Sveti velikomučenik knez Lazar – Vidovdan

28. jun 2012.

komentara: 2

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 28. juna (15. juna po julijanskom kalendaru) praznuju Vidovdan, kad se slavi i Sveti velikomučenik knez Lazar i sveti srpski mučenici.

O poreklu narodnog naziva za Vidovdan postoji više verzija, ali nijedna nije dokazana odnosno potvrđena. Po jednoj je ovaj praznik nastavak slavljenja slovenskog paganskog božanstva Svetovida, koji je bio bog obilja i rata i koji je možda bio srpski vrhovni bog. Po drugoj interpretaciji su poštovanje svetog Vida (lat. Sanctus Vitus) doneli sa sobom nemački katolički rudari Sasi, a njihov svetac je prilagođen lokalnom stanovništvu. To tumačenje se može lako pobiti kada se uzme u obzir da je ovaj praznik poznat i kod Bugara iako Bugarska nikada nije bila pod uticajem Rimokatoličke crkve.

Takođe ne treba sv. Vida isključivo dovoditi u vezu sa rimokatoličanstvom, jer je on ranohrišćanski svetac, koji se poštovao još pre podele hrišćana na pravoslavce i katolike. Međutim treba imati u vidu da su u Polablju gde je takođe poštovan Svetovid, njegova svetilišta mahom zamenjena crkvama posvećenim svetom Vitu, što upućuje na zaključak da je kult poštovanja staroslovenskog paganskog božanstva Svetovida zamenjen kultom sv. Vitusa (t. j. kod zapadnih Slovena kultom sv. Vita, a kod južnih Slovena kultom sv. Vida). Kod Srba i Bugara koji iako priznaju sv. Vida, kao ranohrišćanskog sveca, ovaj dan se poštuje više kao narodni praznik Vidovdan.

Ovaj dan kod Srba je vezan za više važnih istorijskih događaja, od kojih se svakako izdvaja Kosovski boj 1389. i stradanje kneza Lazara. Od početka 20. veka ovog dana se posebno slavi i Sveti velikomučenik knez Lazar.

Lazar Hrebeljanović je rođen 1329. u gradu Prilepcu kod Novog Brda, u vreme carevanja Stefana Dušana Silnog. Njegov otac je bio znameniti velikaš Lazar Pribac Hrebeljanović. Lazar je imao dve sestre. Jedna je bila udata za vojskovođu Musu, čija oblast bijaše na gornjem Ibru (u Zvečanu). Draginja i Musa rodiše sinove: Stefana i Lazara (braća Musići), a po smrti muža Draginja se zamonaši i dobi monaško ime Teodosija. Sa svojim sinovima, Lazarevim sestrićima, ona je podigla manastir Presvete Bogorodice kod Brvenika, gde po smrti bi sahranjena i ona i njeni sinovi. Mlađa Lazareva sestra bi udata za vojvodu hvostanskog Altomana, po kome biše nazvani poznati Altomanovići. Sa Altomanom ona dobi sina Ivaniša, koji po smrti svojoj bi sahranjen u manastiru Dečanima.

Na dvoru cara srpskog Stefana Dušana mladi Lazar postade ubrzo veoma slavan i od svih voljen i uvažavan zbog svoje čestitosti, viteštva i iskrene pobožnosti. Uskoro on postade i zet carski, jer mu car Dušan dade za suprugu svoju plemenitu rođaku Milicu, ćerku velikog kneza Vratka, od loze Nemanjića. Lazar se veri sa Milicom, po narodnom kazivanju, u manastiru Jošanici, i po ženidbi bi ubrzo uzveden u dostojanstvo kneza (”stavilca”). Ovo bi oko 1353. godine. Lazar postade i vojvoda u Dušanovoj vojsci, jer beše veoma vičan u vojnoj veštini i vojevanju, kao nekada slavni kralj srpski sveti Jovan Vladimir (praznuje se 22. maja).

