Poreklo prezimena Srba u Potkozarju

3. jul 2012.

komentara: 426

Stanovništvo Potkozarja doseljavalo se sa raznih strana, od Kosova, Raške oblasti, Crne Gore i Stare Hercegovine, ali i susedne Like i Dalmacije.

Drakulići su iz Korjenića u Hercegovini (slave Mratinjdan).

Durbabe su od sela Doribabe, od bosanskog ugra.

Dulići su iz Dulica od Gacka u Hercegovini.

Đilasi su poreklom iz Crne Gore (slave sv.Simeuna).

Zoranovići su poreklom iz Hercegovine.

Zorići su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).

Zupci su sa Zubaca u Hercegovini (slave sv. Đurđa).

Jarakule su poreklom od Raškovića iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).

Janjetovići su poreklom od Teodorovića u Hercegovini, a doselili su preko Dalmacije i Like u ove krajeve (slave Jovanjdan).

Jasnići su poreklom s Kosova (slave Đurđevdan).

Jugovići su iz Gacka u Hercegovini. Jugovci su iz polimskog sela Jugova ili od Juga iz Jugovića u gornjoj hercegovačkoj površi.

Kavenuše su poreklom iz Polimlja (slave sv. Simeuna). Kadijevići su poreklom iz Zavale u Popovu, u Hercegovini.

Kalanji su iz Miruša kod Bileće, u Hercegovini (slave Nikoljdan).

Kalabe su poreklom iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave Stefanjdan).

Kalabići su poreklom od Nove Varoši iz Starog Vlaha.

Kalinovići su došli iz Kuča u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Karugići su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Kelemanovići su iz Pocrnja, verovatno od Ljubinja u Hercegovini.

Kerkezi su poreklom iz Gornjeg Dragačeva (slave Đurđevdan).

Kecmani su doselili iz južne Srbije preko Hercegovine i Dalmacije u ove krajeve (slave Vratolomijevdan).

Kovačevići su iz Raške (slave sv. Jovana).

Kozomore su poreklom s planine Kozomor, Nova Varoš, Stari Vlah (slave sv. Jovana).

Komadine su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Kondići iz dubičkog kraja su poreklom iz višegradskog Starog Vlaha (slave Nikoljdan)

Koraći su iz Popova u Hercegovini. Njihovo dalje poreklo je Bratonožići u Crnoj Gori (slave sv. Iliju).

Korjenići su iz. Korjenića u Hercegovini.

Kosijeri su poreklom iz Kosijereva u Crnoj Gori.

Kosovci su poreklom iz Kosova.

Koturi u više sela dubičkog i gradiškog područja doselili su iz Starog Vlaha od Ibra (slave Nikoljdan).

Kočići su poreklom od bratstva Maleševaca u Hercegovini (slave sv. Ignjatiju). Godine 1436. spominje se Blaž Kočić u Cetini. Srbima kojima pripada Blaž su Hercegovci koje je naselio car Dušan oko Klisa i Skradina. Kočići su doselili od Maleševaca u Grahovu iz Crne Gore.

Kraljevići su doselili iz Hercegovine.

Krvavci su poreklom iz Hercegovine.

Krčikovići su poreklom iz Crne Gore (slave Nikoljdan).

Krtoline su od Lubura u Riđanima, iz Crne Gore.

Kruge su doselile iz Crne Gore. Kuvelji su od Sjenice (slave Đurđevdan).

Kuvalje su poreklom od Sjenice (slave Đurđevdan).

Kukići su poreklom iz Banjana u Crnoj Gori.

Kukići su doselili iz Hercegovine.

Kukulji su doselili iz Crne Gore.

Kužeti (Zorići) su se nazvali što su prekužili kugu, a negde su bili kuvari u kužini i po tom nazvani Kužeti.

Lugonje su poreklom iz Drobnjaka iz Crne Gore (slave Đurđevdan).

