljko rođ.1913.god. Slava nam je Đurđevdan . Moramo malo po istoriji kopati jer i onako nas nema nigdje . Pozdravljam Vas i ako budete nešto saznali javite mi na e-mail.

  2. Milorad Bogdanović

    Slobodane, hvala na lijepim riječima i Vašim namjerama.
    Prezime Koljanin spominje se samo u ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godnu u parohiji Bistrica i Ljubija (Prijedor) kao i Turjak i Dragelj (Gradiška).Svi slave Đurđevdan. Parohiju Dragelj činili su još sela Kijevci Donji sa 53 kuće i 708 duša, Kijevci Gornji sa 45 kuća i 300 duša, Cerovljani sa 54 kuće i 253 duše. Selo Dragelj imalo je 43 kuće i 185 duša, a kao crkvena parohija, sa ovim selima, bilo je 195 kuća i 1446 duša. Paroh je bio Jovan Stanić. Kao slavljenici Đurđevdana spominju se još prezime: Vranć, Vračar, Dobraš, Vraneš, Vučenović, Kutljača, Majkić, Čekić, Miljanović, Borković, Marić, Gibača, Mačić, Kalajdžija, Galić, Prolić, Dakić, Grujić, Đurić, Gagić i Bjelić. Po prezimenima, moja je pretpostavka da su doselili sa područja Timara i Zmijanja, koji čine veliku većnu stanovnika Lijevče polja i s/i Potkozarja, do sredine 19 vijeka.
    Prezime Koljanin koji slave Đurđevdan (drugi slavljenici se ne spominju) spominju se i u Karlovačkom vladičanstvu.
    U ZBORNIKU za narodni život i običaje južnih Slovena, knjiga 41, Zagreb 1962, nalazi se djelo autora Stjepana Pavičića SEOBE U LIKU, str 152,gdje se spominje Matija Kolan, koji sa grupom doseljenka 1540 godine dolazi iz sela Muškovci kod Obrovca, Zrmanja, u selo Prilišće, gdje se kasnije doseljavaju Bunjevci.
    Toliko sam pronašao za sada. Budite naš vjeran posjetilac i vjerovatno još mnogo toga saznaćte o svome korjenu. Svako dobro.

    P.S. Ćirilica je srpska ljepotica, i ljepote njene nema da ne stidi.

  3. Tatjana

    Vuče, Babići koji slave Sv.Nikolu mislim da su poreklom od Pljevalja,a koji slave Sv.Stefana su od Bileća, a Sv.Đorđa od Berana a i iznad Martinića,Gostilje (Bjelopavlići, Brda….za njih kažu da su starosedeoci pre Bijelog Pavla, i da su Lužički Srbi)

  4. mirjana ex bosančić

    Bosančići iz okoline Prijedora (npr. Donja Dragotinja) su potomci Ivana Kosančića, viteza Kosovskog boja (promena početnog slova k u B nastala radi zaštite od turske odmazde). Podaci u banjalučkom muzeju, po kazivanju J. Bosančića iz Beograda. U Kosaničko-topličkom kraju izgleda ih danas nema, ali ih ima još u Srbiji (Beograd, Vojvodina), Hrvatskoj, čak i Sloveniji.

  5. mirjana ex bosančić

    Dopuna za Bosančiće: Seoba prvo na Zmijanje, pa onda na više različitih pravaca u Bosni – Banja Luka, Prijedor etc.

  6. mirjana ex bosančić

    Slava Bosančića je Jovanjdan, 20. januar

    • Milorad Bogdanović

      U ŠEMATIZMU dabrobosanskom za 1882 godinu Bosančići se vode kao slavljenici četiri različite slave.
      Sv. Dimitrije (8.novembar) slave u parohiji Krmine (Banjaluka)
      Sv. Jovan Zlatoust (26. novembar) slave u parohijama: Vedovica (Dubica); Gradiška-Laminačka, Stapari (Gradiška); Grmuša, RUjnica (Bihać); Dubovik (Krupa); RATKOVO (Ključ); Rebrovac (Banjaluka)
      Sv. Jovan Krstitelj (20. januar) slave u parohijama: Banjaluka, Gomionica, Rekavice, Šljivno (Banjaluka); Bugojno; Gradiška-Laminačka (Gradiška)
      Sv. Jovan Milostivi (25. novembar) slave u parohiji SVODNA, čiji je paroh bio Trivun Lazarević. Da li su Bosančići tada stvarno slavili ovu slavu pa kasnije preuzeli da salve Jovana Krstitelja, ili je greška ovoga paroha,ovdje se nemože znati?! Parohiju Svodna, tada 1882 godne, činila su dva sela, selo Svodna sa 83 kuće i 562 duše i selo Devetaci sa 15 luća i 120 duša. U ovoj parohiji kao slavljenici sv. Jovana Krstitelja spominju se ova rezimena: Šurlan, Janjetović, Jelisavac, Vukojevac, Brakus, Beronja, Obradović, Medić, Dragojević, Kurbelija, Adamović. Kantar, Bjelajac.