Lazar i Milica se veoma voljahu i jedno drugo u čestitosti i pobožnosti podsticahu. Bog im dade najpre pet kćeri: Maru, Draganu (ili Mariju), Jelenu, Teodoru i Oliveru, a zatim i tri sina: Stefana, Vuka i Dobrovoja (koji umre veoma mlad). Koliko to beše čestita porodica najbolje se vidi po tome što otac, majka i najstariji sin biše od Boga proslavljeni kao Njegovi Svetitelji.

U čast svom ocu i srpskim mučenicima stradalim na polju Kosovu, despot Stefan Lazarević podigao je oko 1403. godine kameni stub od mramora, na kojem su upisane ove reči:

”Čoveče koji stupiš na srpsku zemlju, bio pridošlica ili si ovdašnji, ma ko da si i ma šta da si, kada dođeš na polje ovo, koje se zove Kosovo, i vidiš da je svo puno kostiju mrtvih, a sa njima i kamenu prirodu, mene (tj. kamen) u obliku i sa znakom Krsta kad vidiš pored njih kako uspravno stojim, da ne prođeš, da ne previdiš, kao nešto uzaludno i ništavno, no te molim, priđi i približi se meni, o ljubljeni, i razmotri reči koje ti prenosim, i iz toga ćeš razumeti zbog koga uzroka i kako i zašto stojim ja ovde; jer istinu ti govorim, ne manje od živoga u kome je duša, da hoću da vas u suštini izvestim o svemu onome što se zbilo.

Ovde je negda bio veliki samodržac, čudo zemaljsko i car srpski, koji se zvao Lazar, knez veliki, pobožnosti nepokolebljivi stub, pučina bogopoznanja i mudrosti dubina, plameni um, tuđinima zaštitnik, hranitelj gladnih i siromašnih zaštita, nevoljnim milosrđe i utešitelj. Sve ljubeći koliko Hristos hoće, došao je ovamo po svojoj volji sam on, i sa svim svojim bezbrojnim mnoštvom, koliko je pod rukom njegovom. Bili su to muževi dobri, muževi hrabri, ljudi zaista u reči i delu, koji su se blistali kao zvezde svetle, kao zemlja okićena cvetovima, u odelu zlatom i kamenjem dragim ukrašeni. Bilo je mnogo konja izabranih i sa zlatnim sedlima, svi divni i krasni jahači njihovi. Kao neki dobri pastir i zaštitnik veoma plemenitih i slavnih, on mudro privodi jaganjce razumne da u Hristu dobro skončaju i venac stradanja dobiju, i učesnici višnje slave budu. I tako složno mnogo i bezbrojno mnoštvo zajedno sa dobrim i velikim gospodinom, s hrabrom dušom i verom najtvrđom, kao na ložnicu krasnu i na mnogomirisno jelo, na neprijatelja se ustremiše, i suštu zmiju zgaziše, i umrtviše zvera divljega, i velikoga protivnika, i nesitoga ada proždrljivca, to jest Amurata i sina njegova, aspidin i gujin porod, štene lavovo i vasiliskovo, a s njima i ne malo drugih. O čudesa Božjih sudbo! uhvaćen bi plemeniti stradalac rukama bezakonim agarjanskim, i kraj stradanju dobro primi, i mučenik Hristov postade veliki knez Lazar. Ne poseče ga niko drugi, o ljubimi, do sama ruka ubice toga, sina Amuratova (Bajazita).

I sve ovo što je rečeno svrši se godine 6897. (tj. 1389), indikta 12, meseca juna 15. dan, u dan utorak, a čas je bio ili šesti ili sedmi, ne znam – Bog zna”.

IZVOR: Vikipedija

Prethodni članak:

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. miroslav markov

    http://www.youtube.com/watch?v=ocIn4GcyMa4&feature=related

    ***** conquest of paradise in sublimity of the glorious dead !!! ***** osvajanje raja u uzvišenosti slavne smrti !!! *****