Lukači su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Lopari su doselili od arbanaške granice iz Crne Gore (slave sv. Jovana).

Lopare su iz Trebinjske šume u Hercegovini.

Loparice su iz Crne Gore.

Ljubibratići i Puhali, velike ličke porodice, došli su iz Trebinja u Hercegovini sa vladikom Ljubibratićem, čiji su bratstvenici bili. Ovoga vladiku isterali su Mlečani iz manastira Savine nakon osvajanja Herceg Novog. To mu je pribavilo tursku zaštitu i putovanje na takvu daljinu. To je izgleda bilo 1717. godine.

Mandići su neki iz Raške, a neki iz gornje Hercegovine (slave Nikoljdan).

Majstorovići su doselili iz Hercegovine.

Maleševci su od Bileće u Hercegovini.

Mataruge oko Kozare su poreklom od starog brata Mataruga u Grahovu u Crnoj Gori. Ima ih i u Matarugama u Ćehotini, u slivu Lima. Svi slave Đurđevdan. Mataruge u Grahovu u Crnoj Gori prvi put se spominju 1318. godine.

Matavazi su iz Crne Gore, a tamo se misli da su poreklom Arbanasi.

Moravci su doselili iz Starog Vlaha (slave sv. Jovana).

Morače su iz Morače u Crnoj Gori (slave Nikoljdan).

Mastilovići su iz Gacka u Hercegovini.

Mačinko je doselio iz Hercegovine (slavi sv. Iliju).

Mačnoge su doselile iz Hercegovine.

Macure su poreklom iz Bratonožića u Crnoj Gori (slave sv. Arhanđela).

Medani su iz Hrasna u Hercegovini (slave Jovanjdan).

Merčepi su poreklom iz Riđana u Crnoj Gori.

Mehteri ili Štrpci (to isto znači na turskom jeziku) doselili su iz Starog Vlaha.

Miroslavići su poreklom iz sela Kapavice, kod Ljubinja, u Hercegovini. Ovi se u Kapavici sada zovu

Gordići, a poreklom su iz Mratinja od Nikšića (slave Nikoljdan).

Mostarci su poreklom iz Hercegovine.

Mokronoge su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Neretvljanci su poreklom iz Hercegovine.

Nikšići su poreklom od Nikšića u Crnoj Gori.

Obadi su iz Borča na Neretvi u Hercegovini.

Obućine su poreklom od Kolašina (slave sv. Đurđa).

Odavići su poreklom iz Hercegovine.

Ožegovići su iz sela Ožegovića, na Čevu, u Crnoj Gori (slave sv. Stefana).

Oljača imaju svoje imenjake u Oljačincima, u Dubnici, u Vranjskoj Pčinji, a oni su poreklom iz Lopardinaca kod Preševa (slave Đurđevdan).

Oparice su doselili iz Levačkih Oparica (slave sv. Jovana).

Otašovci su iz Crne Gore.

Padežani su poreklom s juga Srbije.

Pađeni su iz Pađena u Hercegovini (slave sv. Đurđa).

Palavestre su poreklom iz Hercegovine.

Paruh je poreklom od Taraila u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini.

Pašići i Pjanići su došli iz Raške (slave Jovanjdan).

Perinovići su iz Nevesinja u Hercegovini, a oni su od Mučibabića.

Pišteljići su doselili od Trebinja u Hercegovini (slave sv. Nikolu).

Plemići su iz sela Pleme u višegradskom kraju (slave sv. Nikolu)

Pocrnji su iz Pocrnja od Ljubinja u Hercegovini.

Popare su poreklom iz Fatnice u Hercegovini.

Predojevići su poreklom iz Rudina kod Bileće u Hercegovini (slave sv. Alimpiju).

Pribićevići su doselili iz Hercegovine.

Puhali su došli od Trebinja u Hercegovini.

Rendulići i Rendići su od Sjenice.

Rorići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Santrači su poreklom iz Kolašina u Crnoj Gori (slave Pantalijevdan).

