Smederevska Palanka i okolna sela

3 komentara

1. 13. april 2013. u 13:41

   Šarko

   Poreklo prezimena, selo Ratari (Smederevska Palanka)

   Poreklo stanovništva sela Ratari, opština Smederevska Palanka. Prema knjizi Borivoja M. Drobnjakovića “Jasenica”, izdanje 1921. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.

   Topografske prilike. – Seoske kuće su na pinosavskoj površi. Severno od sela, od poslednjih kuća kraja Palilule, nastaje odsek koji se blago spušta u široku dolinu Kubršnice, gde su seoska imanja, poglavito livade. Zapadno od sela je zaseok Vatoševo, sa kućama pored seoskog puta za Maskar. I sa ove strane u dolini Kubršnice, nema kuća.

   Selo se služi vodom sa izvora bunara, od kojih su glavniji: Vukovac, Drenje, Murtenica, Šiljakovac (svi u Ratarima), Burilovac (u Vatoševu). U dolini Šiljakovca je izvor Latkovac gde se kupaju i leče od groznice. U zaseoku Vatoševu skoro svaka kuća ima i đeram.

   Zemlja za obrađivanje i livade su oko sela. Njive su na mestima: Štrkovini, Šiljakovcu, Grabovcu i Ribniku. Najbolje njive su u Polju (u Vatoševu). Pored Kubršnice su livade i to na mestima: Bivoljači, Kragujevcu, Vrblju, Braniku i Drenovici. Zabrana ima (poglavito cer i granica) u Branešu, Kraku, Obršini i Virovima. Vinogradi su na Klasovu, Karauli, Ploči i Virovskim Brdima.
   Nema zajedničke šume i utrine; crkva ima dva lanca utrine, koji daju pod zakup.

   Selo je šumadijskog tipa, mačvansko-jaseničke vrste. Iz sredine sela, gde su škola, sudnice, crkva i nekoliko dućana, zrakasto se razilaze nekoliko seoskih ulica. Nije podeljeno na krajeve već na manje grupe kuća koje imaju porodična imena. Jedan deo sela zove se Palilula, Zaseok Vateševo udaljen je 2-3 km. od sredine sela. U dolini Kubršnice su seoska grla sa stalnim kolibama i stanovima za čobane i stoku.

   Poreklo porodica i starine. – Staro Selo bilo je u Selištu u dolini Šiljakovca, odakle su se zbog kuge premestili na današnje mesto.

   U selu su ove porodice:

   Vukovići (Dobrovojevići, Đurići 11 k., sv. Alimpije), starinci. Kuće im bile u Selištu, a imanje sve do Kubršnice.

   Markovicći (Radojevicći, Mišulići 58 k., sv. Jovan). Stara porodica. Nepoznato poreklo.

   Drenjakovići (2 k., sv. Lazar). Doselio se praded Mateja od Drine. Imaju familiju u Lugavčini (Drenjakovići).

   Radišići (Radišići 13, Jokići 11) 24 k., sv. Jovan. Stari su se doselili sa Kosova. Bežali u Srem (selo Ogare). Kuće im bile u Selištu. Još se ne uzimaju između sebe, i misle da su šesto koleno od doseljavanja.

   Isakovići (Veljići) 17 k., sv. Nikola. Doselili se tri brata: Isak, Adam i Janja. Od Isaka su ovi Isakovići. Od Adama su Adamovići u Cerovcu, gde su otišli na imanjnj, a od Janje su Janjići u Sepcima. I njihove su kuće bile u Selištu. Neznaju poreklo.

   Vesići (Aćimovići. Puzići, Vukanići, Stekići 16 k., sv. Luka). Doselio se praded Rada sa dva sina od Sjenice. Radin sin Steka ratovao uz Karađorđa. I oni su stanovali u Selištu. U ovu porodicu sz dovedeni: Radovanovići (6 k., sv. Luka). Dovedeni kao sestrići iz Miloševca (smederevski) i Urošević (1 k., sv. Stevan). Došao ženi u kuću (“u Vukaniće”) iz Crne Gore.

