Narodna sujeverja i praznoverice

1. jul 2012.

komentara: 0

Naši preci u stara vremena verovali su da pojave oko njih nose svoje poruke. Tragovi tog zadržali su se do danas. Portal Poreklo donosi neka od zanimljivih sujeverja i praznoverica zabeleženih u knjizi Jovana Pandžića “Ostrvica”.

U vezi sa čovekovom sudbinom verovalo se da je uglavnom sve već ranije “zapisano”. “To se rodilo od matere”, reklo bi se. Ili: “Nema smrti bez suđena dana”. Neka natprirodna bića određuju pri rođenju deteta sve što će mu se dogoditi tokom života. Kad se dete rodi na nebu se ukaže njegova zvezda. Govorilo se: “Koliko zvijezda na nebu, toliko ljudi na zemlji”. Svaki put kad zvezda preleti nebom – neko je toga časa umro, pa se kaže: “Nečija se zvijezda ugasila”. Ako poleti prema istoku – u raj će, okrene li ka zapadu – duša će u pakao.

Sudbina se proricala iz pleća. Obično se uzimala desna lopatica (plećka) od pečenog brava (koze, ovce, ovna, a najčešće jagnjeta), dok se kuvana plećka ređe koristila. Za beznačajna čoveka ili kad nekog odavno nema da se vidi, onda se kaže: “Nema ga ni u božićnjem pleću”. Po plećci se pogađa vek domaćina, zdravlje ukućana, grobovi na muškoj i ženskoj strani, stanje rogate marve, konja, ovaca, pčela, gumno, novac, napredak kuće i drugo. Ponekad se o gozbama gleda u samar (kobilicu) kokoške.

 

Postojala su razna verovanja. Neka su se odnosila na znamenja pojedinih nebeskih tela i pojave u prirodi, druga na znakove koje nam upućuje naš vlastiti organizam, treća su u vezi s izvesnim životinjama itd. Evo nekih:

– Ako se pojavi zvezda repatica (kometa) – biće rata. Ako je rep duži – veliki rat se sprema, a ako je kraći – mali rat.

– Kad je uštap (pun mesec), ne treba se diviti mesečini i reći: “Mjesec sja ki dan”, jer onda se duše utopljenika muče (pate).

– “Kumova slama” (Via lactea), to je svetli trag na nebu, koji je nastao kad je kum kumu slamu krao. Tim sazvežđem kao da je na nebeskom svodu ispisana zapovest Božija: “Ne ukradi!”

– Zvezda Danica (Venera) se rađa pred zoru, putuje ispred sunca, čuva ga i počiva pre njega.

– Velika kola (Ursa major) pomažu ti da ne zabasaš (zalutaš). Ovo govori da su naši preci umeli da se kreću po “brdovitom” Balkanu, što svedoči o našoj staroj stočarskoj tradiciji, kao i o našim migracijama.

– Kad izlazi zvezda Volarica, znači da je tri sata do zore, te valja volove puštati na pašu. Kad Volarica zalazi, tri je sata do ponoći i tada svi treba da budu na spavanju.

– Ako sečeš drvo za građu u vreme uštapa (punog meseca) – rastočiće je crv.

– Reljef mesečeve površine nije viđen na isti način. Jedni su u njemu prepoznavali lik kovača kako sedi i čekićem udara po nakovnju, dok su drugi videli samo konjsku glavu (“Ono je šarac Kraljevića Marka”).

– Za zemlju su govorili da je pribijena za nebo. Ona niti putuje, niti se naginje, nego mirno stoji, dok se sunce oko nje okreće (“Da nije tako mi bi vratove polomili, a more bi se preko Velebita prelilo i sve nas pogušilo”)

– Ko prođe ispod duge – sve će mu se želje ispuniti.

– Vlašiće (Plejade) Đurđevdanska zora zatvara, a Vidovdanska otvara.

– Štapovi (Orion), sastoje se od tri zvezde. Stoje koso na nebu, vide se pre Volarice, a počivaju (zalaze) pre meseca. I po njima se proriče rat.

 

Postojalo je i mnoštvo raznih drugih verovanja, kao što su sledeća:

– Kad grmi – tronoge s ognjišta iznesu se iz kuće i postave naopačke.

– Kad zavrtloži vijor (vihor) – dolazi nečastivi (đavo). Pljune se, baci kapa na zemlju i rekne: “Potro te krst časni!”

– Ako neko iz kuće ide na daleki put – taj dan ne čistiti kuću.

– Ako neko od ukućana putuje – prospi vodu za njim radi sretna puta.

– Pre nečijeg polaska na put – valja s putnikom časak posedeti.

– Ako ti crna mačka pređe put – desiće ti se zlo.

– Ako ideš unatraške – nečastivi (đavo) se smeje, a Bog plače.

– Ako te svrbi levi dlan – dobićeš novac, ako desni – onda ćeš dati.

– Ako ti “peva” desno uvo – čućeš dobar glas, a levo – rđav glas.

– Kad potiljak “zaigra” – rđav znak.

– Kad nekog zasvrbi nos – taj će se ljutiti.

– Usta kad zasvrbe – s nekim ćemo se ljubiti.

– Kad nekog zasvrbi desna obrva – dobro je, a leva – sluti na zlo.

– Kad nekome dugo i stalno potiljak igra (treperi) – umreće.

– Kad nekog zasvrbe obe obrve – obružiće se (osramotiće se).

– Kad ti “gori” uvo – neko te ruži (ogovara).

– Kad desno oko “zaigra” – dobar znak, a levo rđav.