Selaci su doselili iz Starog Vlaha.

Silimići su iz Hercegovine (slave sv. Đurđa).

Sjenežete su došljaci iz donjeg Polimlja i Vasojevića u Crnoj Gori.

Skenderije su od Skadarskog kraja. Njihovo krsno ime je sv. Vrač.

Skoplje su iz Hercegovine.

Smoljani, Smolići, Smoloići poreklom su s karsnog platoa izmedu donje Tare i Pive u Crnoj Gori (slave Đurđevdan).

Smoljevići i Smoljo poreklom su iz Drobnjaka u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).

Sopilji i Sovilji su iz Nevesinja, Hercegovina (slave Nikoljdan).

Srđeni su iz sela Srđevica u Gacku, Hercegovina,

Stirači su poreklom iz Vasojevića u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Sunarići su iz Starog Vlaha (slave Simeunjdan).

Tankosavići su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Ðurda).

Tice su iz Polimlja.

Toromani ili Turomani od Dubice i Gradiške su poreklom iz Polimlja (slave sv. Stevana).

Trninići su iz sela Trnina u Kolubari.

Trubari su iz Hercegovine.

Tubini su iz Burmaza kod Stoca u Hercegovini (slave Vartolomijevdan).

Tumarići su iz Tumarske, planina Konjuh.

Ćeranići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini.

Ćermani su iz Ljubinja u Hercegovini.

Ubavići su od višegradskog kraja.

Ugarčići su poreklom iz Nevesinja u Hercegovini. Ugarča su iz Hercegovine. Ugrenovići su poreklom iz Starog Vlaha (slave Jovanjdan).

Hašani su doselili od Plava iz Crne Gore.

Here su poreklom iz Hercegovine.

Cikote kod Dubice su poreklom iz Starog Vlaha. Cikota ima u Crnoj Gori (slave sv. Đurđa).

Džepine su poreklom iz Kuča u Crnoj Gori (slave Jovanjdan).

Šaponje su od Nove Varoši, Stari Vlah (slave sv. Vasilija).

Šatenci, Šamate su doselili od Bileće iz Hercegovine.

Šašari su iz Hercegovine.

Ševe su od Nikšića iz Crne Gore (slave Aranđelovdan).

Ševići su od Sjenice iz Starog Vlaha (slave Đurđevdan).

Šljivići su iz Starog Vlaha (slave Nikoljdan).

Šoboti su porijeklom od Mrnjavčevića iz Kuča u Crnoj Gori (slave Mitrovdan).

Šolaje su poreklom iz Starog Vlaha (slave sv. Đurđa).

Štrpci su doseljenici s juga, iz Hercegovine.

Štekovići su iz Vasojevića. Prema drugim podacima, iz sela Štekovica u Priboju, gde se spominju od 1642. godine, Crna Gora (slave Nikoljdan).

Šumljaci su doselili iz Šume u Hercegovini.

Šunjići su poreklom iz Hercegovine. Šumani od Dubice i Gradiške poreklom su od Polimlja.

Šurlani su poreklom iz sela Oraha u Šumi kod Trebinja, u Hercegovini. Izgleda da su Šurlani doselili preko Dalmacije.

Stradanje Srba sa Kozare i Potkozarja u Drugom svetskom ratu 

U Drugom svetskom ratu s područja Kozare i Potkozarja izgubilo je živote preko 40.000 stanovnika. Područje Kozarske Dubice pre Drugog svetskog rata imalo je 33.350 stanovnika. Od toga broja je poginulo 18.495 stanovnika. Samo na području opštine Kozarske Dubice 463 domaćinstva ostala su bez naslednika po muškoj i ženskoj liniji. Njihova ognjišta su se ugasila. I ovo je jedan podatak koji pokazuje kako su ratovi uništavali stanovništvo na ovom području koje je ginulo, raseljavalo se i naseljavalo.Na ovo područje posle Drugog svjetskog rata stanovništvo se doseljavalo i naseljavalo iz Zmijanja i Manjače. Interesantno je navesti da je bila migracija posle Drugog svjetskog rata iz Zmijanja u Knešpolje, na mesto gde je izginulo stanovništvo. To su kupovali zemlju od onih koji su ostali i naselili se. Ovo je isti pravac nekadašnjeg migracionog kretanja od Zmijanja u Potkozarju.

