Poreklo prezimena, selo Bresnica (Čačak)

Poreklo stanovništva sela Bresnica, stanje iz 1903. godine

Bresnica je selo razbijenog tipa. Podeljena je na četiri samostalna kraja. Kuće su u krajevima mestimice grupisane u džemate…. Krajevi su: Voljavča, Mala Bresnica, Gornji Kraj i Donji Kraj.

DONJI KRAJ – Ivanovići i Milovanovići (9 k.), Vidojevići (1 k.), Avramovići (1 k.), Čekerevci (8 k.), Andrići (1 k.), Marići, Boškovići (6 k.), Bojovići (1 k.), Rakovići (1 k.), Radenkovići (2 k.), Lukovići i Stankovići (11 k.), Petrovići (2 k.), Todosijevići (1 k.), Lazovići (1 k.), Radojičići (1 k.), Popovići (2 k.).

VOLJAVČA – Jozovići (4 k.), Gavrilovići, Jovičići, Petronijevići, Nenadići (skupa 11 k.), Tmuševići (1 k.), Ljubisavljevići (1 k.), Radisavljevići (4 k.), Gučani (4 k.), Zečevići, Markovići, Jankovići (skupa 6 k.), Nikolići (1 k.), Lazovići (1 k.), Alempijevići (2 k.), Akšamovići (6 k.), Đorđevići (4 k.), Veljkovići (4 k.), Jelesijevići (4 k.), Kočovići (1 k.), Markovići (1 k.), Sokići, Vasiljevići (skupa 7 k.), Mijailovići (1 k.), Spasojevići (1 k.), Jovovići (1 k.), Ćirkovići (1 k.).

MALA BRESNICA – Bakovići (9 k.), Jelesijevići (5 k.), Kočovići (5 k.), Milosavljevići (1 k.), Šokići i Isailovići (5 k.), Milutinovići (1 k.), Novakovići (1 k.).

GORNJI KRAJ – Vukosavljevići (3 k.), Busarci (4 k.), Ajtovići, Ristovići, Dačovići (skupa 14 k.), Arsenijevići (1 k.), Milojevići (1 k.), Radonjići (1 k.), Novakovići (7 k.), Savići (4 k.), Glišovići (4 k.), Nikolići (3 k.), Perovići (3 k.), Milosavljevići (7 k.), Đokići (13 k.), Čekerevci (17 k.), Šunderije (2 k.), Lazinjci (1 k.), Marjanovići (4 k.), Glibići (1 k.), Lečići (11 k.), Filipovići (1 k.), Basarići (5 k.), Carevići (5 k.), Maletkovići (15 k.).

U selu ima na 270 kuća.

U narodu ne postoji nikakva priča ni tumačenje, kojim bi se objašnjavalo ime selu.

Kod današnje bresničke crkve, u jednoj ravnici, nalazi se neko staro groblje sa velikim pločama. Na nekima od njih ima urezan krst. I za ovu crkvu vele da je podignuta na temeljima neke stare crkve. Na granici atara Bresnice i Tamnika nalazi se jedno mesto Voljavča, za koje vele da je na njemu bila neka stara varoš. Seljaci pričaju da su tu nalazili neke stare novce i stvari.

Bresnica je dosta interesantno selo s pogledom na doba njena postanka. Jer se za nju zna da je postojala i u XIII veku. Ona se pominje u povelji Stefana Prvovenčanog Žiči. Daničić u svom ”Rječniku” pod rečju Brѣstьnica i Kotlѣnik veli da su to Bresnica u srezu ljubićskom i Kotlenik planina nad tim selom. Docnije ne nalazimo pomena o ovom selu do XVIII veka, a tada ga nalazimo zabeležena na karti iz 1718. godine.

Starost današnje Bresnice ne prelazi 170 godina.

Najstarija porodica AKŠAMI doselila se iz Kosatice i to, kako oni vele, prilikom neke seobe. Oni slave Sv. Jovana. Učitelj bresnički g. Lazar Akšamović, koji je iz te porodice, priča da je on utvrdio da su oni ostali ovde prilikom seobe Arsenija IV Jovanovića (1737.god.). Ovo je utvrdio na ovaj način: doznao je preko novina da u Adi u Bačkoj ima Akšama, pa se počeo dopisivati sa njima i utvrdi da su jedna porodica i dozna još i to da su oni prešli u Bačku za vreme druge seobe pod Arsenijem IV Jovanovićem.

LEČIĆI su se doselili iz Vraneša (od Sjenice), slave Sv. Tomu.

NOVAKOVIĆI (staro prezime im je bilo Stikići) su se doselili iz Raščića od Ivanjice.