   Stanišići (Mijailovići, Rumenići, Mijatovići, Markovići, Đurđevići, Starčevići, Stamatovići, Kostandinovići, Dokići, Arsenijevići. Dimitrijevići, Tušakovići, Radovanovići, Ivanovići, Pešići, Petrovići, Gajići, Milićevići. Milenkovići, Topalovići (230 k., sv. Stevan). Staniša sa bratom Bogosavom pobegao sa Kosova zbog turskih zuluma. Krenuli svu stoku i sve što se moglo poneti i dođu do Žabara. U Žabarima ostanu nekoliko godina i odatle krenu i dođu u Rajkovac. Ali se i ovde ne zadrže već se premeste i nastane u Selištu. Staniša ima pet sinova a i Bogosav pet. Od njih je postala cela ova porodica. Iz Selišta se raselili i sada ih ima po celom selu. Čiča Vića Dimitrijević (68 g.) računa da je od Staniše šesto koleno. Sada se uzimaju između sebe. Imaju rođake u Sremu, koji su tamo pobegli 1813 godine.

   Jovanovići (8 k., sv. Stevan). Dovela ih mati iz Drače (lepenički). Preudala se i došla u familiju Stanišića.

   Stevanovići (4 k., sv. Mrata). Dovedeni u faniliju Stanišića iz Topole.

   Cokići (8 k., sv. Jovan). Doselio se ded Coka sa dva sina iz Porodina (moravski, požarevački).

   Krstići (13 k., sv. Nikola). Njihov praded Krsta sa pet sinova došao iz Grdelice (vlasotinački, pirotski).

   Mirkovići 2 k., Rod sa Krstićima. Krsta i Mirko braća. Mirko doveo ženu iz Natalinca, koja je imala tri sina. Zbog toga Mirkovići slave sv. Nikolu, a preslavljaju sv. Petku.

   Solarović (1 k., sv. Đurđic). Njihov deda prodavao ovuda pa se stalno nastanio ovde.

   Nešići (14 k., sv. Arhanđel). Praded Nešo došao od Vranje.

   Karapaunovići (4 k., Miholjdan). Deda se doselio iz Bosne u Rajkovac, zatim ovde.

   Bogićevići (9 k., sv. Stevan). Praded se doselio iz Crne Gore. Imaju familiju u Livadicima (požarevački), gde se prezivaju Žabarčići.

   Pinterovići (10 k., sv. Nikola). Cigani koje su doveli Stanišići. Žene se Srpkinjama.

   Đekići (2 k., sv. Petka). Doselio se starac Đorđe 1848. g. iz Bjelopavlića (selo Sretnje) gde imaju familiju (Pavićevići). Neko vreme živeo u Jabučju (tamnavski, valjevski).

   Blagojevići (2 k., sv. Ilija). Doselio se deda 1848. god. iz Čurnoca (Bjelopavlići).

   Dimitrijević (1 k., sv. Đorđe). Pre 60 g. došao iz Magareva.

   Živković (1 k., sv. Đurđic). Majstor-kovač došao iz Požežene (ramski, požarevački).

   Marinkovići (2 k., sv. Petka). Cigani, doseljeni iz Rabrovca.

   U Vatoševu su porodice:

   Đorđevići (Šorići) 11 k., sv. Jovan. Rod su sa Markovićima Radojevićima u Ratarima.

   Tarabanovići (8 k., sv. Nikola). Doselio se praded Taraban od Sjenice. Staro kumstvo održavaju sa Nedićima iz Kutlova.

   Brankovići (Jankovići) 7 k., sv. Đorđe. Doselila se braća Janko, Branko i Marko od Sjenice. Treće su koleno od doseljavanja.

   Lukovići (10 k., sv. Lazar). Doselili se iz Petropolja (gružanski) a tu došli od Sjenice.

   Čopići (Stanići, Sekulići) 15 k., sv. Luka. Karađorđe ih doterao iz sela Dubnice (Pešter) gde ih i danas ima. Na putu se neki zadrže i ostanu u Čačku, a ovi dođu do Kloke gde ostanu kratko vreme, pa se potom ovde nastane.

   Gavrilović (1 k., Mitrovdan). Došao iz Kusatka (od Stojakovića, Sekulića).

   Tadići (6 k., sv. Jovan). Deda došao iz Sokoljana (Bosna).