  7. dusan

    Molim vas da li možete bilo šta da mi kažete o poreklu M I L I J A N O V I Ć A . Iz KURŠUMLIJE sam, i pouzdano znam da se moj predak Veso ( čukundedin otac ), 1980 doselio iz Raške (selo, Rvati), sa porodicom (dva sina, Milića i Savatija). Slavimo SVETOG GIORGIJA. HVALA…

  8. Olivera Dimitrijević

    Zamolila bih admina i sve ostale koji nešto znaju o poreklu prezimena Tadić da mi pomognu.Danilo Tadić ,selo Ramići kod Banjaluke.To mi je deda po majci.Krsna slava Tadićima u Ramićima je Sveti Jovan (20.januar)Nigde se ne pominje ni selo Ramići a kamoli prezime Tadić.Brojna smo familija ,na žalost rasštrkana po celom svetu,pa ovim putem pokušavam da spojim poneke karike.Zahvaljujem se svima koji mogu da mi pomognu.

    • Aleksandar Marinković

      Tadić je rašireno prezime po Bosni. Đorđe Janjatović (”Prezimena Srba u Bosni”) navodi Tadiće koji slave Sv. Jovana u protoprezviterijatu banjalučkom, i to u parohijama: grada Banjaluke, potom Bistrica i Laktaši. S obzirom da se selo Ramići (severno od Banjaluke) nalazi u blizini pomenutog sela Bistrice, nema sumnje da je i vaš deda iz tog kraja.

    • Milorad Bogdanović

      Drago mi je kada pročitam da mlade osobe interesuje njihovo korjenje i kad sve to ćirilicom piše. Za takve, pokušavam da pomognem koliko je u mojoj moći.
      Selo Ramići koje pripada parohiji Bistrica (BL) spominje se 1882 godine u ŠEMATIZMU dabrobosanskom, što je brojalo 18 kuća sa 205 duša, i gdje se spominju i Tadići koji slave Jovanjdan. Inače ovu parohiju bistrčku sačinjavalo je ukupno 14 sela-mjesta: ČIgluk 7 kuća-41 duša; Pavlovac 18-117; Prnjavor 11-112;Čokore 13-155;Bistrica 80-909; Dragočaj 20-181: Ramići 18-205; Prijakovci 16-180; Motike 15-118; Drakulić 24-206; Sargovac (tako piše) 3-24; Goleši (dio) 5-48: Borkovići (dio) 5-45; i Petrićevac sa 2 kuće i 9 duša. Svega 237 kuća sa 2350 duša. Paroh je bio Vasilije Jungić. Ovaj ŠEMATIZAM možete pronaći ovdje u digitalnoj formi. Tadići koji slave Jovanjdan spominju se još u parohijama: Banja Luka, Laktaši i Pale, te 1882 godine. Ovo prezime još slavi sedam različiti slava, na prostoru ove tadašnje mitropolije.
      Risto Milićević u knjizi HERCEGOVAČKA PREZIMENA na str.675 spominje Tadiće koji slave Jovanjdan u Vrbnom kod Trebinja, i da su porjeklom od Pive, odakle su ovdje došli oko 1830 godine. Ovdje se spominju i Tadići katolici koji su dugo slavili ovu slavu.
      Nisam pronašao u Slavonji, Lici i Dalmaciji Tadiće koji slave Jovanjdan, a gdje je dosta doseljenika porjeklom sa potkozarskih i zmijanjskih prostora.

      Svako dobro,i pratite nas, sve novo što saznamo, biće ovdje napisano.

  9. Boris

    Poštovani,
    vidim da se Srdići ne pominju. Moji slave Svetog Jovana dok ostali Srdići slave Svetog Nikolu. Inače, pričam o Srdićima iz Prijedora. O porijeklu sam čuo više priča Lika, Kosovo..) pa ako Vi raspolažate sa više informacija, bio bih neizmjerno zahvalan..

    S poštovanjem!