– Kad nekome “zapište” oba uva – čuće dobar glas iz blizine.

– Kad tabani zasvrbe – taj će nekud i to daleko putovati.

– Koga spopadne zevanje – eto mu bolesti.

– Ako ti se pojavi prišt na jeziku – neko te ruži (ogovara).

– Ako štucaš – neko te spominje.

– Ako ti “zaigra” meso na telu, pa se naježiš – to sluti na bolest.

– Ako ti iz usta ispadne zalogaj – neko tvoj je gladan.

– Ako te ujede zelembać – stavi na ujed mlečiku.

– Ako se zameriš trudnoj ženi – dobićeš čmičak.

– Ako iz prve upališ vatru – majka ti se pri porodu obradovala.

– Ako zmija pređe put – desiće se neko zlo.

– Ako u kući zviždiš – vabiš miševe.

– Ako ubiješ žabu – umreće ti majka.

– Ako žena jede blizance (dve slepljene šljive) – oblizniće se (rodiće dvojke).

– Ako petao pevajući uđe u kuću – te godine će neko umreti.

– Ako se mačka mije – doći će gosti.

– Ako petao kukuriče na kućnom pragu – eto gostiju preko praga.

– Ako neko ima crnog petla – u kuću mu ne dolazi ni vrag (đavo), ni vukodlak.

– Ako suzi (kaplje) sveća – umreće neko u kući.

– Kome se na noktima ukažu bele pege – taj je krao jaja ispod tuđe kokoši.

 

U vezi s prognozom vremena i rodnošću godine, verovalo se:

– Ako na Veliki petak pada kiša – šljive neće roditi.

– Ako na Petrovu (Petrovdan) grmi – neće biti lešnika.

– Ako su zvezde na nebu načičkane jedna pored druge – biće velika vedrina, ako zvezde na nebu žmirkaju (trepću) – biće jaka studen.

– Ako je nebo pri počivanju (zalasku) sunca crveno – eto lepa vremena (“Crljeni se nebo – biće sjutra vedro”)

– Ako sunce počiva (zalazi) u oblaku – biće kiše.

– Ako je mlađak (mlad mesec) okrenuo rogove k jugu – biće kiše, a severu – suše.

– Ako je mlađak (mlad mesec) uzvit (vitorog) – biće sušno leto i jaka zima, a ako je podmotan (savio rogove) – biće kiše i vlage. Za vreme mlađaka ne treba ništa sejati ni kositi – biće grka pšenica i seno.

– Ako je nebo pri rađanju (izlasku) sunca crljeno (crveno) – dolazi prevreme (promena vremena).

– Ako u polju ima puno osinjaka – zima će biti oštra.

– Ako voćke u jesen cvetaju – zima će biti studena.

– Ako te zabole zglobovi i zasvrbe žuljevi – eto prevreme (promene vremena).

– Pred buru: rogata marva promuklo muče, zelene žabe počinju kreketati, lastavice nisko lete.

– Pred kišu: izlaze daždevnjaci.

– Kad buljina (sova) uči (huče) – biće ružno vreme.

– Kad kokoši zimi na jednoj nozi stoje – eto velike studeni.

– Kad divlje patke preleću – skoro će sneg.

– Pred kiše – muve dosadno peckaju.

– Kad je Božić južan – nerodna godina.

– Kad je zima snežna – eto rodne godine.

– Kad kruške divljake mnogo cvetaju – rodna godina.

– Kad trnje mnogo cveta – nerodna godina.

– Treba sejati posle mladog, a kositi posle punog meseca.

 

U snove se verovalo, iako su tumačeni na razne načine. Oni koji u sne nisu verovali, obično bi rekli: “San je laža, a Bog je istina”. Snovi su najčešće tumačeni na sledeći način:

– Ako neko u snu vadi zub – neće biti bolestan.

– Ako usniš mrtvaca da ti nešto traži – treba mu što za duđu podeliti i sveću u crkvi zapaliti.

– Ako usniš da te vaške ujedaju – sirotinja.

– Kuću sebi bez prozora graditi – smrt.

– Požar sanjati – nešto će se brzo dogoditi.

– Sanjati kako se deca tuku – rat.

– Ribu sanjati – kvar (šteta).

– Jaja sanjati – ne gine ti svađa (“Jaja – graja”).

– Piliće sanjati – deca će ostati siročići.

– Šljivu zrelu jesti – suze.

– Ako usniš da su ti zubi ispali – eto ti smrti.

– Sniti koga da se ženi/udaje – znači da će uskoro umreti.

– Mutnu vodu sanjati – bolest, bistru – zdravlje.

– Veselje u kući svojoj – skora smrt u familiji.

– Ko peva u snu – plakaće.

– Ko sanja da leti – znači da raste.

– Dimnjak (odžak) s kuće da padne – umreće domaćin.

– Mrtvaca sanjati – vreme će se promeniti.

– Zelena trava – jed, ljutnja.

– Izgubiti u snu nešto odeće ili obuće – sluti kvar (štetu).

– Mrak u snu – rešt (zatvor), svetlost – sloboda.

– Poći s mrtvim – znači svoju smrt.

– Kad teški bolesnik usni mrtvaca, pa s njim ne ode – ozdraviće.

– Puška da pukne ili zvono da zvoni – glas.

– Popa usniti – smrt, a lekara – bolest.

– Ako te u snu zmija ujede – nesreća te neće mimoići.

 

IZVOR: Jovan Pandžić, knjiga “Ostrvica”, str. 373-376

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.