Dušan Divljak, star 70 godina, iz sela Pobrdana u Knešpolju, priča da je posle Drugog svjetskog rata doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.

Rajko Stanivuković iz sela Pobrdana u Knešpolju posle Drugog svetskog rata je doselio iz Dobrnje sa Zmijanja.

Dušan Tomaš iz sela Pobrdana u Knešpolju priča da mu je pričala prababa Mika da su oni davno doselili od nekud iz Dalmacije. Slave sv. Nikolu. I ovo je migracioni pravac Crna Gora-Hercegovina-Dalmacija-Potkozarje. Dušan priča da je njegova prababa Mika rođena u XIX veku. U fašističkoj ofanzivi na Kozari juna i jula 1942. godine poginula su Mikina tri sina: Stevo, Simo i Ilija. Tad je prababa Mika bila u poodmaklim godinama. Izginuvši sinovi i unuci, ali osta samo jedno praunuče, Dušan.Malo muško dete koga baba Mika nije od sebe nikud odvajala. Mika bi govorila: »Dala sam otadžbini sinove i unuke. Hvala bogu, osta mi praunuk Dušan, moja glava kuće. I moje se ognjište nije ugasilo.«Godine 1943. nastupila je glad. Baba Mika u svojim poodmaklim godinama uze zastavu i krenu pred omladinom da bere noću žito prema Dubici. »Za mnom, djeco, ne bojte se, moramo od neprijatelja oteti naše žito!« Kad se završio rat 1945. godine baba Mika je sa svojim praunukom Dušanom podigla kućicu. Ostao je praunuk Dušan i nije se ugasilo ognjište. Kad je Dušana oženila i uputila u vojsku, baba Mika je govorila: »Za otadžbinu sam dala sinove i unuke, ali sam dočekala da iz moje kuće ponovo pošaljem vojnika da nosi pušku i brani knešpoljsku zemlju natopljenu krvlju njegovih djedova i očeva. Pjevajte, ljudi i veselite se! Danas sam najsrećnija prababa u Knešpolju. Baba Mika iz svoje kuće ponovo šalje pod pušku vojnika. Nije dušman uspio da uništi ognjišta u Knešpolju!« Takve su bile majke Knežopoljke.

Predanja o poreklu koja su se prenosila sa oca na sina:

Krnete, Baslaći, Sadžaci, Milanovići doselili su iz Like u Potkozarje. Prema rodoslovu koji je posedovao Stanko Krneta, oni su u Liku došli iz Sjenice. Dakle, Sjenica-Lika-Potkozarje, to je bio pravac migracione struje. Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru slave Tomindan. Krnete u Marinima i Jutrogošti slave Jovanjdan. Evo kako je došlo do promene slave. Seobom iz Like jedan Krneta se zadržao u Cazinskoj krajini, a drugi odoše u Marine i Jutrogoštu. Ovaj Krneta što osta u Cazinskoj krajini ubio je dva bega i pobegao u drugi feud, ali je po kazni morao promeniti slavu. Od tih su Krnete u Dragotinji, Volaru i Prijedoru, koji slave Tomindan. Inače, stara slava Krnetama, dok su bili u Sjenici i Lici, bila je Jovanjdan. Simatovići su se zvali Regode. Prvi Regoda došao je iz Ključa u Palančište. Dakle, pravac migracije Hercegovina-Dalmacija-Ključ-Potkozarje. Taj Regoda imao je sina Simu-Simata. Simatovi sinovi po ocu Simatu dobiše prezime Simatovići. Selo se zvala Simatovica. Simat je bio prvi u Simatovićima. Od njega pred Drugi svjetski rat bilo je više od 20 kuća, domaćinstava. Prezime Simatovići dobili su ima preko 100 godina. Regode su slavile Đurđevdan. Tu slavu nasledili su Simatovići.

