Poreklo prezimena, selo Preljina (Čačak)

Selo Preljina je razbijenog tipa. Podeljeno je na četiri kraja: Kučice, Donji Kraj, Bajince i Planu.

U KUČICAMA su ove porodice: Ristovići (6 k.), Božovići (10 k.), Simovići (4 k.), Maksimovići (3 k.), Minići (3 k.), Žagrići (10 k.), Grujovići (1 k.).

U DONJEM KRAJU: Topalovići (11 k.), Korićanci (Radovanovići, Stajčići, Ilići, Sirdžići) skupa 12 k., Đondrići (5 k.), Osaćani (10 k.), Slavkovići (2 k.), Milijanovići (1 k.), Miloševići (3 k.), Danilovići (1 k.), Bojovići (5 k.), Ilići (5 k.), Nikolići (1 k.), Ševarlići (4 k.), Plastonje (Vulevići) (4 k.), Grujovići (1 k.), Tomaševići (4 k.).

U BAJINCIMA: Irižani (5 k.), Rajovići (5 k.), Ostojići (3 k.), Erovići (5 k.), Jovaši (16 k.), Radojevići (1 k.).

U PLANI: Pečenjci (6 k.), Ignjatovići (1 k.), Nastići (1 k.), Pavlovići (2 k.), Ristovići (2 k.), Milićevići (1 k.), Bojići (6 k.).

Celo selo ima do 170 kuća. Najveći je Donji Kraj.

O postanku imena narod zna ovu priču: ”Pre je u selu bilo malo sveta i ceo je atar bio pod gustom šumom. Usred sela na jednom izbrešku, nalazi se jedan proplanak, gde su se skupljale devojke iz sela i prele kraj vatre. Po tim preljama, selo je dobilio ime PRELJINA (ili kako seljaci govore PRIJELJINA).

Najstarije su porodice u selu:

PEČENJCI (Nastići, Uroševići), ne pamte odakle su ni kada su doseljeni. Slave Sv. Jevstatija.

PLASTONJE (Kaluđerovići), su doseljeni iz Maskove, srez Moravički, okrug rudnički. Od njihova doseljenja ima više od 100 godina. Sada ih ima i u Dubrači, Stančićima i Šareniku.

BOJIĆI, slave Lučin-dan. Doselili su se iz Crne Gore pre prvog ustanka.

Baš pred Prvi srpski ustanak doselili su se:

JOVAŠEVIĆI su zbog ubistva nekog Turčina prebegli iz Markovice (Donje Dragačevo) i naselili su se ovde, slave Đurđev-dan.

TOPALOVIĆI su se iz istog uzroka doselili iz sela Negrišora (Donje Dragačevo), slave Đurđic. Sad ih ima i u Gornjoj Gorijevnici (srez ljubićski) i u Pajsjevićima (Gruža).

U vreme Prvog srpskog ustanka doselili su se:

EROVIĆI (Zečevići), slave Sv. Nikolu. Doselili su se iz okoline Nove Varoši.

JAKOVLJEVIĆI, doselili su se od Nove Varoši, slave Sv. Jovana.

ILIĆI, doseljeni iz Korita (kod Novog Pazara), slave Sv. Nikolu.

SIRDŽIĆI, doseljeni iz Korita, slave Sv. Stevana.

MILOŠEVIĆI su doseljeni iz Bosne u vreme drugog ustanka – kad je Đaja paša zakrajinio, slave Sv. Nikolu.

Docnije su doseljavani:

IRIŽANI, od Iriga (Srem), slave Sv. Nikolu.

ĐONDRIĆI, su se doselili od Javora, slave Sv. Vasilija.

RAJOVIĆI su doseljeni od Karlovaca, slave Aranđelov-dan.

OSTOJIĆI slave Đurđev-dan, doselili se od Arilja.

MILIJANOVIĆI su doseljeni iz Stupčevića (kod Arilja), gde ih i sada ima.

NIKOLIĆI doseljeni su iz Crne Gore, slave Sv. Nikolu.

KURĆUBE (Simovići) doseljeni su od Mučnja, a ima ih i u Mačkatu (užički okr.), slave Aranđelov-dan.

MINIĆI su doseljeni iz Radobuđe (od Arilja).

TANASKOVIĆI su doseljeni iz Bosute (Kačer).

KUKIĆI su starinom iz Zagrađe (Kačer). Prvo su se naselili u selu Rakovi (srez ljubićski), a odatle su posle prešli u Prijeljinu.

RISTOVIĆI su se doselili iz Šatornje (kragujevački okr.), slave Đurđic.