MARKOVIĆI (Zečevići) ne znaju odakle su doseljeni, ali vele da su došli zajedno sa Novakovićima iz Šuma (od Ivanjice), slave Sv. Nikolu.

GAVRILOVIĆI (Jovičići, Nenadići, Petronijevići) doselili su se zajedno sa Novakovićima iz Šuma (od Ivanjice), slave Đurđic.

Za sve se ove porodice pouzdano zna da su bile doseljene pre prvog ustanka.

U vreme Prvog ustanka su doseljeni:

ĐOKIĆI, slave Đurđev-dan. Njima su prvo došli dedovi: Maletko i Marko iz Lopiža kod Sjenice.

DAČOVIĆI su se doselili zajedno sa Đokićima iz Lopiža, slave Đurđev-dan.

ČEKEREVCI (Stevanovići, Petrovići, Mijatovići, Uroševići) starinom su iz sela Čekerevine (od Sjenice) no prvo su bili u Ljepojevićima i Bukoviku (oba sela su kod Nove Varoši) i odatle su došli u Bresnicu.

BASARIĆI su se doselili iz sela Progleda pod Tisovicom u Staroj Srbiji.

ŠOKIĆI (Isailovići) su se doselili od Sjenice, slave Sv. Aranđela.

BAKOVIĆI slave Sv. Nikolu. Doseljeni su pre 95 godina iz Kosatice.

STANKOVIĆI (Lukovići) su se doselili od Sjenice zajedno sa Bakovićima. Ali su prvo neko vreme bili u Guči (Dragačevo), slave Sv. Aranđela.

JELESIJEVIĆI su se doselili od Sjenice, slave Sv. Jelesija.

VUKADINOVIĆI (staro im je prezime bilo Guzonjići) su se doselili iz Gračaca kod Kraljeva u vreme prvog ustanka. Njima i danas kumuju stari kumovi koji u Gračacu žive. I danas se ono mesto, gde su im bile nekad kuće, zove Guzonjića Njive. Ali su i oni starinom od Sjenice, slave Sv. Nikolu. Njih još ima u Međulužju i Železniku kod Beograda.

KOČOVIĆI su se doselili iz Čekerevine od Sjenice, slave Sv. Alimpija.

SOKIĆI (Milići) su došli iz Roščića od Ivanjice, slave Sv. Nikolu.

VUČKOVIĆI (Pavićevići, Petrovići) su se doselili od Sjenice, slave Sv. Đurđa.

REDŽOVIĆI (Milosavljevići) doselili su se iz Korita. Staro im je prezime bilo Rakonjci. Slave Sv. Nikolu.

DELI-MARIĆI – ĐUROVI (Marići, Mirkovići, Tokovići, Boškovići, Andrići, Vukovići, Tašovići) su se doselili iz Kosovice (u Starom Vlahu), slave Sv. Stevana.

Posle Prvog ustanka doseljavali su se:

MARJANOVIĆI su došli iz Čađevaca od Ivanjice, slave Mitrov-dan.

JOVOVIĆI (Spasojevići) su se doselili iz Grba kod Ivanjice. Prvo su došla dva brata: Jovo i Spasoje Vukosavljevići.

NIKOLIĆI su se doselili iz Radaljeva, slave Đurđev-dan.

GLIBIĆI, slave Mitrov-dan, doselili su se pre 45 godine iz Svještice (od Ivanjice).

GUČANI su se doselili iz Guče (Dragačevo), slave Sv. Mratu.

ĆIRKOVIĆI su se doselili pre 30 godina od Niša, slave Sv. Nikolu.

VELJKOVIĆI i ĐORĐEVIĆI su doseljeni pre 25 godina iz sela Donje Dragove (od Niša), slave Sv. Nikolu. Oni se još i danas razlikuju po govoru od drugih seljaka.

ŠUNDERIĆI su prešli iz Bečnja, slave Sv. Nikolu.

LAZOVIĆI su se doselili iz Mrčajevaca, slave Sv. Aranđela.

FILIPOVIĆI su se doselili iz Tamnika.

DRINJAKOVIĆI su se doselili iz Takova, gde ih i sada ima, slave Sv. Mratu.

IVANOVIĆI (Milovanovići) doselili su se iz Dejanovca (istočna Srbija), slave Sv. Mratu.

ALEMPIJEVIĆI ne znaju odakle su doseljeni, slave Sv. Dimitrija.

IZVOR: RADOMIR M. ILIĆ – O LJUBIĆSKIM SELIMA (Prislonica – Prijeljina – Brđani – Sokolići – Konjevići – Gornja Trepča – Donja Trepča – Ostra – Bečanj – Bresnica – Tamnik – Lađevci). SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK, Knjiga peta 1903. godina. Priredio Aleksandar Marinković