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (426)

Leave a Reply to Gordana devojacko Milic

426 komentara

  1. molim vas ako mozete da mi odgovorite porjeklo mog prezimena TENDZERIC,moj deda je rodjen u Gornjim Podgradcima opstina Gradiska gde i ima dosta Tendzerica ali niko nezna odakle smo dosli i kad,krsna slava nam je sv. PANTELEJMON ,molim vas da mi odg na mail [email protected],sve sto znate posaljite mi,hvala mnogo unapred

    • Milorad Bogdanović

      Ovo prezime pronašao sam da se spominje samo u Šematizmu mitropolije dabrobosanske za 1882. godine u parohiji Podgradci, kao Tenđerići slavljenici Pantelindana.

      • Branko Todorović

        A Tendžere su testirane kao I2 DN. 😉

        • Milorad Bogdanović

          Isto kao i Parojčići od Grahova, Kljajići od Korenice i Damjanovići od Srba, koji su geografski najbliži Tendžerićima iz Podgradaca. Možda su podgradački Tendžerići u srodstvu sa testiranom porodicom Tendžere, katolici, Obrovac Senjski.

  2. Spasoja Miljatović

    Miljatović prezime, porijeklo?!?!
    Selo Ševarlije, Kozarska Dubica
    Krsna slava : Jovanjdan (20.01.).
    Hvala!

    • Milorad Bogdanović

      Prezime Miljatović kao slavljenici Jovanjdana spominju se 1882. godine mahom na prostoru Dubice, u parohijama Agići, Vedovica i Kostajnic, kao i u parohijama Dubovik kod Krupe, Palanka i Umci kod Sanskog Mosta. U parohiji Vlaškovci kod Dubice Miljevići su slavili Nikoljdan. Ovdje treba spomenuti da je 1882. godine na prostoru između Dubice i Kostajnice, pored desne strane Une, ovo selo imalo drugo ime, i pripadalo parohiji Vedovica. To bi nam vi trebali napisati, da ostane zabilježeno. Više nigdje u mitropoliji dabrobosanskoj, tada se ne spominje ovo prezime.

      Miljatovići se ne spominju 1883. godine u eparhiji Gornjo-Karlovačkoj.

      Spominju se 1898. godine u eparhiji pakračkoj, koji takođe slave Jovanjdan, u parohiji Subotska kod Pakraca. Vjerovatno da je ta porodica rodbinski povetana sa vama, i ostalim Miljatovićima iz tadašnje mitropolije dabrobosanske.

      Pošto niste baš tako rasprostranjeni kao neka druga prezimena, bilo bi dobro da neko od muških osoba vašeg prezimena, iskoristi popust za Sveski dan DNK od 50%, iz izvrši testiranje, i sazna kojoj haplogrupi pripadaju Miljatovići. Time se na najbrži i najtačnije dolazi do saznanja s kim ste rodbinski povetani mnogo stotina godina u nazad. O svemu ovome možete se informisati na našem forumu i http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=2007.0

  3. Dragan Čulibrk

    Poštovani
    da li imate podatke o prezimenu Čulibrk(Culibrk) selo Rašče(Rasce) Novi Grad(Bos.Novi)
    slava Sv.Jovan

    • Milorad Bogdanović

      Za prezime Čulibrk (Culibrk), nikad čuo nisam.
      Možda misliš na prezime Ćulibrk.

      Prezime Ćulibrk je dosta davno nastanjeno na prostoru oko Une i Sane.