    • Milorad Bogdanović

      Borise, i Vama se zahvaljujem što ćirilicom pišeš i što se intereseuješ za svoje pretke.
      U ŠEMATIZMU d/b za 1882 godinu najbrojniji su Srdići koji slave Nikoljdan. Spominju se u 20 parohija,od Glamoča pa do Banjaluke. U Potkozarskom kraju Srdići slave Nikoljdan u parohiji Jelići (Jelićka) i Palančište. U parohiji Prijedor se te 1882 godine ne spominju. Možda, to su samo moje pretpostavke, da su Srdići iz Prijedora u srodstvi sa Srdićima iz Jelićke koji su krajem 1890 “negdje odselili” a ostala su Stojan (1830-28.9.1905) i Milica sa kućom kod Dakića. U knjizi umrlih,u crkvi u Jelićki, kod Stojana Srdića piše da se doselio iz Glamoča u Timar-Jelići, zajedno sa Soldatima koji se i danas nalaze u ovome selu.

      • Milorad Bogdanović

        Zaboravih napisati da u GLASNIKU ZMuBiH,HHH.-1918 Vladislav Skarić u svom tekstu pod naslovom Porijeklo pravoslavnog naroda u sjeverozapadnoj Bosni spominje SRDIĆE. Na str. 28 spominje se prostor Pljeva i gornja Sana gdje su doseljenici sa prostora Dalmacije i iz zapadne Bosne gdje se spomnju Srdići.
        Na str.35 opisana je oblast između Sane i Une gdje se Srdići i Glamočani spominju kao doseljenici od Glamoča.
        Na str. 43 opisan je prostor Ugra i Vrhovina (između Ugra, Vrbasa i Vrbanje) gdje Skarić navodi da je ovdje stanovništvo mješovito, gdje su zastupljeni Polimci (najstariji u ovoj oblasti, došli i prije Turaka ) , Hercegovci i doseljenici iz zapadni oblasti Bosne kojih je najviše i gdje se spominju i Srdići, Vujasini, KATANIĆI,Čekići,Gvere,Višekrune i Zeljkovići u Javoranima.
        Znači, po Skariću , kao i gorespomenutom Stojanu iz Jelićke, Srdići su starinom od Glamoča.
        U Karlovačkom vladičanstvu nema Srdića koji slave Nikoljdan. Spominju se samo slavljenici Đurđevdana, Aranđelovdana i Tripunjdana, a u knjizi PORODICE DALMATINSKIH SRBA, Beograd 2008, autor Aleksandar Bačko, Srdići se ne spominju.
        U Slavoniji 1736 godine spominje se kod Voćina Pavao i Stojko Srdić s porodicom u selu Pušina i Kraškovci kao i Grozda Srdić u selu Rečina.

        Toliko za ovaj put, budite sa nama i vjerovatno će biti još zabilješki o prezimenu Srdić. Svako dobro.

        • Boris

          Poštovani,
          neizmjerno se izvinjavam na kasnom odgovoru. Naravno, iskreno se zahvaljujem. Vaš odgovor će biti ostavljen na sigurno, radi budućih potraga.
          Veliki pozdrav iz Prijedora.

      • Pavle Srdić

        Ovde jedan Srdić, poreklom iz Crne Doline kod Prijedora. Moj kurđel Marko Srdić se doselio krajem 18. i početkom 19. veka iz Miljevaca kod Sanskog mosta… mejl imaš pa ako ikad vidiš, javi se…

        • Milorad Bogdanović

          Poštovani Pavle, prezime Srdić se ne spominje u Šematizmu dabrobosanskom za 1882 godinu u parohiji Umci kome pripada i selo Miljevci, koje je tada imalo 35 kuća i 294 duša. Srdići se spominju u parohiji Dabar i Palanka kod Sanskog Mosta.

        • Boris

          Poštovani Pavle,
          ne vidim mail..A bilo bi mi zadovoljstvo..

          Pozdrav,
          Boris.

  10. Savić

    Zanima me da li neko od vas ima podatke za porijeklo prezimena SAVIĆ, sa područja Potkozarja, tačnije grada Prijedora. Krsna slava nam je Sv. Stefan Dečasnki(Mratindan, 24.novembar). Pa ako neko ima neke podatke bio bi mu zahvalan. 🙂

    • Milorad Bogdanović

      Prezime SAVIĆ spominje se u ŠEMATIZMU d/b za 1882 godinu, kao slavljenici 23 različite slave, rasprostranjeno u veliom broju parohija dabrobosanske mitropolije.
      MRatindan (Kralj Dečanski) slavi se u parohiji Liješanj i Crkvica kod Srebrenice i Mašići-Romanovci kod Gradiške.
      Prezime Savić nije se spominjalo te 1882 godine u Prijedoru. U Niševićima slave Nikoljdan, Pantelindan i Đurđevdan u Busnovima, Tripunjdan u Ljubiji, Časne Verige u Gradišci, Jovanjdan u Verićima, Oštroj Luci, itd.

      P.S. Ćirilica krasi krštenicu, zato, nedajmo da izblijedi.