   Selo ima dva groblja: u Šiljakovcu za Ratarem a Vateševi una svoje groblje.

   U blizini izvora Latkovca je mesto “Crkvina”, gde je po pričanju bila nekada crkva.

   IZVOR: Borivoje M. Drobnjaković, “Jasenica”. Priredio saradnik portala Poreklo Šarko.

   Odgovori

2. 19. avgust 2014. u 19:46

   Milodan

   Poreklo varošice Azanja, opština Smederevska Palanka – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj naselja.

   -Varošica se nalazi na pinosavskoj površi koja je potpuno uravljena i prosečena neznatnim tokovima Trstenice i Ria potoka.

   Vode.

   -Upotrebljava se većinom voda a bunara, mahom dubokih preko 20 metara a ima i izvora od kojih su glavniji: Starac, Čobina Voda, Osipovac i Gucetina.

   Zemlje i šume.

   -Najbolja ziratna zemlja je u Svračkovcu, zatim na Straževici, Brdnjaku i Bostaništu; imanjima izvan sela.
   Privatni zabrani su rastureni a u „Aliji“ je opštinska šuma.

   Tip naselja.

   -Azanja je naselje zbijenog tipa sa kućama grupisanim duž puteva za Palanku, Selevac, Veliku Krsnu i ostala susedna sela, kao i pored sporednih seoskih ulica.
   Glavni deo „čaršija“ („selo“) nalazi se pored druma Palanka – Smederevo. Tu su: opštiinska sudnica, škola, crkva, apoteka, više kafana, dućani i privatne kuće. Azanja se deli na: Majstorski, Jelićski, Palićski, Talijanski i Bugarski Kraj. Južno od Azanje je zaselak Kamenac, udaljen 5-6 kilometara, ima oko 40 kuća, skorije naseljenih na svoja imanja. Severoistočno od Azanje, odlaženjem na imanja, postao je zaselak Vlaški Do (danas zasebno selo, op. Milodan).

   Postanak naselja i poreklo porodica.