      Ovo prezime se spominje i u vremenu Obrenovića kao doseljenici iz Krajine. Tako 1837. godine spominjue se kmet Jovan Ćulibrk, kao i Lazo, Mitar, Petar i Savo koji su nezadovoljni svojim udomljenjem na prostoru Lešnice vratili se ponovo nazad u Krajinu. Mitar je tada imao u porodici 6 muški i 9 ženski čeljadi, a Petar 2-4. Mitar je bio vojni starješina koji se 21.4.1838 zajedno sa Petrom Bojadžijom razdužio i pridružio se Krajišnicima, što su se ponovo u Krajinu vratili. Bila je to grupa od 285 čeljadi.

      Svi Ćulibrci koji se spominju 1882. godine oko Une i Sane slave Jovanjdan, osim u parohiji Krupa koji slave Nikoljdan. Tada se još spominju i Ćulibrkovići, u parohiji Dobrljin, čija je slava takođe Jovanjdan. Više nigdje u tadašnjoj mitropoliji dabrobosanskoj ne spominje se ovo prezime.

      I u eparhiji Gornjo-Karlovačkoj, 1883 godine spominje se ovo prezime koji istu slavu slave, ali nažalost nije navedeno u kojim parohijama.

      Ćulibrka je bilo i u Slavoniji. Tako se 1898. godine spominju u Okučanima kao slavljenici Nikoljdana i Ćulubrci koji slave Stevanjdan u parohiji Slavonska Požega.

      Takođe i vama predlažem da iskoristite priliku i izvršite testiranje, kako bi na najbrži i najsigurniji način saznali s kim ste u srodstvu u nazad nekoliko stotina godina http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=2007.0

    • Ja milan ćulibrk

      Ja sam rodom iz rašća unuk laze i praunuk pere ćulibrka sa slavom sv jovan

  4. Plemić

    Poštovani, da li možete da mi kažete nešto više o porijeklu prezimena Plemić iz Stanice? Po ovome ovde stoji da je iz okoline Višegrada, a neki drugi izvor kaže da su “bili Skakići i da su se doselili iz Grahova”… Šta je od svega tačno i najbliže istini? Srdačan pozdrav!

    • Plemić

      Izvinjavam se, iz Sanice treba da stoji. Telefon mi je sam prepravio riječ…

      • Milorad Bogdanović

        Vjerovatni da su vaši pretci došli u Sanicu, prije 19. vijeka, sa prostora Rogatice ili Sarajeva. Samo se na tim prostorima spominje ovo prezime do kraja 19. vijeka. Po slava su različiti. U Sanici i gradu Sarajevu (iz Sanice je tada bilo doseljenika u Sarajevu), Plemići se spominju kao slavljenici Nikoljdana, dok u Mokrom kod Sarajeva slave Stevanjdan. Plemići, iz Sokolovića kod Rogatice slave Srđevdan.

        Možda bi najbolje bilo da se neko od Plemića testira, kako bi saznali kojoj haplogrupi pripadaju, i time bi vjerovatno došli do saznanja iz koje plemićke porodice potičete.
        O tome se možete dobro informisati, ovdje, u našem Poreklu.

  5. Postovani, mozete mi reci malo vise on prezimenu MALETIC a krsna slava je sveti pantelemon 09/08, ljep pozdrav

    • Milorad Bogdanović

      Nisi naveo iz koje si porodice Maletić. Da nisi iz Gradine?

      Maletići koji slave Pantelindan vjerovatno je jedna porodica koja se 1882. godine spominje u Gradini kod Prijedora, Podgradcima na Kozari i Pribinićima kod Tešnja. Tada se Maletići navode kao slavljenici 13 različitih slava, i mahom su nastanjeni na prostoru Krajine i Romanije.

      Ovo prezime dosta je bilo zastupljeno na prostoru Slavonije, gdje su se mahom raseljavali Srbi s druge strane Save, ali se Maletići kao slavljenici Pantelindana, ne spominju.