OSAĆANI (Kovačevići, Simovići) su se doselili iz Osata u Bosni, slave Sv. Nikolu. Oni su i ranije, a i danas grade kuće seljacima.

ŠEVARLIJE su se doselili iz Rtara (Donje Dragačevo), slave Sv. Iliju.

ŽAGRIĆI (Jovanovići) su doseljeni iz Kovačevca (Jasenica), sada ih ima i u Zablaću (Trnava), slave Sv. Nikolu.

IGNJATOVIĆI su se doselili iz Majdana (srez takovski), slave Lučin-dan.

SLAVKOVIĆI su se doselili iz Gornje Trepče, slave Lučin-dan.

DANILOVIĆI su se doselili iz Prislonice, slave Đurđev-dan.

RADOJEVIĆIMA je predak došao kao dovodak (moj dodatak – dete koje udovica dovede u kuću drugom mužu) iz sela Bresnice, slave Mratin-dan.

BOŽOVIĆI su se doselili iz sela Svračkovaca (srez takovski). Uzrok seobe je plodnije zemljište. Slave Aranđelov-dan.

MAKSOVIĆI su se doselili zbog plodnijeg zemljišta iz sela Vrnčana (pod Kablarom), slave Đurđev-dan.

IZVOR: Radomir M. Ilić, “O ljubićskim selima”. Priredio Aleksandar Marinković

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Miroslav B Mladenović Mirac

    Poruka sa FEJZBUK MREŽE 7 april 2013.godine
    Jusuf Pečenković
    Poštovani kolega, Profesore!
    Ja se zovem Jusuf Pečenković i rodom sam iz Bihaća u Bosni i Hercegovini. Završio sam studij pedagogije, a sad sam dospio do penzije,pa mi se javila želja i interes da pokušam istražiti kotijene porijekla moje porodice. Pored ostalog “putevi” su me doveli u Srbiju do Vaše rodne Vlasotince i do Čačka- selo Preljina gdje ima Pečenkovića. Pročitao sam i neke Vaše istraživačke radove na temu geneaologije. Vidio sam da pominjete i Prezime Pečenković u Vlasotincu- u selu Darkovce u opštni Crna Trava.
    Nas Pečenkovića u Bihaću ima čitav kvart. Svi smo Muslimani. Nemam pouzdanih izvora o našem pretku. Postoje priče da je za vrijeme turske vladavine, negdje u l7. vijeku došao
    neki vojnik služti ovdje na zapadnu Osmansko-Tursku granicu i da se ovdje u selu Hatinac priženio sa nekom bogatom djevojkom i tu ostao, ali to je priča?
    Ja bih Vas, prijatelju, zamolio, ako je to moguće, da mi nešto napišete, po vašem saznanju, o porijeklu Pečenkovića na vašem kraju. Ako, pak Vi to ne možete, onda bih Vas zamolio da me uputite na nekog drugog, ili na neku istorijsku literaturu. Pročitao sam da u Vlasotincu postoji Muzej koji je smješten u obnoivljenoj nekadašnjoj turskoj kuli.
    Ja vas srdačno pozdravljam, kao kolegu, prosvjetnog radnika i uspješnog matematičata, etnologa,istoričara i pisca.
    Moja adresa je [email protected]

  2. Miroslav B Mladenović Mirac

    [DOC] Izdavački odbor
    http://www.pozorista.com/site/img/bilten/zatamnjena_istina.doc
    Po naređenju sa Ravne gore radi napada na oslobođeni Čačak noću između
    3. i 4. …… 1941; Vojimir Pečenković (30), zemljoradnik iz Preljine, borac
    Ljubićkog …… August Heler je poreklom Austrijanac, rođen je 1920. godine;

    Radisav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ U NOB 1941 – 1945. o …
    https://www.scribd.com/…/Radisav-S-Nedović-ČAČANSKI-KRAJ-U-NOB-1941-1945-o-ČAČANI-I-DRAGAČEVCI-LOGORAŠI-BANJICE
    9 avg 2012 … 637) registrovapih zatočepika iz dapašnjih opštipa Čačak i Lučapi bilo
    ih je 1.130, što čipi 4,86%. …… verovatpo su takve podatke dali da bi
    prikrili svoje poreklo i spasili zlostavljanje …… PRELJINA NIKOLIĆ
    ŽARKO, trgovac; rođ. … PEČENKOVIĆ BOŠKO, zemljoradpik; rođ.

  3. Miličić

    Da li neko, kojim slučajem, raspolaže aračkim tefterima i popisom sela Preljina? Bio bih veoma zahvalan za neke podatke iz istih. Moj mejl je [email protected].