   -Po predanju, Azanju su zasnovali preci današnjih Šarančića. Njihov predak Šaronja, bežeći od Turaka, naišao je u Moravsku dolinu i kako mu se tu nije dopalo, skrene, u dođe u Azanju. Sa ženom se nastani na mestu današnje škole, gde je bio izvor i tu podigne „malo kuće“. Svuda oko tog mesta bila je velika gora i lug i bilo je neprohodno. Mesto gde se nastanio predak Šarančića i sada je centar Azanje, tu je upravo „čaršija“. Odatle docnije Azanja se širila i razvijala. Od Šaronje su danas:
   -Šarančići, slave Jovanjdan. U azanjskom groblju nalazi se spomenik nekoga Velička (od Šarančića) iz 1766. godine.
   -Bučići (Pantići). Posle Šaronje doselio se Petronije, predak današnjih Bučića. Ne zna se odakle je došao. Danas se prezivaju i Pantići, slave Pantelijevdan.
   Za ovima su došli:
   -Majstorovići-Majstorčići (Arsenijevići, Nikodijevići, Filipovići, Pantići, Popovići, Tanaskovići, Pavići, Pajići, Marinkovići, Matejići, Miloševići, Božanići, Dimitrijevići, Jeremići, Mijatovići, Minići, Milosavljevići, Ljubisavljevići, Milojevići, Tešići, Aleksići, Milentijevići, Ivkovići i Živkovići), slave Đurđevdan. Njihov predak Pana je došao od Sjenice – Kosova. Naselio se najpre na Trešnji – jugozapadno od Ripnja. To mesto se sada zove „majstorsko“. Pana je bio majstor, gradio je ćuprije i jednom prilikom, prolazeći kroz Azanju, naišao je na Šarančiće i Bučiće, dopalo mu se mesto i reši da se tu naseli. Ode na Trešnju, uzme porodicu i dođe u Azanju. Pana je imao sina Milosava a Milosav četiri sina i od njih su sve današnje porodice. Ima ih 72 kuće u Vlaškom Dolu, gde su otišli na imanja.
   Ostale porodice su:
   -Stevanovići (Mitrovići, Gromovići, Mratinkovići, Lazići, Mašići, Vasiljevići i Tekići), slave Mratindan. Doselio se čukundeda Stevan sa Kosova i zatekao u selu svega nekoliko burdelja.
   -Batinići, slave Jovanjdan. Njihov predak došao je sa Kosova i zatekao svega sedam kuća. Ovde se oženio uzevši devojku od Šarančića.
   -Jelići (Stojadinovići, Miletići, Markovići i Prokići), slave Đurđic. Četiri brata krenu iz Crne Gore i dođu najpre u Sjenicu a iz Sjenice u Jagnjilo – Jasenica, potom u Azanju. Docnije se neki vrate i nastane u Prilikama (moravički-užučki okrug) gde ih i danas ima (Azanjci). Vlajići u Velikoj Krsni su im rod. Bežali su „preko“. Prokići otuda doneše običaj da o Božiću mese česnicu-pogaču od pšeničnog brašna, dok ostali to rade od kukuruznog-projinog.
   -Bogdanovići (Sarići), slave Nikoljdan. Praded Bogdan, koji je radio vreće, došao iz okoline Pirota. Kraj u kome žive zovu „Bugarski Kraj“.
   -Pavlovići, slave Đurđic. Došli su iz Kovačevca od Grčića.
   -Rašići, slave Sv. Petku. Pre 60 godina su došli iz Bjelopavlovića.
   -Anđelkovići, slave Markovdan. Starinom su sa Kosova, odakle su došli u Veliku Ivanču – kosmajski srez. Bilo je više braće. Jedan brat, da bi napravio rog za barut, odseče rog kravi drugoga brata usled čega dođe do svađe. Da ne bi došlo do oštrijih sukoba preci ovih Anđelkovića, Mihailo i Anđelko krenu iz Ivanče i nasele sa u Azanji. I danas održavaju veze sa tom svojom porodicom u Ivanči (Jankovići). U Goloboku su im rod Gecići.
   -Pavlovići (Begovići), slave Nikoljdan. Njihov praded bio je sveštenik u Glibovcu, odakle je došao u Azanju. Pop je bio bogat, išao je uvek kolima „kao beg“ zbog čega su ih nazvali Begovićima.
   -Jančići, slave Đurđic. Starinom su sa Kosova.
   -Talijani;
   -Baba Antići i,
   -Stajići (Ilići). Slave Đurđic. Starinom su sa Kosova. Čukundeda Sima je imao dva sina, Dobrivoja i Ristivoja. Od Dobrivoja su Talijani a od Ristivoja Baba Antići i Stajići. Jedan od predaka Talijana imao je pušku „talijanku“ i po tome se preziva ova porodica.
   -Vulićevići (Paunovići i Pavlovići), slave Đurđic. Potomci su Vujice Vilićevića. Starinom su od Kosova. Od Vujičinog brata Đuše ima jedna kuća u Palanci (Đušići).
   -Pavlićevići, slave Mratindan. Čukunded Miloš došao je sa Kosova i zateka Šarance, Bučiće, Majstorčiće i Jeliće.
   -Nikosavići (Ćosići), slave Mratindan. Čukunded sa tri sina došao sa Kosova.
   -Popovići, slave Đurđic. Njihov praded sa bratom je došao iz Sikole (krajinski okrug), pa se nastane u Azanji a brat u Glibovcu (Popovići).