      Takođe, nisam ih pronašao ni na prostoru Hercegovine i C.G., gdje je danas moderno reći da su korijeni baš otuda doselili.

  6. Boriša

    Poštovani,
    Prije svega hvala Vam na ovako divnom sajtu i velikom uloženom trudu.
    Da li znate nešto o prezimenu Ševa,prije svega o porijeklu porodice koja je danas uglavnom nastanjena u Banjalučkoj regiji? Krsna slava je Sv. Trifun.
    Na Vašem sajtu sam čitao o Ševama/Ševićima koji vode porijeklo iѕ Nikšića, ali oni slave Sv. Arhanđela…
    Srdačan pozdrav!
    Unaprijed zahvalan, Boriša

    • Milorad Bogdanović

      Hvala Boriša na ovako dragim rječima. Hvala ti što poštuješ svoju ćirilicu.

      Prezime Ševa spominje se 1882. godine samo u Piskavici, na j/z strani, između Šibova, Luke i Potočine.
      Prezime Ševo, te 1882. godine u mitropoliji dabrobosanskoj slavili su Lučindan, Nikoljdan i Pantelindan. Kao slavljenici Tripunjdana, niko se pod ovim prezimenom ne navodi. Oni su mahom nastanjena na prostoru Visoke Krajine, ali i u parohiji Mahovljani (Sv. Luka), Tomina ( Sv. Nikola) i Stari Majdan (Pantelindan).

      U Slavoniji, u eparhiji pakračkoj za 1898. godinu spominje se samo prezime Šević u parohijama Poučje kod Đakova i Smoljanovci kod Požege, čija je slava Lučindan.

      U Dalmaciji, u Strmici, prezime Ševo slavilo je takođe Lučindan. Ovdje su doselili polovinom 18. vijeka iz Plavna. Oko 1920 bile su dvije kuće Ševa. U srodstvu su sa Opačićima, a neki su mišljenja da su se Ševe prezivali Opačići.
      Prepis: Aleksandar Bačko, Porodice dalmatinskih Srba, Beograd, 2008., str. 475

      Zato, moj je prijedlog da se testiraš, da saznaš koja si haplogrupa i mnogo brže i tačnije saznaćeš ko su ti srodnici i pretci tvoji.

      Pozdravlja te Jelićanin.

  7. Luka Ozegovic

    Postovani,

    Zanima me poreklo prezimena Ozegovic ( Manjaca ) koji slave Nikoljdan.

    Hvala

  8. Milorad Bogdanović

    Ožegovići koji slave Nikoljdan spominju se 1882 godine u Šematizmu d/b, u parohiji Ratkovo, na Manjači. Da su ovdje nastanjeni više stotina godina, može se vidjeti i po istim prezimenima i slavama što se spominju u Slavoniji od početka 18. vijeka, a možda i ranije, na prostoru Pakraca i Papuka, a 1898 u parohiji Bjelovara i Koprivnice, u Šematizmu eparhije pakračke, gdje su u većem broju doseljavali Srbi sa prostora između Vrbasa i Sane.

    Ožegovića je bilo i na prostoruizmeđu Sane i Une koji mahom slave Stevanjdan kao i na prostoru Like i Banije, gdje takođe slave ovu slavu, a neki i Đurđevdan.

    Zato, moja je preporuka da se testiraš, da saznaš koja si haplogrupa, i na najbrži način saznjaćeš s kim si u srostvu nekoliko stotina godina unazad.

  9. Todorović

    Poštovani gospodine Bogdanoviću,

    Sve pohvale za Vaš rad, trud i izdvojeno vrijeme za našu potragu o korijenima.

    Da li Vam je poznato porijeklo prezimena Todorović, potkozarsko selo Bakinci, opština Laktaši. Po nekim izvorima tu smo prisutni oko 200 godina (9 generacija). Navodno smo došli iz Kule kod Mrkonjić grada gdje smo se prezivali Čulić. Slavimo Časne verige.

    Svaka pomoć je dobrodošla, unaprijed hvala.

    • Vule

      Gospodine Todoriviću,

      Ja sam Milanović , moji su takođe iz sela Bakinci kod Laktaša.
      Zanimljivo je što mi je deda takođe pričao da su se Milanovići u Bakince doselili iz okoline Mrkonjić grada ili Bosanskog Petrovca, takođe mi je rekao da su se ranije prezivali Čulić i slava mi je isto Časne Verige svetog apostola Petra.

      • TODOROVIĆ

        Vule, imate odgovor od gospodina Ananića dole, od 28dec2017. Takvu teoriju sam i ja imao otprilike. Ako želite ostavite mi MAIL pa da možemo razmjenjivati informacije, pozdrav

        • Vule

          Nisam dugo bio pridutan na sajtu. Evo e-mail pa mi prosledite informacije koje imate generalno o Bakincima i porodicama iz Bakinaca. Posebno o porodici Milanović ako znate bilo šta.

          [email protected]

          Ja nemam puno informacija, i sve što znam je uglavnom iz priča pokojnog dede. Inače deda se iz Bakinaca odselio za Bačku Palanku gde ja i danas živim. Pozdrav

  10. Milorad Bogdanović

    Hvala Vam gospodine Todoroviću na ovako divnim riječima. Meni su drugi mnogo pomogli, zato se i ja trudim da pomažem onima koga ovaj častan posao zanima.

    Vjekovima je Lijevče polje bilo naseljeno, ali i prolazna putanja za selidbe ka obećanim blagom preko vode Save. Mahom su ovdje pravoslavni Srbi doseljavali sa viših prostora između Vrbasa i Sane.
    Vjerovatno da ima osnove u priči da ste davno doselili od Kule kod Mrkonjić Grada, i da tamo više nema tvojih predaka, jer 1882. godine (Kula se tada nije ni spominjala) na ovim prostorima Čulića nije bilo, kao ni Todorovića. Oni se tada jedino spominju u Crnom Lugu u Livanjskom polju i Banjaluci, kao slavljenici Časnih Veriga, a isti slavljenici, Todorovići, u Brodu na Savi, Travniku, Mašićima i tvojim Bakincima.
    Samo da napomenem da je tvoje prezime nastalo od imena Todor, Teodor, koje je bilo jako učestalo kod pravoslavnih Srba do kraja 19. vijeka, a evo i danas se ponovo javlja (imam unuka Teodora), i te 1882 godine Todorovići se spominju skoro u svim krajevima, i slave 18 različitih slava. Čulići četiri.

    Todorovići su jako brojni i u Slavoniji, gdje su mahom doseljavali pravoslavni Srbi sa prostora između Vrbasa i Sane, ali nisam našao tvoje slavljenike i prezimenjake, kao ni Čuliće, gdje se do kraja 19. vijeka ovo prezime tamo ne spominje.

    Takođe ni u eparhiji Gornjo-Karlovačkoj 1883 godine, ne spoinju se tvoji slavljenici, a prezimena Čulić i ovdje nema kao ni u Slavoniji.

    Znači, pretpostavke su vjerovatno tačne, da ste na ovim prostorima Potkozarja i više od 200 godina, i da se niste danje raseljavali.

    Kao i drugima, predlažem i tebi da postaneš naš član, da uplatiš članarinu Porekla, gdje onda imaš dostupnu našu digitalnu biblioteku, u kojoj ima dosta vrijednih knjiga i časopisa, mahom vezana za slave i prezimena, kao i migraciom pravoslavnih Srba.
    A ako imaš velike obavete i nemaš baš puno vremena za čitanje, izvrši testiranje, saznaj koja si haplogrupa i problem je riješen. To je danas postalo hit. To se može vidjeti i na našim stranicama, jer naše Poreklo je začetnik testiranja kod svih Srba, sve tri vjere.

    Svako dobro ti želim.