   -Keljići (Gajići, Janjići, Srejići, Pavlovići, Nedići i Đuričići), slave Đurđic. Čukundeda Marko došao sa Kosova, imao je četiri sina i od njih su ove porodice.
   -Đurđevići (Gačići), slave Sv. Vasilija: Čukunded Đurađ sa dva brata došao iz Crne Gore. Jedan brat se naselio u Goloboku (Adžići).
   -Palići (Rafailovići), slave Mratindan. Od starine su rod Nikosavićima (Ćosićima).
   -Miloševići, slave Nikoljdan. Čukunded došao od Prokuplja u Veliku Planu, pa u Azanju.
   -Pajkići (Milojkovići i Pavlovići), slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla.
   -Nikodijevići, slave Nikoljdan. Došao iz Koćure (?) kod Vranja.
   -Bacetići slave Nikoljdan. Došao kao zanatlija iz Krive Reke kod Užica.
   -Ristići, slave Sv. Joakim i Ana. Deda došao iz Krajine.
   -Krstići, slave Jovanjdan. Njihov deda je došao iz Krajine.
   -Miljkovići, slave Nikoljdan. Deda Miljko sa četiri sina je došao iz Ličja (niški, toplički srez) gde imaju i danas rođake (Vučjaci). Pobegao od Turaka. Imaju rođake u Blaznavi (kragujevačka Jasenica), u Bumbarevom Brdu (Gruža), Smederevu i Paraćinu.
   -Radivojevići (Pavlovići), slave Nikoljdan. Mati im se preudala u Azanju i dovela ih iz Kusatka, gde imaju porodicu – Spasići.
   -Purići (Pavlovići i Lazići), slave Đurđic. Nepoznatog su porekla.
   -Mitići su došli iz Velike Plane, ne kaže se koju slavu slave.
   -Stojanovići, slave Savindan. Oni su od Stojanovića iz Baničine.
   -Jovetići, slave Petrovdan, nepoznatog su porekla.
   -Kovandžići, slave Jovanjdan. Nepoznatog porekla.
   -Markovići (Kostići, Jovanovići, Nikolićii Đurđevići), slave Aranđelovdan. Zovu ih „Vlasima“. Deda čoveku od 70 godina došao iz Glogovca (resavski, moravski srez). Kuće su im u Jelićevskom Kraju, koji zovu „Vlaškim“.
   -Marinkovići, slave Sv. Vrače. Praded Đura došao iz Krajine, gde imaju rodbinu. Zovu ih „Krajincima“.
   -Petrovići, slave Jovanjdan. Deda došao iz okoline Vranja.
   -Danilovići (Radomirovići), slave Mratindan. Predak Milinko došao sa Kosova. Imao je dva brata. Od njih je cela ova porodica. Računaju da su od Milinka šesto koleno. Misle da su rod Nikosavićima i Palićiima.
   -Đorđevići, slave Đurđic. Starinom su od Kosova. Ranije bili „jedna familija“ sa Vulićevićima,
   -Dobričići (Pantići, Milovanovići, Mišići i Petronijevići), slave Lučindan. Njihovi starisu došli iz okoline Sjenice – Novog Pazara u Rajkovac (okrug beogradski), zatim ovde. Jedan deo ostao u užičkom okrugu, ne znaju mesto. Ranije se sa njima nalazili i „rođakali“.
   -Novakovići (Bošići, Pantelići, Gajičići i Avramovići). Od starine su rod sa Jančićima. Slave, kao i oni, Đurđic.
   -Radovjevići, slave Pantelijevdan. Doselili se iz Baničine.
   -Radovanovići, slave Đurđic. Pradedovi Bogdan i Sima došli sa Kosova. Do danas računaju pet kolena. Misle da su sa Talijanima jedna familija.
   -Stanojevići, slave Đurđic. Otac došao iz Novog Sada kao zanatlija, pinter.
   -Pavići, slave Đurđic. Mati ih dovela iz Trnovča, od Milovanovića.
   -Kaljevići, slave Lučindan. Došli sa Rudnika.
   -Avramovići, slave Mratindan. Nepoznatog su porekla ali se zna da su bežali „preko“, gde imaju rodbine.
   -Stojići (Osaćani), slave Đurđic. Gradili kuće ovde kao zidari i ostali. Došli su iz Osata u Bosni.
   -Dimitrijevići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Smedereva.
   -Stankovići, slave Nikoljdan. Otac pobegao od Turaka iz Gornje Lokaštice (leskovački, vranjski okrug), gde imaju rodbinu.
   -Anđelkovići, slave Aranđelovdan. Otac se doselio iz Preobraženja (pčinjski, vranjski okrug)
   -Stanimirovići, slave Nikoljdan. Deda došao iz okoline Vranja. Zovu ih „Bugarima“.
   -Pavlovići (Bavini), slave Sv. Jovana Zlatoustog. Praded iz Negotina prebegao „preko“ naučio zanat i naselio se u Azanji.
   -Dinići, slave Mitrovdan. Deda iz Stragara došao u Smederevo pa ovde.
   -Mijatovići, slave Stevanjdan. Njihovog dedu dovala mati iz Jagnjila, od Aleksandrića.
   Cigani-Romi sa raznim prezimenima su naseljeni pre 50-60 godina. Pre toga živeli pod čergama u Uliću, između Azanje i Selevca. Vlasti im dala imanje i naselili u Azanji i Selevcu. Kuće su im pored druma za Palanku. Ne bave se zemljoradnjom već su majstri, džambasi, pilićari itd.
   U Azanji ima jedno groblje.

   Odgovori

3. 9. septembar 2014. u 19:09

   Milodan

   Poreklo stanovništva sela Mala Plana, opština Smederevska Palanka – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“.

   Položaj sela.

   -Zapadno od Palanke, pinosavska površ prelazi u beogradsku, koja se gubi u aluvijalnoj ravni Jasenice. Na delovima pinosavske i beogradske površi nalaze se kuće Male Plane. U dolini Jasenice nema kuća.

   Vode.

   -Izvora nema. Selo se služi bunarskom vodom.

   Zemlje i šume.

   -Imanja su izvan sela. U Sadićima su bili vinogradi, koji su propali zbog filoksere. Oko sela su mali privatni zabrani.

   Tip sela.

   -Mala Plana je naselje šumadijski razređeno, sa kućama pored seoskih puteva. Vasiljevići, u „Širine“ gde su se spustili na imanje.

   Poreklo stanovništva.

   -Rajići su bili najstariji stanovnici Male Plane, kojih danas u selu nema, izumrli su.
   -U stare porodice spadaju i:
   -Šarenkovići (Stefanovići i Vasiljevići), slave Sv. Filipa. Stara porodica nepoznatog porekla.
   -Rakići (Milenkovići), slave Đurđic. Pradedovi su ime se doselili sa Kosova.
   Ostale porodice.
   -Todorovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz okoline Čačka.
   -Radojevići, slave Lučindan. Pre 80 godina se doselili iz Masloševa.
   -Uroševići, slave Mitrovdan. Deda im se doselio iz Palanke.
   -Stevanovići. Deda čoveku od 60 godina doselio se iz Osata u Bosni, iz sela Mata. Ne kaže se koju slavu slave.
   -Pavlovići, slave Sv. Pettku. Nepoznatog su porekla.
   -Damnjanovići, slave Nikoljdan. Praded im se doselio iz Prćilovice.
   -Đurići, slave Nikoljdan. Knez Miloš ih ovde doveo iz Kruševa u vreme kada je grupisao sela. Oni ostanu ovde a deo njih se vrati u Kruševo, Đurići.
   -Petrovići („Vlasi“), slave Aranđelovdan. Deda im se doselio iz Porodina, Požarevac.
   -Simići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Rabrovca, Jasenica.
   -Đorđevići, slave Aranđelovdan. I njih je knez Miloš „doterao“ iz Kruševa, „za vreme šora“.
   -Markovići, slave Đurđic. Otac čoveku od 70 godina se doselio iz Azanje.
   -Lazarevići, slave Jovanjdan. Otac im se doselio pre 80 godina iz Bosne.
   -Stamenkovići, slave Nikoljdan. Otac im se doselio iz Kumanova.
   -Nikolići, slave Đurđic. Otac im se doselio pre 50 godina iz Baničine, Jasenica.
   -Ilići, slave Aranđelovdan. Nepoznatog su porekla.
   -Dimitrijevići, slave Sv. Petku. Otac došao pre 50 godina iz Prilepa.
   -Živanovići, slave Lučindan. Doselili se pe 60 godine iz Bosne.
   -Nikolići, slave Nikoljdan. Doselili se pre 80 godina iz Bosne.
   -Brankovići, slave Đurđic. Doselili se iz okoline Leskovca.
   -Tanackovići, slave Aranđelovdan. Predak došao ženi u kuću iz Azanje.
   -Ilići, slave Đurđic;
   -Novakovići, slave Nikoljdan;
   -Stanojevići, slave Sv. Petku;
   -Pavlovići, slave Nikoljdan. Cigani-Romi, doselili se iz Lugavčine.
   Selo ima jedno groblje.

   Odgovori